Obvezno mirovinsko osiguranje (drugi stup)

Drugi stup obveznog mirovinskog osiguranja predstavlja obveznu individualnu kapitaliziranu štednju. „Individualna“ znači da je riječ o vašoj osobnoj imovini, odnosno da se uplaćena sredstva evidentiraju na vašem osobnom računu, dok „kapitalizirana“ znači da prilikom uplaćivanja u odabrani obvezni mirovinski fond vi zapravo ostvarujete i neki prinos od tog ulaganja. Premda ste u ovaj stup obvezni uplaćivati, i to 5 % od bruto plaće, imate određenu razinu slobode utoliko što sami možete birati fond, odnosno kategoriju obveznog mirovinskog fonda u koju ćete uplaćivati taj iznos.

U okviru obveznog mirovinskog osiguranja drugog stupa u Hrvatskoj postoje tri različite kategorije mirovinskih fondova: kategorije A, B i C, koje se međusobno razlikuju po stupnju rizičnosti svojih ulagačkih strategija. Najrizičnija kategorija primjerena je mlađim osiguranicima, dok je najkonzervativnija kategorija primjerena osobama pred mirovinom. Istodobno možete biti članom samo jednog obveznog mirovinskog fonda u samo jednoj od kategorija i imati samo jedan osobni račun.

Strategijom ulaganja predviđeno je da veći dio imovine fonda kategorije A smiju činiti prenosivi vlasnički vrijednosni papiri, odnosno čak do 70 % neto vrijednosti imovine fonda smije biti izloženo dioničkom tržištu. Razina rizika koja proizlazi iz ulaganja u dionice u načelu je veća od razine rizika koja se preuzima ulaganjem u dužničke vrijednosne papire. Kategorija A stoga se smatra najrizičnijom jer je u odnosu na ostale dvije kategorije više izložena dioničkom tržištu. Osim zakonski propisane maksimalne izloženosti dioničkom tržištu, Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima propisano je i kako najmanje 25 % imovine mora biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, države članice OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica. S obzirom na odlike ove kategorije mirovinskog fonda, kategorija A namijenjena je mlađim građanima, ali član fonda može biti bilo tko kome je do mirovine ostalo više od 10 godina.  Ako vas je REGOS pri prvom zaposlenju po službenoj dužnosti rasporedio u kategoriju A mirovinskog fonda, nakon isteka 15 godina od dana raspoređivanja u mirovinski fond bit ćete raspoređeni u fond kategorije B osim ako prethodno nije osobno izvršen izbor kategorije mirovinskog fonda. Osiguranik može biti član mirovinskog fonda kategorije A ako mu je do mirovine ostalo 10 ili više godina. Iznimno, na temelju zahtjeva, osiguranik može biti član mirovinskog fonda kategorije A ako je do referentnog dana ostalo pet ili više godina.

Manji rizik u odnosu na prethodnu (A) kategoriju preuzimaju osobe koje se opredjeljuju za obvezne mirovinske fondove kategorije B. Prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima u kategoriji B najmanje 45 % imovine fonda mora biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca (prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, države članice OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica). Ograničenje ulaganja u prenosive vlasničke vrijednosne papire od najviše 40 % imovine fonda (kategorije B) čini ovu kategoriju manje rizičnom u odnosu na kategoriju A, a rizičnijom od kategorije C (kod koje maksimalno 10 % imovine može biti uloženo samo u visokolikvidne dionice, uključujući i ETF-ove), zbog čega kategoriju B često nazivamo i „zlatnom sredinom“. Članom fonda kategorije B mogu biti svi građani neovisno o preostalim godinama rada do odlaska u mirovinu.

U odnosu na kategoriju A i B obveznog mirovinskog fonda, kategorija C smatra se najmanje rizičnom s obzirom na to da je u tom fondu omogućeno ulaganje maksimalno 10 % imovine u prenosive vrijednosne papire (samo visokolikvidne dionice, uključujući i ETF-ove). Istovremeno najmanje 60 % imovine mora biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca (prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, države članice OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica). Članom kategorije C može biti bilo koji član obveznog mirovinskog fonda (drugog stupa), neovisno o duljini vremena koje je ostalo do mirovine. Međutim, ako je osiguranik član mirovinskog fonda kategorije C, a ostalo mu je manje od šest mjeseci do mirovine, on ne može promijeniti kategoriju mirovinskog fonda.

Hanfa svaki radni dan izračunava i objavljuje indeks MIREX koji predstavlja prosječnu vrijednost obračunske jedinice pojedinog fonda, odnosno kategorije fonda. Promjena MIREX-a u nekom razdoblju predstavlja prosječnu zaradu ili gubitak fonda u promatranom razdoblju. MIREX članovima fondova omogućava da prate i uspoređuju rezultate ulaganja fondova te aktivno upravljaju svojom mirovinskom štednjom. Vrijednosti MIREX-a možete pronaći ovdje.

Kada se prvi put zaposlite, u roku od mjesec dana dužni ste odabrati mirovinski fond i kategoriju (A, B ili C), a ako ih ne odaberete sami, za vas će to učiniti Središnji registar osiguranika (REGOS). REGOS će vas rasporediti u mirovinski fond kategorije A jer se on zbog načina ulaganja smatra primjerenim za najveći broj osiguranika koji započinju s obveznom mirovinskom štednjom. U Hrvatskoj trenutačno postoje četiri društva za upravljanje mirovinskim fondovima, od kojih svaki ima fond kategorije A, B i C, što znači da na raspolaganju imate 12 različitih opcija.

Ako se tijekom radnog vijeka u jednom trenutku predomislite i htjeli biste promijeniti postojeći obvezni mirovinski fond, to možete učiniti na šalteru REGOS-a u poslovnicama FINA-e ili mirovinskog informativnog centra te putem sustava e-Građani, a pod uvjetom da je prošlo više od 14 dana od prethodne promjene mirovinskog fonda. U tom slučaju promjenom obveznoga mirovinskog fonda zapravo mijenjate i mirovinsko društvo. U prve tri godine članstva trebat ćete platiti naknadu za izlazak iz mirovinskog fonda, a nakon prve tri godine članstvo možete promijeniti besplatno.

Kategoriju (A, B ili C) obveznoga mirovinskog fonda moći ćete promijeniti jedanput godišnje unutar istoga mirovinskog društva. Pri promjeni mirovinskog fonda u odnosu na kategoriju ne naplaćuje se izlazna naknada.

Mirovinski fond imovina je bez pravne osobnosti i u njemu se prikuplja novac koji uplaćuju njegovi članovi, koji su ujedno i vlasnici fonda. Zadaća je društva koje upravlja mirovinskim fondom (mirovinskog društva) da u skladu s utvrđenom strategijom ulaganja ulaže tako prikupljen novac radi povećanja vrijednosti imovine fonda. 

Pozornost treba posebno usmjeriti na troškove jer se naplaćuju iz imovine fonda i umanjuju rezultat koji ostvaruju članovi fondova, odnosno ljudi koji u njima štede. Mirovinsko društvo osniva obvezni mirovinski fond i upravlja njime, odnosno odlučuje u što će se u skladu sa zakonskim ograničenjima uložiti sredstva fonda i za to naplaćuje određene naknade od osiguranika:

  • naknada za upravljanje od najviše 0,25 % u 2024. godini, 0,24 % u 2025. godini, 0,23 % u 2026. godini, 0,22 % u 2027. godini, 0,21 % u 2028. godini te u 2029. godini i nadalje 0,20 % godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda
  • naknada za izlazak iz mirovinskog fonda tijekom prve tri godine članstva, ako je istodobno riječ o promjeni mirovinskog društva, u iznosu od najviše 0,8 % u prvoj, 0,4 % u drugoj odnosno 0,2 % u trećoj godini članstva na ukupan iznos ušteđenih sredstava.

U statutu obveznoga mirovinskog fonda moraju se navesti naknade i troškovi upravljanja i poslovanja koji smiju teretiti mirovinski fond, kao i način obračuna ulazne naknade, naknade za izlazak, naknade za upravljanje te naknade depozitaru. 

KOLAČIĆI

Nužni kolačići su nam potrebni kako bi stranica funkcionirala na ispravan način te kako bismo u što većoj mjeri održali sigurnosne standarde pridržavajući se svih važećih propisa.

Ova kategorija kolačića može se nazivati i tzv. kolačićima treće strane. Statistički kolačići pripadaju i skupini funkcionalnih kolačića koji nam omogućuju da se na web servisu sačuvaju informacije koje su prethodno upisane (primjerice korisničko ime ili jezik) te da poboljšaju mogućnost pružanja bolje usluge kroz praćenje analitike odnosno statistike posjeta. Moramo vas obavijestiti da prilikom korištenja ove kategorije kolačića dolazi do prijenosa podataka u treće zemlje.