Dobrovoljno mirovinsko osiguranje

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje započinje sklapanjem ugovora o članstvu s mirovinskim društvom i upisom u registar članova fonda. Međutim, ako iz bilo kojeg razloga želite raskinuti ugovor o članstvu, to možete učiniti bez navođenja posebnih razloga u roku od 15 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu pisanom izjavom upućenom mirovinskom društvu.

Kao i kod obveznog mirovinskog osiguranja (drugog stupa), riječ je o individualnoj kapitaliziranoj štednji, ali postoji i niz razlika. Jedna od je od njih i mogućnost da istovremeno budete član više različitih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Visinu, vrijeme i dinamiku uplata birate osobno ovisno o mogućnostima i preferencijama. U slučaju da prestanete uplaćivati u fond, trajno ili privremeno, vaše se članstvo u fondu nastavlja te i dalje ostvarujete prinos na do tada uplaćena sredstva. Trenutačno je propisano da ostvarujete pravo na isplatu državnih poticajnih sredstava ako se učlanite u dobrovoljni mirovinski fond. 

Državna poticajna sredstva uplaćuju se na kraju godine za ukupni uplaćeni iznos u fond u toj godini kako bi se dodatno potaknulo ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Država pritom uplaćuje 15 % od ukupnog uplaćenog iznosa, odnosno do maksimalno 99,54 eura u jednoj godini. Za ostvarivanje prava na maksimalni iznos poticaja godišnje treba uplatiti 663,61 euro. U slučaju da ste član više dobrovoljnih mirovinskih fondova, državna poticajna sredstva dobit ćete samo na sredstva u jednom fondu. Poslodavcima koji svojim zaposlenicima uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju to je porezno priznati trošak do 796,34 eura godišnje po zaposleniku.

Slično kao i u obveznim mirovinskim fondovima, sredstva na osobnom računu člana dobrovoljnoga mirovinskog fonda predmet su nasljeđivanja u skladu sa zakonom koji uređuje pravo nasljeđivanja.

Dobrovoljni mirovinski fondovi mogu biti otvoreni ili zatvoreni. Otvoreni fondovi namijenjeni su svim fizičkim osobama, a zatvoreni fondovi predviđeni su za zaposlenike određenog poslodavca (tzv. pokrovitelja) koji je odlučio osnovati fond za svoje zaposlenike, sindikat koji želi osnovati fond za svoje članove, članove udruge samostalnih djelatnosti ili samozaposlene osobe.

Mirovina iz dobrovoljne mirovinske štednje može se početi isplaćivati najranije s 55 (s 50 u slučaju ugovaranja trećeg stupa prije 2019.) godina starosti bez obzira na to jeste li u mirovini ili ste još uvijek zaposleni. Postoji mogućnost i jednokratne isplate, i to do maksimalno 30 % ukupnih sredstava na osobnom računu. Dobrovoljna mirovinska štednja može se isplaćivati putem mirovinskog fonda, mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD) ili društva za životno osiguranje. Isplata putem mirovinskog fonda moguća je u slučaju iznosa do 13272,28 eura, a iznad tog iznosa sredstva se prebacuju u MOD. Isplata putem mirovinskog fonda može biti samo privremena, nikako ne može biti doživotna. Vrijednost isplata može varirati zbog promjene cijene udjela. 

Odabirom isplate mirovine putem MOD-a mirovinsko društvo koje je do tada upravljalo vašim mirovinskim fondom prebacuje cjelokupni (ili dio iznosa) u MOD, koji vam potom isplaćuje mirovinu. Možete ugovoriti privremenu ili doživotnu mirovinu, a pravo na isplatu privremene mirovine stječete najranije s navršenih 55 godina života, dok pravo na isplatu doživotne mirovine stječete najranije s navršenih 60 godina života. Za razliku od isplate putem mirovinskog fonda, isplata mirovine putem MOD-a može biti veća od 13272.28 eura, mirovina je zagarantirana te se njezin iznos ne mijenja. 

Paneuropski osobni mirovinski proizvod model je dobrovoljne mirovinske štednje, a koristit će građanima koji rade u više zemalja članica Unije jer će moći prenositi svoja mirovinska prava iz jedne članice u drugu, ali i onima koji žele uplaćivati u drugačiji model dobrovoljne mirovinske štednje. PEPP ne zamjenjuje postojeće nacionalne zakonske i strukovne mirovinske sustave i proizvode, niti ih usklađuje ili utječe na njih. 

PEPP mogu nuditi ne samo mirovinska društva, kao što je to u slučaju dobrovoljne mirovinske štednje, nego i mirovinska osiguravajuća društva, institucije za strukovno osiguranje iz drugih država članica te banke, investicijska društva i društva za osiguranje.

Sva društva koja odluče na tržištu nuditi ovaj financijski proizvod dužna su licenciranje zatražiti kod regulatora u matičnoj državi, a nakon dobivenog odobrenja EIOPA će ga upisati u Središnji registar PEPP-ova na razini EU-a. U ostalim državama potrebno je izvršiti notifikaciju kod nadležnog regulatora, a što je u Hrvatskoj Hanfa.

Prije ugovaranja ovog proizvoda uputno je zatražiti i detaljno proučiti tzv. Dokument s ključnim informacijama (engl. key information document – KID), koji prikazuje važne značajke proizvoda – od troškova do potencijalnih dobitaka / gubitaka ulaganja, a također će u kratkim crtama pojasniti i profil rizika.