Obvezno mirovinsko osiguranje (drugi stup)
Povratak
Obvezno mirovinsko osiguranje (drugi stup)
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje
Isplata mirovine
Zaštita potrošača u području mirovinskog sustava
Drugi stup obveznog mirovinskog osiguranja predstavlja obveznu individualnu kapitaliziranu štednju. „Individualna“ znači da je riječ o vašoj osobnoj imovini, odnosno da se uplaćena sredstva evidentiraju na vašem osobnom računu, dok „kapitalizirana“ znači da prilikom uplaćivanja u odabrani obvezni mirovinski fond vi zapravo ostvarujete i neki prinos od tog ulaganja. Premda ste u ovaj stup obvezni uplaćivati, i to 5 % od bruto plaće, imate određenu razinu slobode utoliko što sami možete birati fond, odnosno kategoriju obveznog mirovinskog fonda u koju ćete uplaćivati taj iznos.
U okviru obveznog mirovinskog osiguranja drugog stupa u Hrvatskoj postoje tri različite kategorije mirovinskih fondova: kategorije A, B i C, koje se međusobno razlikuju po stupnju rizičnosti svojih ulagačkih strategija. Najrizičnija kategorija primjerena je mlađim osiguranicima, dok je najkonzervativnija kategorija primjerena osobama pred mirovinom. Istodobno možete biti članom samo jednog obveznog mirovinskog fonda u samo jednoj od kategorija i imati samo jedan osobni račun.
Strategijom ulaganja predviđeno je da veći dio imovine fonda kategorije A smiju činiti prenosivi vlasnički vrijednosni papiri, odnosno čak do 65 % neto vrijednosti imovine fonda smije biti izloženo dioničkom tržištu. Razina rizika koja proizlazi iz ulaganja u dionice u načelu je veća od razine rizika koja se preuzima ulaganjem u dužničke vrijednosne papire. Kategorija A stoga se smatra najrizičnijom jer je u odnosnu na ostale dvije kategorije više izložena dioničkom tržištu. Osim zakonski propisane maksimalne izloženosti dioničkom tržištu, Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima propisano je i kako najmanje 30 % imovine mora biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, države članice OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica. S obzirom na odlike ove kategorije mirovinskog fonda, kategorija A namijenjena je mlađim građanima, ali član fonda može biti bilo tko kome je do mirovine ostalo više od deset godina. U slučaju da vam je do mirovine ostalo manje od deset godina, Regos će vas, ako to ne učinite sami, rasporediti u fond kategorije B.
Manji rizik u odnosu na prethodnu (A) kategoriju preuzimaju osobe koje se opredjeljuju za obvezne mirovinske fondove kategorije B. U kategoriji B prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima najmanje 50 % imovine fonda mora biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca (prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, države članice OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica). Ograničenje ulaganja u prenosive vlasničke vrijednosne papire od najviše 40 % imovine fonda (kategorije B) čini ovu kategoriju manje rizičnom u odnosnu na kategoriju A, a rizičnijom od kategorije C (kod koje se ne smije ulagati u dionice), zbog čega kategoriju B često nazivamo i „zlatnom sredinom“. Članom fonda kategorije B mogu biti svi građani, ali maksimalno do pet godina prije planiranog odlaska u starosnu mirovinu. Nakon ispunjavanja tog uvjeta, Regos vas raspoređuje u fond kategorije C.
U odnosu na kategoriju A i B obveznog mirovinskog fonda, kategorija C smatra se najmanje rizičnom s obzirom na to da je u ovom fondu zabranjeno ulaganje u prenosive vrijednosne papire. Istovremeno najmanje 70 % imovine mora biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca (prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, države članice OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica). Članom kategorije C može biti bilo koji član obveznog mirovinskog fonda (drugog stupa), a Regos će vas svakako preraspodijeliti u kategoriju C ako vam je do odlaska u starosnu mirovinu ostalo pet ili manje godina.
Hanfa svaki radni dan izračunava i objavljuje indeks MIREX koji predstavlja prosječnu vrijednost obračunske jedinice pojedinog fonda, odnosno kategorije fonda. Promjena MIREX-a u nekom razdoblju predstavlja prosječnu zaradu ili gubitak fonda u promatranom razdoblju. MIREX članovima fondova omogućava da prate i uspoređuju rezultate ulaganja fondova te aktivno upravljaju svojom mirovinskom štednjom. Vrijednosti MIREX-a možete pronaći ovdje.
Kada se prvi put zaposlite, u roku od mjesec dana dužni ste odabrati mirovinski fond i kategoriju (A, B ili C), a ako to ne učinite sami, za vas će to to učiniti Središnji registar osiguranika (Regos). Regos će vas rasporediti u mirovinski fond kategorije A jer se on zbog načina ulaganja smatra primjerenim za najveći broj osiguranika koji započinju s obveznom mirovinskom štednjom. U Hrvatskoj trenutno postoje četiri društva za upravljanje mirovinskim fondovima, od kojih svaki ima fond kategorije A, B i C, što znači da na raspolaganju imate 12 različitih opcija.
Ako se tijekom radnog vijeka u jednom trenutku predomislite i htjeli biste promijeniti postojeći obvezni mirovinski fond, to možete učiniti na šalteru Regosa u poslovnicama FINA-e, a pod uvjetom da je prošlo više od 14 dana od prethodne promjene mirovinskog fonda. U tom slučaju promjenom obveznoga mirovinskog fonda zapravo mijenjate i mirovinsko društvo. U prve tri godine članstva trebat ćete platiti naknadu za izlazak iz mirovinskog fonda, a nakon prve tri godine članstvo možete promijeniti besplatno.
Kategoriju (A, B ili C) obveznoga mirovinskog fonda moći ćete promijeniti jedanput godišnje unutar istoga mirovinskog društva u kalendarskom mjesecu u kojemu ste rođeni. Pri promjeni mirovinskog fonda u odnosu na kategoriju ne naplaćuje se izlazna naknada.
Mirovinski fond imovina je bez pravne osobnosti i u njemu se prikuplja novac koji uplaćuju njegovi članovi, koji su ujedno i vlasnici fonda. Zadaća je društva koje upravlja mirovinskim fondom (mirovinskog društva) da u skladu s utvrđenom strategijom ulaganja ulaže tako prikupljen novac radi povećanja vrijednosti imovine fonda.
Pozornost treba posebno usmjeriti na troškove jer se naplaćuju iz imovine fonda i umanjuju rezultat koji ostvaruju članovi fondova, odnosno ljudi koji u njima štede. Mirovinsko društvo osniva obvezni mirovinski fond i upravlja njime, odnosno odlučuje u što će se u skladu sa zakonskim ograničenjima uložiti sredstva fonda i za to naplaćuje određene naknade od osiguranika:
- ulazna naknada u iznosu od najviše 0,5 % od uplaćenih doprinosa
- naknada za upravljanje od najviše 0,3 % u 2020. godini, a za svaku se daljnju godinu stopa naknade umanjuje za 5,5 % u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, no ne može biti niža od 0,27 %
- naknada za izlazak iz mirovinskog fonda tijekom prve tri godine članstva, ako je istodobno riječ o promjeni mirovinskog društva, u iznosu od najviše 0,8 % u prvoj, 0,4 % u drugoj, odnosno 0,2 % u trećoj godini članstva na ukupan iznos ušteđenih sredstava.
U statutu obveznog mirovinskog fonda moraju se navesti naknade i troškovi upravljanja i poslovanja koji smiju teretiti mirovinski fond, kao i način obračuna ulazne naknade, naknade za izlazak, naknade za upravljanje te naknade depozitaru.
