Naslovna Česta pitanja

Česta pitanja

Tržište kapitala Tržište osiguranja Investicijska društva Investicijski fondovi Mirovinski sustav Leasing tržište Faktoring tržište

Upućujemo Vas da se u svezi gubitka PIN-a obratite Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. (www.skdd.hr, telefon: +385 (1) 4607 300).

Svako ulaganje na tržištu kapitala povezano je s određenim rizikom te je poželjno da se svaki potencijalni ulagatelj prije donošenja odluke o ulaganju upozna s mogućim rizicima te se informira i o poslovanju izdavatelja u čiji vrijednosni papir ulaže.

Fond za zaštitu ulagatelja, kojim upravlja Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., ne pokriva gubitak kojeg ulagatelji ostvare ulaganjem na tržištu kapitala, već samo osigurava tražbine klijenata prema članu Fonda (npr. investicijskom društvu), koje taj član nije u mogućnosti isplatiti i/ili vratiti svom klijentu zbog toga što je nad njim otvoren stečajni postupak ili zato što je Hanfa utvrdila kako je kod člana Fonda nastupila nemogućnost ispunjavanja obveza prema klijentima.

Sustav zaštite ulagatelja, formiranje i upravljanje Fondom, utvrđivanje osiguranog slučaja i isplata zaštićenih tražbina definirani su odredbama članka 254.-283. Zakona o tržištu kapitala.

Trgovački podaci i statistike, uključujući i podatke o vrijednosti određene dionice koja je uvrštena na Zagrebačku burzu, dostupni su na internetskim stranicama Zagrebačke burze (www.zse.hr).

Karakteristike tržišta kapitala kao što su dinamičnost, osjetljivost i reagiranje na zbivanja u stvarnom vremenu s jedne te interneta kao medija s druge strane predstavljaju moguću podlogu za pokušaje manipuliranja tržištem. Hanfa ne može utjecati na to što određeni ulagatelji svoje investicijske odluke donose na osnovi natpisa po internetskim forumima, glasina ili neprovjerenih informacija.

Napominjemo kako izdavatelji vrijednosnih papira dostavljaju propisane informacije u javno dostupan Službeni registar propisanih informacija tzv. SRPI koji je dostupan na internetskim stranicama Hanfe, kao i na Zagrebačku burzu.

Hanfa kontinuirano nadzire aktivnosti na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj, a to uključuje i nadzor trgovanja na Zagrebačkoj burzi u stvarnom vremenu. Pritom Hanfa posebnu pozornost posvećuje onim transakcijama koje odskaču po određenim parametrima, kao što su na primjer cijena ili količina. U slučaju otkrivanja nepravilnosti ili nezakonitosti Hanfa postupa u skladu sa svojim zakonski propisanim mjerama.

Napominjemo kako Hanfa ne može proglasiti određenu aktivnost manipulacijom tržištem i podizimati mjere i/ili podnositi prijave nadležnim tijelima odmah nakon primitka određene prijave, već ako u provedenom postupku utvrdi kako postoji osnova za podnošenje istih.

Navodi iz Vašeg upita nisu u nadležnosti Hanfe. Upućujemo Vas da se obratite Hrvatskoj narodnoj banci (www.hnb.hr,telefon: + 385 (1) 4564 555) koja je nadležna za nadzor banaka/kreditnih institucija.

Sukladno s Pravilima Zagrebačke burze d.d. dopuštena je mogućnost stavljanja ponude sa skrivenom količinom vrijednosnih papira.

Sukladno s Pravilima i Uputom Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. (dalje: Pravila), skrbnički račun je račun vrijednosnih papira na kojem skrbnik na temelju odgovarajućeg pravnog posla vodi pozicije vrijednosnih papira u ime i za račun treće osobe. Skrbnički račun može biti na ime, zbirni skrbnički račun i skrbnički račun pod zaporkom. Imatelj vrijednosnih papira na skrbničkom računu uvijek je osoba za čiji račun se vrijednosni papiri drže ili se njima upravlja.

Hanfa kao nadležna institucija, sukladno relevantnim zakonskim odredbama, od investicijskih društava i kreditnih institucija koja obavljaju usluge skrbništva u Republici Hrvatskoj može zatražiti podatke o osobama za koje vode skrbničke račune.

Hanfa se brine za zakonitost poslovanja subjekata nadzora, ali ne može davati savjete oko toga s kojim društvom bi bilo uputno stupiti u poslovni odnos. Na internetskim stranicama Hanfa nalazi se registar svih subjekata nadzora pa tako i ovih koje spominjete u svom upitu, kao i publikacije, priručnici, pokazatelji poslovanja i druge informacije koje mogu poslužiti potencijalnom korisniku financijskih usluga kao podloga za donošenje vlastitih odluka o korištenju usluga određenog subjekta nadzora.

Za navedene informacije možete se obratiti samim investicijskim društvima. Osim podataka o naknadama, od investicijskih društava možete zatražiti na uvid i opće uvjete, politiku izvršavanja naloga, cjenik usluga te druge relevantne dokumente.

Hanfa je uočila kako se hrvatskim građanima putem reklama, ali i putem telefona, e-maila i društvenih mreža nudi ovakva vrsta trgovanja i to uglavnom od strane stranih brokera. Medijski natpisi, kao i reklame trgovanja ovim proizvodima najčešće su rezultat oglašavanja marketinških agencija koje su od strane nekih brokerskih društava angažirane za promoviranje odnosno nuđenje usluga tih društava na području Republike Hrvatske.

Važno je napomenuti kako vas izravno mogu zvati i nuditi vam usluge stranog brokerskog društva iz Europske unije samo:

brokersko društvo iz Europske unije ako je upisano u registar koji vodi Hanfa,
podružnica brokerskog društva iz Europske unije na području Republike Hrvatske ako je upisano u registar koji vodi Hanfa, i
vezani zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj upisan u registar koji vodi Hanfa.

Pri tome, osobe koje vas zovu ne smiju vas nagovarati na trgovanje i uplatu novca za trgovanje niti vam obećavati velike zarade. Takvo postupanje je protuzakonito.

Posebno upozoravamo na trgovanje putem on-line trgovinskih platformi/društava koja daju malo ili ne daju nikakve informacije o svome poslovanju (sjedište, naziv licence ili regulatornog tijela) ili imaju sjedište na egzotičnim otočjima budući da se u mnogo slučajeva radi o nereguliranim društvima kod kojih ćete imati poteškoće ostvariti svoja prava.

Takva odluka je privremena i trenutno je na snazi, a daljnji slijed ESMA-inih odluka i mjera vezanih uz ove proizvode pratite na internetskoj stranici Hanfe, www.hanfa.hr, na kojoj se redovito i uredno objavljuju sve bitne odluke koje donosi ESMA, kao i sva upozorenja koja je izdala Hanfa, a koja su namijenjena zaštiti malih ulagatelja.

Prijenos dionica manjinskih dioničara (“istiskivanje”, odnosno “squeeze-out”) reguliran je odredbama Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19) te Zakona o preuzimanju dioničkih društava (Narodne novine 109/07, 36/09, 108/12, 148/13)

Sukladno odredbama članka 300f Zakona o trgovačkim društvima, Glavna skupština može na zahtjev dioničara koji ima dionice koje se odnose na najmanje 95 % temeljnog kapitala društva (glavnog dioničara) donijeti odluku na temelju koje mu se prenose dionice manjinskih dioničara uz plaćanje tim dioničarima primjerene otpremnine u novcu. Hanfa nije nadležna za nadzor i primjenu odredbi Zakona o trgovačkim društvima.

Ako nakon ponude za preuzimanje sukladno odredbama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, ponuditelj i osobe koje s njim djeluju zajednički drže najmanje 95% dionica s pravom glasa ciljnog društva, ponuditelj u roku od 3 mjeseca od isteka roka trajanja ponude za preuzimanje, ima pravo na prijenos dionica s pravom glasa manjinskih dioničara, uz pravičnu naknadu. Detalji o postupku u navedenom slučaju regulirani su odredbama članaka 45. i 46. Zakona o preuzimanju dioničkih društava.

Postojeća vlasnička struktura izdavatelja je jedna od informacija koju potencijalni ulagatelj može uzeti u obzir tijekom donošenja odluke o svom ulaganju. Izmjene u vlasničkoj strukturi i ostale relevantne informacije kao što su odluke glavne skupštine izdavatelja mogu ukazati na mogućnost da u nekom trenutku dođe do istiskivanja malih dioničara.

Ugovor o osiguranju je dvostrani pravni posao kojim se ugovaratelj osiguranja obvezuje platiti premiju osiguranja, a osiguratelj isplatiti osigurninu osiguraniku ili korisniku osiguranja, u slučaju nastanka osiguranog slučaja. Ugovor o osiguranju je sklopljen kada je ponuda o osiguranju prihvaćena i to ukoliko osiguratelj ne odbije pisanu ponudu osiguranja u roku od 8 dana otkad je ponuda prispjela osiguratelju (ili u kraćem roku ako ga je osiguratelj propisao), odnosno u roku 30 dana ako je potreban liječnički pregled.

Osiguratelj je o sklopljenom ugovoru o osiguranju obvezan ugovaratelju osiguranja predati uredno sastavljenu i potpisanu policu osiguranja. Polica osiguranja je pisana isprava o sklopljenom ugovoru o osiguranju i sastavni je dio ugovora o osiguranju te mora sadržavati: ugovorne strane, osiguranu osobu odnosno osiguranu stvar ili drugi predmet osiguranja, rizik obuhvaćen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokrića, iznos osiguranja ili da je osiguranje neograničeno, premiju ili doprinos (ulog), datum izdavanja police i potpise ugovornih strana.

Također, osiguratelj je dužan upozoriti ugovaratelja osiguranja da su opći i/ili posebni uvjeti osiguranja sastavni dio ugovora o osiguranju i predati mu njihov tekst, ako ti uvjeti već nisu otisnuti na polici osiguranja.

U skladu s člancima 380. do 382. Zakona o osiguranju (*), prije sklapanja ugovora o osiguranju i za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju, osiguratelj je dužan ugovaratelju osiguranja predati pisanu obavijest koja mora sadržavati podatke propisane navedenim člancima, a njen tekst i sadržaj moraju biti sastavljeni na hrvatskom jeziku.

^{* Zakon o osiguranju (NN., br. 30/15, 112/18, 63/20, 133/20 i 151/22)}

Kada se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom o osiguranju u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 dana otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio.

Ukoliko je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom o osiguranju u roku od 30 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti kako njegov zahtjev nije osnovan. Ako iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u prethodno navedenim rokovima, osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos neospornog dijela svoje obveze na ime predujma.

U slučaju obveznih osiguranja u prometu, odgovorni osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva:

obrazloženu ponudu za naknadu štete ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno
utemeljeni odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne.

Odgovorni osiguratelj je dužan isplatiti iznos naknade štete u roku od 60 dana. U slučaju nemogućnosti utvrđivanja konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj je oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos neospornog iznosa naknade štete kao predujam u gore navedenim rokovima propisanim Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu.

Odredbe vezane uz mogućnosti raskida ugovora o osiguranju definirane su odredbama Zakona o obveznim odnosima (*) i uvjetima osiguranja konkretnog ugovora o osiguranju. Uvjeti osiguranja sastavni su dio police osiguranja, a distributer osiguranja ih je dužan uručiti ugovaratelju osiguranja prije sklapanja ugovora.

Opće odredbe koje se odnose na posljedice neplaćanja premije pri ugovoru o osiguranju propisane su člankom 937. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15), a člankom 969. istog Zakona propisane su posljedice neplaćanja premije pri ugovoru o osiguranju osoba (osiguranje života i osiguranje od nesretnog slučaja).

Više informacija o raskidu ugovora o osiguranju možete pronaći ovdje (link na brošuru).

Posljedice neplaćanja premije trebale bi biti navedene u pripadajućim uvjetima osiguranja, a ako nisu istaknute ili su u suprotnosti s navedenim odredbama Zakona o obveznim odnosima, primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima. Same odredbe vezane uz mogućnosti raskida ugovora o osiguranju također su definirane odredbama Zakona o obveznim odnosima i uvjetima ugovora o osiguranju.

^{* Zakon o obveznim odnosima (NN., br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18,126/21, 114/22 i 156/22)}

U skladu s odredbama članka 978. Zakona o obveznim odnosima (*) na zahtjev ugovaratelja osiguranja života sklopljenog za cijeli život osiguranika, osiguratelj mu je dužan isplatiti otkupnu vrijednost police, ako su do tada plaćene barem tri godišnje premije. U ugovoru o osiguranju moraju biti navedeni uvjeti pod kojima ugovaratelj može zahtijevati isplatu njezine otkupne vrijednosti te način kako se ta vrijednost izračunava, u skladu s uvjetima osiguranja. Pravo zahtijevanja otkupa ne mogu ostvarivati vjerovnici ugovaratelja osiguranja ni korisnik osiguranja, ali će otkupna vrijednost biti isplaćena korisniku na njegov zahtjev, ako je određivanje korisnika neopozivo. Iznimno, otkup police može zahtijevati vjerovnik kome je polica predana u zalog, ako tražbina radi čijeg je osiguranja dan zalog ne bude namirena o dospjelosti.

U skladu s odredbom članka 380. stavka 5. točke 4. Zakona o osiguranju (**), društvo za osiguranje dužno je prije sklapanja ugovora o osiguranju života obavijestiti ugovaratelja osiguranja i o tablicama otkupne vrijednosti.

Otkupna vrijednost police životnog osiguranja smije biti manja od iznosa uplaćene premije. Visina otkupne vrijednosti police životnog osiguranja ovisi o broju godina u kojima je uplaćivana premija osiguranja. Naime, što je broj godina u kojima je uplaćivana premija osiguranja veći, to će i otkupna vrijednost police osiguranja biti veća.

^{* Zakon o obveznim odnosima (NN., br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18,126/21, 114/22 i 156/22)}
^{** Zakon o osiguranju (NN., br. 30/15, 112/18, 63/20, 133/20 i 151/22)}

Člankom 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (*) propisana je obveza odgovornog osiguratelja da u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrdi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostavi podnositelju zahtjeva:

obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne ili
utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne.

U slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj je oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku od 60 dana od primitka odštetnog zahtjeva.

U slučaju neimovinske štete u postupku pred odgovornim osigurateljem oštećena osoba ima pravo priložiti nalaz i mišljenje neovisnog vještaka kojeg je osobno izabrala.

Osim navedenog, oštećena osoba ima pravo, kao zainteresirana osoba u skladu s člankom 378. Zakona o osiguranju (**), podnijeti prigovor društvu za osiguranje u izvansudskom postupku rješavanja sporova. Društvo za osiguranje dužno je pisano odgovoriti na prigovor u roku od 15 dana zaprimanja prigovora.

Obrazložena ponuda mora sadržavati:

dan primitka odštetnog zahtjeva i sadržaj pripadajuće dokumentacije,
izjavu osiguratelja da je utvrdio svoju obvezu za naknadu štete,
iznos utvrđene visine štete, s obrazloženjem na koji način i na temelju koje dokumentacije je taj iznos utvrđen,
izjavu o isplati utvrđenog iznosa naknade štete na račun oštećene osobe,
uputu o izvansudskom rješavanju sporova.

Kada osiguratelj utvrdi da je sporna njegova odgovornost za naknadu štete, utemeljen odgovor mora sadržavati:

dan primitka odštetnog zahtjeva i sadržaj pripadajuće dokumentacije,
izjavu osiguratelja kojom otklanja svoju odgovornost za naknadu štete ili da je ne može utvrditi,
obrazloženje, sa navedenim odlučnim činjenicama odnosno razlozima zbog kojih osiguratelj otklanja svoju odgovornost za naknadu štete ili je ne može utvrditi,
uputu o izvansudskom rješavanju sporova.

Kada osiguratelj utvrdi da je odgovoran za naknadu štete, ali je sporna visina štete, utemeljen odgovor mora sadržavati:

dan primitka odštetnog zahtjeva i sadržaj pripadajuće dokumentacije,
izjavu osiguratelja da je sporna visina štete,
obrazloženje s navedenim odlučnim činjenicama odnosno razlozima zbog kojih osiguratelj smatra da je visina štete u određenom iznosu sporna, odnosno da je osnovana u samo određenom iznosu,
izjavu o isplati nespornog iznosa naknade štete na račun oštećene osobe,
uputu o izvan sudskom rješavanju sporova.

Rokovi za postupanje po primljenom odštetnom zahtjevu, propisani člankom 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (*) počinju teći prvi sljedeći dan nakon dana primitka odštetnog zahtjeva, a ne od dana kada je osiguratelj primio u cijelosti dokumentiran odštetni zahtjev, stoga se traženje dodatne dokumentacije od strane osiguratelja ne može smatrati obrazloženom ponudom ili utemeljenim odgovorom.

Obvezu po članku 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (*) osiguratelj ne može niti odgoditi (npr. do završetka prekršajnog ili kaznenog postupka i sl.), nego je dužan u propisanom roku donijeti odluku o odštetnom zahtjevu i o toj odluci (u formi obrazložene ponude, odnosno utemeljenog odgovora) pisano obavijestiti oštećenu osobu.

Društva za osiguranje su dužna oštećenoj osobi isplatiti nesporni iznos naknade štete kao predujam u roku od 60 dana od primitka odštetnog zahtjeva kako u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete tako i u slučaju nemogućnosti postizanja nagodbe s oštećenom osobom o visini štete. Društva za osiguranje ne bi trebala arhivirati predmete prije no što u skladu s pažnjom dobrog stručnjaka utvrde da nije moguće postići nagodbu o visini naknade štete i isplate neosporni dio štete ukoliko postoji spor oko visine utvrđene naknade štete.

^{* Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN., br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14)}
^{** Zakon o osiguranju (NN., br. 30/15, 112/18, 63/20, 133/20 i 151/22)}

Društva za osiguranje dužna su uspostaviti postupak izvansudskog rješavanja sporova između osiguranika, odnosno ugovaratelja osiguranja i društva za osiguranje. Društvo za osiguranje također je dužno u uvjetima osiguranja koji su sastavni dio ugovora o osiguranju objaviti informaciju o načinu postupka izvansudskog rješavanja sporova, u skladu s odredbama članka 377. stavka 1. Zakona o osiguranju (*).

^{* Zakon o osiguranju (NN., br. 30/15, 112/18, 63/20, 133/20 i 151/22)}

HANFA napominje kako društvo za osiguranje samostalno procjenjuje i donosi odluku o osnovanosti odštetnog zahtjeva i visini naknade štete. HANFA nema ovlasti utjecati na predmetnu odluku društva kao niti na promjenu iste. Sve navedeno iz razloga što HANFA nije nadležna za rješavanje obveznopravnih odnosa koji proizlaze ili su u vezi s ugovorom o osiguranju već se, u skladu sa člankom 15. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima (*), zaštita prava iz obveznopravnog odnosa ostvaruje pred nadležnim sudom.

^{* Zakon o obveznim odnosima (NN., br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18,126/21, 114/22 i 156/22)}

Ukoliko društvo za osiguranje procijeni da u konkretnom slučaju postoji izrazito visok rizik za prihvat u osiguranje, osiguratelj može odbiti ponudu za osiguranje, kako prilikom sklapanja ugovora o osiguranju, tako i prilikom produženja (obnove) isteklog ugovora o osiguranju.

Registri koje HANFA vodi su javni te ih možete pronaći na web stranici. Izvadak iz registra možete jednostavno isprintati.

Od 23. veljače 2019. svi posrednici (prijašnji zastupnici u osiguranju i posrednici u osiguranju i reosiguranju) upisani u registar HANFA-e moraju ispunjavati uvjete kontinuirane edukacije od minimalno 15 sati za svaku godinu koja ističe danom i mjesecom od njihovog prvog upisa u registar HANFA-e odnosno položenog ispita za stjecanje ovlaštenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju ili posredovanja u osiguranju ili reosiguranju (primjerice: ako je datum prvog ovlaštenja zastupnika u osiguranju 3.6.2014. godine, godina u kojoj mora prikupiti 15 sati kontinuirane edukacije, kao jedan od uvjeta za ostanak u registru, podrazumijeva period od 3.6.2018.-3.6.2019. godine i tako za svaku sljedeću godinu i to 3.6.2019.-3.6.2020., 3.6.2020.-3.6.2021…).

Sukladno Zakonu o osiguranju (*) obrt za zastupanje u osiguranju je samostalno i trajno obavljanje djelatnosti distribucije osiguranja u ime i za račun društva za osiguranje. Obrtnik zastupnik u osiguranju je fizička osoba, vlasnik obrta za zastupanje u osiguranju s prebivalištem ili boravištem u Republici Hrvatskoj koji je upisan u registar HANFA-e, a zastupa jedno ili više društava za osiguranje.

Obrtnik koji nije zastupnik u osiguranju, mora u skladu s odredbama zakona kojem se uređuje obrt, imati zaposlenog poslovođu koji je zastupnik u osiguranju upisan u registar HANFA-e. (članak 405. stavak 6. Zakona o osiguranju). Uvjeti za upis u registar koji HANFA vodi propisani su člankom 412. Zakona o osiguranju.

Kako bi olakšala podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje poslova distribucije osiguranja, HANFA je na svojoj web stranici, objavila obrazac zahtjeva.

^{* Zakon o osiguranju (NN., br. 30/15, 112/18, 63/20, 133/20 i 151/22)}

Ostvarivanjem prava na mirovinu, obrtnik može obrt prenijeti na bračnog druga i krvne srodnike u ravnoj lozi, u kojem se slučaju zadržava matični broj obrta. (članak 37. Zakona o obrtu (*).

Kod prijenosa obrta na osobu koja nije član uže obitelji vlasnika, s ciljem održavanja pravnog kontinuiteta obrta, najčešće se primjenjuje osnivanje zajedničkog obrta, a Zakon o obrtu u članku 33. propisuje način i uvjete osnivanja zajedničkog obrta. Međusobni odnos fizičkih osoba koje osnivaju zajednički obrt uređuje se pisanim ugovorom na kojeg se primjenjuju odredbe ugovora o ortaštvu. Ugovor o ortaštvu reguliran je odredbama čl. 637. Zakona o obveznim odnosima (**).

Nakon sklopljenog ugovora o osnivanju zajedničkog obrta, potrebno je HANFA-i podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za zastupanje u osiguranju za novi, zajednički obrt za zastupanje u osiguranju.
Nakon ishođenja te dozvole, jedan od članova istupa iz obrta, o čemu je dužan obavijestiti HANFA-u radi donošenja rješenja kojim se utvrđuje prestanak zajedničkog obrta.

^{* Zakon o obrtu (NN., br. 143/13, 127/19, 41/20)}
^{** Zakon o obveznim odnosima (NN., br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18,126/21, 114/22 i 156/22)}

Člankom 400. stavkom 3. Zakona o osiguranju Propisano je da se GLAVA XXIII. Distribucija osiguranja, ne odnosi na sporedne posrednike u osiguranju koji pružaju usluge distribucije osiguranja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. osiguranje predstavlja dopunu robi ili usluzi koju pruža bilo koji pružatelj usluge, ako takvo osiguranje pokriva:
1. rizik kvara, gubitka, krađe ili oštećenja robe ili nekorištenja usluge koju pružatelj usluge pruža ili
2. oštećenje ili gubitak prtljage i druge rizike vezane uz putovanje rezervirano kod toga pružatelja usluge
iznos godišnje premije osiguranja za proizvod osiguranja ne premašuje 600,00 eura, izračunato na proporcionalnoj (pro rata) godišnjoj osnovi
iznimno od odredbe iz točke 2. ovoga stavka, ako osiguranje predstavlja dopunu usluzi iz točke 1. ovoga stavka, a ta se usluga pruža tri mjeseca ili kraće, iznos premije osiguranja ne premašuje 200,00 eura, po osobi.“

Limit godišnje premije osiguranja za određivanje primjeni odredbi Zakona o osiguranju na sporedne posrednike određen je po proizvodu osiguranja bez obzira na način određivanja premije osiguranja (po osobi ili zajednička) i broj osiguranika. Nastavno na navedeno, odredbe o primjeni „proizvoda osiguranja“ ne mogu se primjenjivati na jednu policu osiguranja i jednog putnika.

Slijedom navedenog, na sporedne posrednike, uključujući i turističke agencije, ne primjenjuju se odredbe GLAVE XXIII. Distribucija osiguranja Zakona o osiguranju, ako su ispunjeni svi propisani uvjeti.

Sporedni posrednici, uključujući turističke agencije, koji ispunjavaju sve uvjete propisane člankom 400. stavkom 3. Zakona o osiguranju, nisu obvezni ishoditi dozvolu HANFA-e za obavljanje poslova distribucije osiguranja niti podliježu obvezi upisa u registar sporednih posrednika u osiguranju koji HANFA vodi.

Napominjemo kako je unatoč tome HANFA ovlaštena nadzirati sporedne posrednike u izvršavanju obveza propisanih člankom 400. stavkom 4. Zakona o osiguranju.

^{* Zakon o osiguranju (NN., br. 30/15, 112/18, 63/20, 133/20 i 151/22)}

IBIP (eng. investment based insurance product) predstavlja proizvod osiguranja života i rentnog osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja, s obzirom na to da je osiguranje vezano uz vrijednost udjela UCITS fonda, uz vrijednost imovine unutarnjeg fonda ili uz dionički indeks, odnosno drugu referentnu vrijednost.

Uzevši u obzir njihovu kompleksnost, uz uvjete propisane člancima 430. - 433. Zakona o osiguranju (*), na distribuciju osiguranja investicijskih proizvoda osiguranja primjenjuju se i dodatni uvjeti, propisani odredbama članaka 436. c., d., e., f. i g istog Zakona.

^{* Zakon o osiguranju (NN., br. 30/15, 112/18, 63/20, 133/20 i 151/22)}

KID (engl. Key Information Document) je kratak i jednostavan te jasnim jezikom napisan dokument namijenjen potencijalnim korisnicima upakiranih investicijskih proizvoda tzv. PRIIP-ovi (engl. Packaged Retail Investment and Insurance-Based Products), koji sadrži osnovne informacije o tom proizvodu te bi trebao biti osnova za donošenje utemeljene odluke povezane s kupnjom takvog proizvoda.

Njime se između ostalog, daju informacije o:

nazivu upakiranog investicijskog proizvoda
imenu i kontaktnim podacima izdavatelja
nadležnom nadzornom tijelu
prirodi i glavnim obilježjima upakiranog investicijskog proizvoda
rizicima ulaganja (koji se prikazuju u obliku zbirnog pokazatelja rizika SRI (engl. Summary Risk Indicator), koji objedinjava izloženost tržišnom i kreditnom riziku koji taj proizvod nosi u odnosu na očekivani povrat)
troškovima (koji se prikazuju o obliku zbirnog pokazatelja troškova RIY (engl. Reduction in Yield), kao pokazatelja smanjenja godišnjeg prinosa zbog troškova, zajedno s opisom svih troškova uključenih u proizvod)
mogućnosti da se pretrpi financijski gubitak zbog neizvršavanja obveza izdavatelja proizvoda ili drugog povezanog subjekta
dokumentima s dodatnim informacijama.

KID također sadrži i odjeljak naslovljen „Kako se mogu žaliti?“, koji sadrži informacije o tome kome i na koji način mali ulagatelj može uložiti pritužbu u vezi s upakiranim investicijskom proizvodom, njegovim izdavateljem ili osobom koja savjetuje o tom proizvodu ili ga prodaje.

U slučaju nezadovoljstva možete postupiti prema koracima:

Korak: Kontaktirajte društvo za osiguranje i zatražite pojašnjenje...bilo da se radi o nekom izračunu, o razlogu prihvaćanja ili odbijanja štete / odštetnog zahtjeva, naplati premije itd. te zatražite pisani odgovor/pojašnjenje.
Korak: Zainteresirane osobe društvu mogu podnijeti prigovor/pritužbu na koju društvo mora pisano odgovoriti u zakonskom roku od 15 dana od njegova primitka. Zainteresirana osoba (Zakon o osiguranju*) Potrošač / fizička osoba ili pravna osoba koja ima prava i obveze po ugovoru o osiguranju te oštećenik u postupku rješavanja odštetnih zahtjeva iz izvan ugovorne odgovornosti za štetu.
Korak: Zainteresirane osobe mogu podnijeti predstavku Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Hanfa svaku predstavku uzima u obzir te postupa u skladu sa svojim ovlastima. Odgovor podnositelju se dostavlja u roku 30 dana od dana primitka predstavke.

Više informacija možete pronaći ovdje (link na letak)

^{* Zakon o osiguranju (NN., br. 30/15, 112/18, 63/20, 133/20 i 151/22)}

Franšiza je sudjelovanje osiguranika u šteti. Naziva se još i ugovoreni samopridržaj. Pod franšizom se razumijeva iznos ili postotak predviđen ugovorom o osiguranju do kojeg iznosa šteta nije nadoknadiva iz osiguranja premda je ta šteta inače pokrivena osiguranjem.

Ugovara se u postotku (%) od osigurane svote ili štete, odnosno u apsolutnom iznosu (valuti). Franšiza može biti i obvezna ako osiguratelj zahtijeva franžizu određenog iznosa da bi prihvatio rizik u osiguranje.

Ako se odlučite za franšizu (dobrovoljna franšiza), iznos premije osiguranja, odnosno novca koji morate platiti društvu za osiguranje, bit će niži u odnosu na istovrsno osiguranje bez ugovorene franšize.

2 osnovne vrste franšiza su:

Integralna – ako je šteta niža od visine franšize, odšteta se ne isplaćuje, a ako je šteta iznad visine franšize, odšteta se isplaćuje u cijelosti kao da franšiza nije ni ugovorena

Odbitna – osiguranik u svakoj šteti sudjeluje s iznosom odbitne franšize, ako je šteta niža od visine franšize, odšteta se ne isplaćuje, a ako je iznad visine franšize, odšteta se isplaćuje umanjena za iznos odbitne franšize

Prilikom obrade odštetnog zahtjeva društva za osiguranje moraju u slučajevima kada je osnovanost zahtjeva nesporna, ali je za njegovu cjelovitu obradu i utvrđivanje konačne visine štete potrebno stanovito dulje vrijeme u odnosu na zakonske rokove ili kada se ne postigne nagodba s podnositeljem odštetnog zahtjeva ( osiguranik ili oštećenik se ne slaže s ponuđenim iznosom odštete) , isplatiti nesporni dio štete kao svojevrsni predujam.

Isplata nespornog dijela štete zakonski je određena upravo iz razloga kako bi se podnositelje odštetnih zahtjeva pravovremeno obeštetilo barem djelomično u onim slučajevima kada je zbog kompleksnosti predmeta ili pravodobne nedostupnosti svih informacija i činjenica potrebno dulje vrijeme od zakonski predviđenog za obradu odštetnog zahtjeva, odnosno u onim slučajevima kada se ne postigne konačni sporazum između osiguratelja i podnositelja odštetnog zahtjeva oko visine štete. Tako nesporni iznos naknade štete propisuju Zakon o obveznom osiguranju u prometu* i Zakon o obveznim odnosima** u skladu s kojima su društva za osiguranje dužna postupati prilikom obrade odštetnih zahtjeva.

Ako društvo za osiguranje ne isplati naknadu štete ili njezin nesporni iznos u zakonskim rokovima (14/30/60 dana – ovisno o vrsti osiguranja i složenosti obrade odštetnog zahtjeva), podnositelj ima pravo na isplatu dužnog iznosa naknade štete, odnosno nespornog dijela štete uvećanog za iznos kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od dana kada je društvo primilo obavijest o osiguranom slučaju. Ujedno ima pravo i na naknadu štete koja mu je uslijed toga nastala.

^{* Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN., br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14)}

^{** Zakon o obveznim odnosima (NN., br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18,126/21, 114/22 i 156/22)}

Osiguranici i korisnici osiguranja trebaju biti svjesni da vrijede samo osigurateljna pokrića koja su ugovorena i moraju biti navedena u uvjetima ili polici osiguranja. Stoga osiguranici i korisnici osiguranja trebaju provjeriti što je navedeno u uvjetima i polici osiguranja koje su dobili od osiguratelja kako bi postupili u skladu sa svojim ugovornim obvezama i ostvarili svoja prava. Ako postoje dvojbe u pogledu osiguranja od određenog rizika, (npr. od rizika povezanih potresom), osiguranici se trebaju prije sklapanja ugovora informirati kod svog osiguratelja, zastupnika osiguranja ili brokera u osiguranju. Time će se umanjiti ili ukloniti mogućnost prijepora oko pokrića osiguranja ili povezanih tema.

Uobičajeno su osnovne značajke ugovora o osiguranju od potresa:

osiguranje od potresa ugovara se kao dopunski rizik uz osnovno osiguranje imovine
pri osiguranju stambenih zgrada, osiguranje od potresa također mora biti dopunski rizik za štete na građevinskim objektima, stambenim i poslovnim dijelovima te zajedničkim dijelovima zgrade i ostalim prostorima, o čemu se brinu suvlasnici odnosno upravitelji zgrada
osiguranje rizika od potresa uvjetovano je određenom jačinom potresa i to je jasno navedeno u uvjetima ili na polici osiguranja, stoga je potrebno pozorno pročitati uvjete osiguranja koje vam je osiguratelj uručio pri sklapanju ugovora da biste postupili u skladu sa svojim ugovornim obvezama i ostvarili svoja ugovorna prava
obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti ne predviđa pokrivanje štete od potresa
kasko-osiguranje motornih vozila može, ali ne mora pokrivati štetu od potresa

Ako imate ugovoreno osiguranje koje pokriva štete od potresa, a prema uvjetima osiguranja koji su sastavni dio vašeg ugovora o osiguranju imate pravo na naknadu štete, prijavite je kod društva za osiguranje u skladu s uvjetima osiguranja.

Osiguranje otplate kredita (engleski: credit protection insurance - CPI) jedan je od uobičajenih instrumenata osiguranja kredita koje banke mogu, u skladu sa svojim internim procesima i uvjetima, tražiti u svrhu njihova odobravanja. Ova se vrsta osiguranja najčešće koristi kao kolateral pri odobravanju stambenih i potrošačkih (gotovinskih) kredita građana. Svrha je ovog proizvoda osiguranje podmirenja kreditnih obaveza dužnika u slučaju njegove nemogućnosti uredne otplate dugovanja nastale u određenim slučajevima koji su definirani ugovorom o osiguranju (npr. gubitak posla, dulje bolovanje i dr.). Svako društvo za osiguranje samostalno donosi uvjete za osiguranje otplate kredita, no neke uobičajene situacije uslijed kojih može doći do aktiviranja ugovora su privremena nesposobnost za rad, gubitak posla i smrtni slučaj.

Više informacija možete pronaći ovdje (link na brošuru).

Navodi iz Vašeg upita nisu u nadležnosti Hanfe. Upućujemo Vas da se obratite Hrvatskoj narodnoj banci (www.hnb.hr, telefon: + 385 (1) 4564 555) koja je nadležna za nadzor banaka/kreditnih institucija.

Važno je napomenuti kako vas izravno mogu zvati i nuditi vam usluge stranog brokerskog društva iz Europske unije samo:

brokersko društvo iz Europske unije ako je upisano u registar koji vodi Hanfa,
podružnica brokerskog društva iz Europske unije na području Republike Hrvatske ako je upisano u registar koji vodi Hanfa, i
vezani zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj upisan u registar koji vodi Hanfa.

Pri tome, osobe koje vas zovu ne smiju vas nagovarati na trgovanje i uplatu novca za trgovanje niti vam obećavati velike zarade. Takvo postupanje je protuzakonito.
Posebno upozoravamo na trgovanje putem on-line trgovinskih platformi/društava koja daju malo ili ne daju nikakve informacije o svome poslovanju (sjedište, naziv licence ili regulatornog tijela) ili imaju sjedište na egzotičnim otočjima budući da se u mnogo slučajeva radi o nereguliranim društvima kod kojih ćete imati poteškoće ostvariti svoja prava.

Također, zbog većih gubitaka koje su ostvarili mali ulagatelji trgujući CFD-ovima i binarnim opcijama, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) donijelo je odluku kojom se zabranjuje nuđenje/prodaja CFD-ova određenih karakteristika i prodaja binarnih opcija malim ulagateljima na području Europske unije. Nastavno na navedeno Hanfa je 31. srpnja 2019. godine donijela Odluku o trajnom ograničenju stavljanja na tržište, distribucije i prodaje ugovora za razlike (contacts of differences - CFD) malim ulagateljima te Odluku o trajnoj zabrani stavljanja na tržište, distribucije i prodaje binarnih opcija malim ulagateljima.

Udio u investicijskom fondu je financijski instrument. Ponekad se pogrešno smatra da je riječ o vrijednosnom papiru, no on je slobodno prenosivi financijski instrument koji vam razna stvarna, obvezna i osobna prava, kao što su:

pravo na obaviještenost (polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje)
pravo na udio u dobiti
pravo na otkup udjela (kada je riječ o UCITS fondu)
pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske mase.

Prava koja vam udjel daje popisana su u prospektu/pravilima fonda.

Osim toga, udjeli u fondu mogu biti podijeljeni u različite klase udjela, što znači da vam daju različita prava i međusobno se razlikuju s obzirom na ta prava, u odnosu na isplatu prihoda ili dobiti fonda, denominaciju (HRK, EUR, USD), pravo izdavanja i/ili otkupa, naknadu za upravljanje plativu društvu za upravljanje, početnu cijenu udjela ili kombinaciju tih prava.

Članovi uprave dužni su voditi poslove društva i pritom im interesi ulagatelja i fonda uvijek moraju biti prioritet, pa nikada svoje interese ili interese povezanih osoba ne smiju stavljati ispred interesa ulagatelja i fonda te integriteta tržišta kapitala. Oni su u obavljanju svojih dužnosti dužni postupati savjesno i pošteno te u skladu s pravilima struke te pažnjom dobrog stručnjaka.

Članovi uprave društva za upravljanje solidarno odgovaraju društvu za štetu koja je nastala kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali pažnjom dobrog stručnjaka.

Što se tiče društva, ono je odgovorno fondu i ulagateljima za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih zakonima i aktima fonda i ako društvo ne obavi, propusti obaviti ili nepropisno obavi bilo koji posao ili dužnost, tada odgovara za štetu koja je nanesena fondu.

Članovi uprave i društvo odgovaraju prema kriteriju pretpostavljene krivnje.

Svako društvo za upravljanje mora imati, te redovito ažurirati i održavati svoju mrežnu stranicu koja sadrži čitav niz raznih podataka i informacija, kao što su:

opći podaci o društvu (tvrtka, pravni oblik, sjedište i mjesto uprave, broj odobrenja za rad koji je izdala Hanfa, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, iznos temeljnog kapitala, osnivači i članovi)
osnovni podaci o članovima uprave, nadzornog odbora i prokuristima društva (osobna imena, kratke životopise)
popis djelatnosti za koje društvo ima izdano odobrenje za rad
revidirani godišnji izvještaji društva i fondova s javnom ponudom
opći podaci o depozitaru fonda (tvrtka, pravni oblik, sjedište i adresa uprave, podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova depozitara, iznos temeljnog kapitala) i popis svih trećih osoba s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova
popis fondova kojima društvo upravlja
prospekt, pravila fonda i ključni podaci za ulagatelje (za fondove s javnom ponudom)
popis delegiranih poslova
sažeti tabelarni prikaz rizika vezanih uz društvo i fondove s javnom ponudom, sa stupnjem utjecaja svakog rizika na društvo i fond
cijenu udjela fondova s javnom ponudom kojima upravlja i
sve obavijesti vezane uz društvo i fondove te druge podatke predviđene propisima.

Osim toga, na mrežnoj stranici Hanfe dostupni su registri o društvima i fondovima u kojima također možete provjeriti neke od podataka.

Informirati se možete i putem akata fonda – prospekta i pravila.

Da, možete se požaliti društvu. Naime, društvo je dužno ulagateljima omogućiti podnošenje pritužbi (najčešće putem e-maila).

Osim toga, i Hanfi možete poslati predstavku ako smatrate da vas je društvo oštetilo svojim postupanjem – više o tome pogledajte ovdje.

Ugovor o ulaganju je ugovor na kojem se temelji vaš povjerenički odnos s društvom za upravljanje. Taj se ugovor najčešće ne sklapa u pisanom obliku tako da ga fizički potpisujete, nego se prema zakonskim odredbama smatra sklopljenim:

ili kada ste društvu podnijeli uredan zahtjev za izdavanje udjela i izvršili valjanu uplatu iznosa iz zahtjeva, a društvo nije odbilo sklapanje ugovora
ili kada vas je društvo kao ulagatelja upisalo u registar udjela koji vodi.

Ugovorom o ulaganju društvo se obvezuje izdati vam udjel, upisati vas u registar udjela, otkupiti od vas udjel kada to zatražite te dalje ulagati sredstva koja ste mu povjerili i upravljati fondom. Na temelju ugovora o ulaganju osim udjela stječete i položaj suovlaštenika na stvarima, pravima i tražbinama koje pripadaju zajedničkoj zasebnoj imovini fonda.

Svoja prava i zahtjeve prema društvu možete ostvariti izravnim zahtjevom prema društvu. Ako razgovorom i dogovorom ne uspijete riješiti problem, možete podnijeti tužbu protiv društva – pred sudom ili u arbitražnom postupku. Društvo za upravljanje dužno je buduće ulagatelje upoznati s načinom i postupkom rješavanja sporova putem arbitraže.

Osim toga, možete se obratiti i depozitaru, jer je depozitar ovlašten i dužan u svoje ime ostvarivati zahtjeve i prava ulagatelja prema društvu za upravljanje, zbog kršenja odredaba propisa i akata fonda.

S druge strane, društvo za upravljanje ovlašteno je i dužno u svoje ime ostvarivati zahtjeve i prava ulagatelja prema depozitaru, no i vi sami možete pojedinačno i samostalno ostvarivati imovinskopravne zahtjeve prema depozitaru, pod uvjetom da to ne dovodi do dvostruke pravne zaštite ili do neravnopravnog postupanja prema ulagateljima.

Načelno gledano, podaci o stanju vaših udjela u fondu su tajni, jer je društvo dužno kao poslovnu tajnu čuvati podatke o ulagateljima, stanju udjela te uplatama i isplatama. No, te podatke društvo može dati:

depozitaru
osobi koja dokaže pravni interes
pravosudnim i upravnim tijelima te drugim osobama na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja u skladu s odredbama posebnog zakona
i nekome na temelju vašeg zahtjeva, i to samo podatke koji se odnose na vas.

Osim toga, Hanfa i društvo za upravljanje uvijek imaju pravo uvida u registar udjela fonda.

Imatelj udjela u fondu ima pravo raspolagati svojim udjelima na način da ih prenese (kupoprodaja, darovanje i sl.) ili optereti (založno pravo, fiducijarni prijenos) na temelju uredne dokumentacije koja predstavlja valjanu pravnu osnovu za takvo raspolaganje. U praksi društva za upravljanje uz tu dokumentaciju traže i ispunjavanje obrasca za upis raspolaganja u registar udjela.

Ako ste, primjerice, društvu dostavili ugovor o kupoprodaji udjela koji ste sklopili s nekim, taj ugovor možete i opozvati, ali isključivo prije izvršenja upisa prijenosa u registar udjela, pod uvjetom:

da se ugovor opozivate suglasno i u pisanoj formi i vi i kupac udjela
da je društvo opoziv zaprimilo prije nego što je već provelo ugovor o kupoprodaji udjela.

I otkup udjela fonda je način raspolaganja udjelom, kod kojeg vi prodajte, a društvo za upravljanje otkupljuje udjele i isplaćuje ih iz imovine fonda.

Što se tiče zalaganja udjela u fondu, važno je znati da se na udjelu u fondu može upisati samo jedno založno pravo.

Reklamni materijali su svakako dobar početak, jer bi trebali biti jasni, nedvosmisleni i ne smiju dovoditi u zabludu. No, pored toga, prije donošenja odluke o ulaganju svakako pogledajte prospekt i pravila fonda te ključne podatke za ulagatelje (ako ih fond ima). Možete provjeriti i polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje fonda i društva.

Većina tih dokumenata dostupna je na mrežnim stranicama društva, a možete ih i sami tražiti od društva. Dapače, društvo za upravljanje, svaka osoba koja u ime i za račun društva nudi udjele UCITS fonda te posrednici koji prodaju ili savjetuju ulagatelje o mogućem ulaganju u udjele UCITS fonda ili u proizvode koji uključuju izloženost prema takvom UCITS fondu, moraju vam - prije sklapanja ugovora o ulaganju - besplatno staviti na raspolaganje ključne podatke za ulagatelje.

Općenito gledano društvo je dužno, kada je to moguće, na svojim mrežnim stranicama objaviti svaki pravni i poslovni događaj u vezi s društvom za upravljanje i fondom s javnom ponudom kojim upravlja, kada se radi o događajima koji bi mogli utjecati na poslovanje fonda.

Na zahtjev ulagatelja društvo za upravljanje mu je dužno dostaviti i dodatne informacije o limitima koji se primjenjuju na području upravljanja rizicima fonda kojim društvo upravlja, postupcima koji se koriste u tu svrhu, kao i o promjenama u rizičnosti i prinosima osnovnih vrsta financijskih instrumenata u koje je uložena imovina fonda.

Kada je u pitanju UCITS fond, društvo za upravljanje mora na svojoj mrežnoj stranici objaviti utvrđenu cijenu udjela UCITS fonda za svaki dan vrednovanja u kojem je obavljeno izdavanje ili otkup udjela, a najmanje dva puta mjesečno. Osim toga, cijena udjela UCITS fonda mora biti priopćena bilo kojem ulagatelju koji to osobno zatraži putem telefona, pošte ili elektroničkim putem na adresu elektroničke pošte društva za upravljanje, odnosno dostupna u podružnici društva za upravljanje ili u prostorijama ovlaštenoga prodajnog zastupnika. Društvo je, također, dužno izrađivati mjesečni izvještaj o poslovanju UCITS fonda namijenjen ulagateljima i objavljivati ga na svojim mrežnim stranicama najkasnije do 15. u mjesecu za prošli mjesec.

Kada su u pitanju alternativni investicijski fondovi, društvo mora, za svaki fond kojim upravlja, periodički objavljivati ulagateljima:

postotak imovine fonda koja podliježe posebnim mjerama koje proizlaze iz njene nelikvidne prirode
sve nove mjere za upravljanje likvidnošću fonda
trenutni profil rizičnosti fonda i sustave upravljanja rizicima koje koristi za upravljanje navedenim rizicima.

Društvo koje upravlja ili trguje fondom koji koristi financijsku polugu redovito objavljuje za svaki takav fond:

sve promjene maksimalne razine financijske poluge, koju društvo može koristiti za fond, kao i bilo koje pravo ponovnog korištenja kolaterala ili bilo koje garancije odobrene u okviru sporazuma o financijskoj poluzi
ukupan iznos financijske poluge koji koristi fond.

Naknade koje društvo za upravljanje naplaćuje ulagatelju u UCITS fond ograničene su na ulaznu i izlaznu naknadu i one su određene prospektom fonda. Prilikom izdavanja ili otkupa udjela UCITS fonda ulagatelju se naplaćuje cijena udjela te ulazna i izlazna naknada, kada je to primjenjivo. Te se naknade iskazuju odvojeno od cijene udjela, a mogu biti prihod društva za upravljanje ili UCITS fonda.

Postoje i naknade koje društvo za upravljanje naplaćuje UCITS fondu – riječ je o naknadi za upravljanje i s time povezanim troškovima, a dopušteno je naplaćivati i naknadu vezanu uz prinos UCITS fonda. Plaćanje tih naknada kontrolira depozitar UCITS fonda i one se navode u prospektu fonda.

Osim toga, u prospektu UCITS fonda moraju biti jasno određeni uvjeti za naplatu naknada, visina naknada i način njihova izračuna, kao i mogućnost sniženja ili nenaplaćivanja neke od naknada na temelju odluke društva za upravljanje.

Što se tiče alternativnih investicijskih fondova, tu je situacija drugačija i prvenstveno se trebaju proučiti pravila fonda u kojima moraju biti naveden opis svih vrsta naknada te troškova i izdataka i njihovih maksimalnih iznosa, koje ulagatelji mogu snositi izravno ili neizravno te jasan i nedvosmislen opis obračuna naknada. To su prvenstveno ulazna i izlazna naknada, zatim naknada koja ovisi o prinosu i dr.

U pravilu da. Naime, zakon propisuje koje se promjene prospekta smatraju bitnima – to su one promjene koje se predlažu s namjerom:

promjene ulaznih naknada, godišnjih naknada za upravljanje ili izlaznih naknada, koje mogu rezultirati većim troškovima za ulagatelje
promjene elemenata vezanih uz ulaganja UCITS fonda navedenih u članku 191. stavku 3. točki a) podtočki 13. ZOIFJP-a
promjene profila rizičnosti UCITS fonda, sklonosti prema riziku i sposobnosti nosivosti rizika
promjene politike isplate prihoda ili dobiti UCITS fonda imateljima udjela i/ili
produljenja trajanja ili skraćivanja trajanja UCITS fonda, kada je on osnovan na određeno vrijeme.

Te promjene društvo ne može provesti samo na temelju svoje odluke, nego mu je potrebno odobrenje Hanfe, a sljedeći radni dan nakon zaprimanja tog odobrenja, društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama, na vidljivom mjestu, objaviti obavijest o bitnim promjenama prospekta.

Osim toga društvo je dužno svim ulagateljima poslati obavijest o bitnim promjenama prospekta i to u roku od sedam dana od dana zaprimanja odobrenja Hanfe. U roku od 40 dana od dana objave obavijesti na svojim mrežnim stranicama. svi ulagatelji mogu tražiti otkup udjela bez plaćanja izlazne naknade.

Prilikom osnivanja fonda u njega se mogu uplaćivati samo novčana sredstva, ne i stvari i/ili prava. Nakon početne ponude (osnivanja fonda), ako je tako propisano prospektom/pravilima fonda, mogu se u njega unositi stvari i/ili prava.

Gdje pronaći detaljne informacije i izvještaje o rezultatima rada mirovinskih fondova, naknadama koje mirovinska društva naplaćuju članovima fondova, ciljevima i strukturi ulaganja fondova, prinosima za određeno ili ukupno razdoblje od osnutka obveznih mirovinskih fondova i dr. pročitajte u detaljnom vodiču koji možete skinuti ovdje.

Članovi uprave mirovinskog društva dužni su voditi poslove društva i pritom im interesi članova mirovinskog fonda uvijek moraju biti prioritet, pa nikada svoje interese ili interese povezanih osoba ne smiju stavljati ispred interesa članova fonda te integriteta tržišta kapitala. Oni su u obavljanju svojih dužnosti dužni postupati savjesno i pošteno te u skladu s pravilima struke te pažnjom dobrog stručnjaka.

Članovi uprave mirovinskog društva solidarno odgovaraju društvu za štetu koja je nastala kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali pažnjom dobrog stručnjaka.

Što se tiče mirovinskog društva, ono je odgovorno članovima za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih zakonima i aktima fonda i ako društvo ne obavi, propusti obaviti ili nepropisno obavi bilo koji posao ili dužnost, tada odgovara za štetu koja je nanesena članovima fonda.

Članovi uprave i društvo odgovaraju prema kriteriju pretpostavljene krivnje.

Obvezni mirovinski fond – radi pokrića troškova mirovinskog društva, za mirovinsko društvo mogu se zaračunati sljedeće naknade:

ulazna naknada u iznosu od najviše 0,5% od uplaćenih doprinosa
naknada za upravljanje u iznosu od najviše 0,338% godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda u 2019., najviše 0,3% u 2020. godini, a za svaku daljnju godinu stopa naknade se umanjuje za 5,5% u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, zaokruženo na tri decimalna mjesta, s time da ista ne može biti niža od 0,27%, dok će osnovicu za izračun i način naplate ove naknade Hanfa propisati pravilnikom
naknada za izlaz iz mirovinskog fonda u prve tri godine članstva, ako se istodobno radi promjeni mirovinskog društva, u iznosu od najviše 0,8% u prvoj, 0,4% u drugoj, odnosno 0,2% u trećoj godini članstva.

U statutu obveznog mirovinskog fonda moraju se navesti naknade i troškovi upravljanja i poslovanja koji smiju teretiti mirovinski fond, kao i način obračuna ulazne naknade, naknade za izlaz, naknade za upravljanje te naknade depozitaru.
Dobrovoljni mirovinski fond - radi pokrića troškova mirovinskog fonda za mirovinsko društvo mogu se, u skladu s prospektom i statutom fonda, zaračunati sljedeće naknade:

naknada za upravljanje u iznosu do najviše 3% godišnje
naknada za izlaz iz fonda u iznosu do najviše 2,5%, koja se plaća samo u slučaju prijenosa računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo
naknada za troškove revizije fonda

U prospektu dobrovoljnog mirovinskog fonda mora se navesti vrijeme, metoda i učestalost izračunavanja cijene udjela te način objavljivanja te vrijednosti, opis iznosa i učestalosti plaćanja dopuštenih naknada i troškova prilikom izdavanja udjela te prilikom promjene ili prestanka članstva u fondu.

Ne, osiguranik može biti članom samo jednog obveznog mirovinskog fonda i imati samo jedan račun u tom mirovinskom fondu.

U pravilu sami birate mirovinski fond – dužni ste to učiniti u roku od mjesec dana od dana uspostavljanja obveznog mirovinskog osiguranja. Ako to ne učinite u navedenom roku, tada vas Središnji registar osiguranika (REGOS) po službenoj dužnosti raspoređuje u mirovinski fond kategorije A (ako su ispunjeni zakonski uvjeti za to).

Da, možete prijeći u mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo - ako je od prethodne promjene mirovinskog fonda prošlo više od 14 dana, bez obzira je li prethodna promjena posljedica promjene mirovinskog fonda s obzirom na kategoriju, a kojim upravlja isto mirovinsko društvo ili promjene mirovinskog fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.

No pazite - u slučaju promjene mirovinsko društvo će vam, u prve tri godine članstva, naplatiti naknadu za izlaz.

Ako želite sami izabrati ili promijeniti mirovinski fond, morate to obaviti prijavom REGOS-u, na temelju koje postajete član novoizabranog mirovinskog fonda.

Da, kategoriju fonda možete mijenjati jednom godišnje - u kalendarskom mjesecu u kojemu ste rođeni, i to unutar istog mirovinskog društva.

Prilikom promjene kategorije mirovinskog fonda ne naplaćuje se naknada za izlaz.

Kada ostvarite pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu (prema Zakonu o mirovinskom osiguranju), ukupna kapitalizirana sredstva s vašeg osobnog računa prenose se mirovinskom osiguravajućem društvu ili u državni proračun. Naime, osiguranicima koji su osigurani u oba mirovinska stupa je u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu omogućen izbor mirovine koju žele ostvariti – mogu se opredijeliti na isplatu mirovine iz I. stupa (generacijske solidarnosti) ili iz oba obvezna stupa. U slučaju da se opredijelite za ostvarivanje prava iz oba stupa ukupna kapitalizirana sredstva s vašeg osobnog računa prenose se u mirovinsko osiguravajuće društvo, koje će vam isplaćivati mirovinu prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva, a iz I. stupa odredit će vam se osnovna mirovina. U slučaju da se opredijelite za ostvarivanje prava na mirovinu isključivo iz I. stupa, sredstva s osobnog računa prenijet će se putem REGOS-a u državni proračun, i odredit će vam se mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao da ste bili obvezno osigurani samo u I. stupu.

Takvim povlačenjem sredstava prestaje vaše članstvo u mirovinskom fondu.

Sredstva na vašem osobnom računu su vaša osobna imovina. No, na njih nemate pravo do umirovljenja.

Ta sredstva ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja protiv vas niti dio vaše stečajne ili likvidacijske mase, niti mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja protiv depozitara ili bilo koje druge osobe te ne ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu depozitara ili bilo koje druge osobe.

Osim toga, ta sredstva ne možete dati u zalog niti prenijeti u korist ikoga drugoga. Svaka takva radnja ništetna je.

Da, možete se požaliti mirovinskom društvu. Naime, društvo je dužno članovima omogućiti podnošenje pritužbi (najčešće putem e-maila).

Osim toga, i Hanfi možete poslati predstavku ako smatrate da vas je društvo oštetilo svojim postupanjem – više o tome možete pogledati ovdje.

Svako mirovinsko društvo mora imati, te redovito ažurirati i održavati svoju mrežnu stranicu koja sadrži čitav niz raznih podataka i informacija, kao što su:

opći podaci o mirovinskom društvu (tvrtka, sjedište i adresa uprave, broj odobrenja za rad izdanog od Hanfe, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, iznos temeljnog kapitala, osnivači i članovi)
osnovni podaci o članovima uprave, nadzornog odbora i prokuristima društva (osobna imena, kratki životopisi)
tromjesečni i revidirani godišnji izvještaji mirovinskih fondova i društva
opći podaci o depozitaru mirovinskih fondova (tvrtka, sjedište i adresa uprave, podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova depozitara, iznos temeljnog kapitala, popis svih trećih osoba s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova)
popis mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja, uz naznaku kategorije mirovinskog fonda
akti fonda (informativni prospekt i statut)
informacije članovima mirovinskog fonda o mogućnostima i pravima za prelazak iz mirovinskog fonda jedne kategorije u mirovinski fond druge kategorije
sažeti tabelarni prikaz rizika vezanih uz mirovinsko društvo i mirovinske fondove sa stupnjem utjecaja svakog rizika na mirovinsko društvo i mirovinski fond
vrijednost obračunske jedinice za svaki dan vrednovanja
informacije o ulaganjima mirovinskog fonda sa stanjem na zadnji dan polugodišta, s cjelokupnim popisom ulaganja mirovinskog fonda, uključujući detaljne podatke o strukturi ulaganja
informacije o identificiranom sukobu interesa, ostvarivanju strategije i ciljeva ulaganja za određene vrijednosne papire
sve obavijesti vezane za društvo i mirovinske fondove kojima društvo upravlja te druge podatke za javnu objavu predviđene ovim propisima
informacije o mogućnosti podnošenja pritužbi te izvansudskom rješavanju sporova između mirovinskog društva i članova mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja.

Osim toga, na mrežnoj stranici Hanfe dostupni su registri o društvima i fondovima u kojima također možete provjeriti neke od podataka.

Informirati se možete i putem akata fonda – prospekta i statuta.

Mirovinsko društvo je dužno usvojiti akte mirovinskog fonda (prospekt, statut, informativni prospekt) i ti su akti javno dostupni – na mrežnim stranicama mirovinskog društva. Osim toga, na tim mrežnim stranicama društvo jednom mjesečno objavljuje strukturu ulaganja obveznog mirovinskog fonda te svaka tri mjeseca strukturu dobrovoljnog mirovinskog fonda. Također, na stranicama su dostupni i tromjesečni, polugodišnji i revidirani godišnji izvještaji društva i fondova.

Društvo je dužno obavještavati članove mirovinskog fonda i u vezi s poslovanjem mirovinskog fonda i drugim događajima koji bi mogli značajno utjecati na poslovanje mirovinskog fonda.

REGOS će vam najmanje jednom na godinu i to bez plaćanja naknade učiniti dostupnom potvrdu koja sadrži broj obračunskih jedinica na osobnom računu, vrijednost imovine koja se nalazi na osobnom računu, kategoriji mirovinskog fonda u kojem je ta imovina uložena, mirovinskom društvu koje upravlja tim mirovinskim fondom, o datumima uplate i svotama doprinosa koje je član mirovinskog fonda imao u odgovarajućem razdoblju, informaciju o eventualnom prelasku u mirovinski fond druge kategorije u proteklom izvještajnom razdoblju te mogućnosti prelaska u mirovinski fond druge kategorije u sljedećih godinu dana.

No pazite – smatra se da vam je REGOS tu potvrdu učinio dostupnom ako su navedeni podaci dostupni na jedan od sljedećih načina:

podaci su dostupni preko internetskog sučelja REGOS-a
ako odete na prijemno mjesto REGOS-a (daje vam se besplatno na zahtjev)

Podaci su poslani na vašu adresu elektroničke pošte - ako su zadovoljeni i sljedeći uvjeti:

dostavili ste REGOS-u valjanu adresu elektroničke pošte
odabrali ste takav način dostave podataka.

Pored navedenog, i na vaš zahtjev REGOS će dostaviti obavijest o vrijednosti imovine na vašem računu – ali u tom slučaju vam REGOS može zaračunati naknadu (ona ne može biti veća od troška izrade te obavijesti).

Članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu počinje sklapanjem ugovora o članstvu s mirovinskim društvom koje upravlja odabranim fondom i upisom u registar članova fonda.

Ugovor o članstvu smatra se sklopljenim prihvaćanjem prospekta i statuta fonda od strane potencijalnog člana, pod uvjetom da je izvršena prva uplata u fond.

Član fonda može u roku od 15 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu pisanom izjavom upućenom mirovinskom društvu, izjaviti da raskida ugovor o članstvu, bez navođenja posebnih razloga – tada će mu mirovinsko vratiti uplaćeni iznos umanjen za naknade koje terete imovinu fonda, sve korigirano za ostvareni prinos fonda.

To ovisi o odabranom načinu isplate mirovine.

Ako ste odabrali isplatu mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za životno osiguranje, tada vam članstvo u fondu prestaje prijenosom vaših sredstava iz mirovinskog fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo odnosno društvo za životno osiguranje koje ste odabrali.

Ako ste odabrali isplatu mirovine putem fonda, tada vam članstvo u fondu ne prestaje sklapanjem ugovora o uvjetima isplate mirovine putem fonda s mirovinskim društvom, nego tek isplatom zadnje rate mirovine u skladu s odredbama navedenog ugovora.

Ako ste član otvorenog fonda, tada možete izaći iz članstva u tom fondu pod uvjetima i na način određen ugovorom o članstvu, a ako ste član zatvorenog fonda, tada možete izaći iz članstva u tom fondu ako, recimo, više niste radnik u društvu ili član sindikata, u skladu s prospektom i statutom tog zatvorenog fonda.

No, morate paziti na to da ako nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu (nemate 55 godina), iz članstva u fondu možete izaći samo ako istodobno uđete u članstvo u drugom fondu.

Također morate znati da ako prestanete uplaćivati sredstva u fond i dalje ostajete član toga fonda – sve dok ne navršite 55 godina i ne odaberete način isplate mirovine.

Da, možete izabrati više otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i u njih uplaćivati sredstva. Osim toga možete istovremeno biti član i zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda.

Prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (ostvarivanje prava na mirovinu) ostvarujete najranije s navršenih 55 godina života.

Iznimno, pravo na mirovinu može se ostvariti u slučaju smrti i ranije.

Kada ostvarite pravo na mirovinu (s navršenih 55 godina života) trebate odabrati način isplate mirovine. Isplata mirovine može biti:

privremena,
doživotna ili
jednokratna.

Isplatu mirovine vrši mirovinsko osiguravajuće društvo, društvo za životno osiguranje ili sam fond – ako je riječ o privremenoj isplati mirovina.

Ako ste odlučili da vam mirovinu isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo, tada će se iznos s vašeg računa u fondu prenijeti u mirovinsko osiguravajuće društvo koje ste izabrali i koji će vam isplaćivati mirovinu. Ako ste odlučili da vam mirovinu isplaćuje društvo za životno osiguranje, iznos na vašem računu prenijet će se u društvo za životno osiguranje koje ste izabrali i koje će vam isplaćivati mirovinsku rentu.

Po ostvarivanju prava na mirovinu (s navršenih 55 godina života), neovisno o vrijednosti imovine na vašem računu, možete se odlučiti na isplatu mirovine putem fonda u visini do najviše 100.000,00 kuna, s time da se iz imovine fonda može vršiti samo privremena isplata mirovine, i to pod sljedećim uvjetima:

mogućnost isplate mirovine iz fonda predviđena je prospektom fonda
trajanje isplata ugovoreno je na najmanje pet godina
isplate su periodične
sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate.

Da, kada navršite 55 godina života mirovinsko društvo može izvršiti isplatu dijela mirovine u obliku jednokratne isplate u visini od najviše 30% iznosa na vašem računu.

Tu isplatu mirovinsko društvo radi na temelju vašeg pisanog zahtjeva i to jednokratno u punom iznosu te vam nema pravo naplatiti izlaznu naknadu.

Stupanjem na snagu izmjena Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima 1.1.2019. promijenjena je dob ostvarivanja prava na mirovinu s 50 godina na 55 godina, i ova nova, promijenjena dob umirovljenja (55 godina) primjenjuje se na one ugovore o članstvu sklopljene tek nakon stupanja na snagu navedenih izmjena (1.1.2019.) dakle nema automatske primjene te nove odredbe o dobi umirovljenja na postojeće ugovore o članstvu, to jest ne dolazi do promjene ugovorene dobi umirovljenja u postojećim ugovorima.

Međutim, mirovinska društva i članovi imaju mogućnost suglasno, dogovorno, promijeniti dob umirovljenja u postojećim ugovorima o članstvu s 50 na 55 godina– ako to žele.

Što se tiče modaliteta isplate mirovine u obliku jednokratne isplate, „starim članovima“, dakle onima koji su ugovor o članstvu sklopili prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (1.1.2019.) mogu se isplaćivati jednokratne isplate do 10.000 kn, jer su ugovore sklopili prema ranije važećem zakonu koji je takvu mogućnost dopuštao.

Članovima mirovinskog fonda odobravaju se državna poticajna sredstva iz državnog proračuna na osnovi dokumentiranih podataka mirovinskog društva o prikupljenim uplatama na osobne račune članova fonda u prethodnoj kalendarskoj godini.

Pravo na državna poticajna sredstva ima svaki član fonda koji ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili je državljanin Republike Hrvatske.

Državna poticajna sredstva iznose 15% od ukupno uplaćenog iznosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uplaćenog iznosa od 5000,00 kuna po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine.

Mirovinsko društvo dužno je do 1. ožujka tekuće godine podnijeti Ministarstvu financija skupno za sve članove fonda pisani zahtjev za isplatu državnih poticajnih sredstava za prethodnu godinu, a Ministarstvo financija je dužno, nakon što se međusobno usklade podneseni zahtjevi, u roku od 60 dana od dana podnošenja korigiranog zahtjeva, isplatiti mirovinskom društvu državna poticajna sredstva.

Državna poticajna sredstva odobravaju se za članstvo, odnosno uplate izvršene u samo jednom fondu. Ako ste istodobno član i ostvarujete pravo na državna poticajna u više fondova pod upravljanjem jednog ili više mirovinskih društava, tada morate svake godine - najkasnije do 1. veljače – sami odabrati u korist kojeg osobnog računa (u kojem fondu) želite ostvariti upis državnih poticajnih sredstava i o tome izvijestiti mirovinsko društvo.

Dana 26. prosinca 2013. stupio je na snagu Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine (*) koji uređuje ostvarivanje doživotne otpremnine odnosno dokup mirovine te osnivanje i poslovanje društava koja provode dokup mirovine.

U skladu s člankom 36. Zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, svaka pravna i fizička osoba koja obavlja poslove koje uređuje taj Zakon, bez odobrenja za rad dobivenog sukladno odredbama tog Zakona, odnosno bez odobrenja za rad Hanfe bila je dužna uskladiti svoje poslovanje s odredbama tog Zakona najkasnije do 31. prosinca 2015. i u roku od 30 dana od dana isteka tog roka podnijeti Hanfi:

izvješće o usklađenju poslovanja s odredbama tog Zakona s dokazima o izvršenom usklađenju i
zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama tog Zakona.

Hanfa će na temelju urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i podnesenih dokaza o usklađenju poslovanja s odredbama Zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine postupiti u skladu s odredbom članka 36. stavka 4. članka tog Zakona i najkasnije u roku od 90 dana od dana zaprimanja navedenog zahtjeva, izdati odobrenje za rad u skladu s odredbama tog Zakona.

Hanfa do sada nije zaprimila ni jedan zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama Zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine.

^{*Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine (NN, br. 153/13)}

Važno je istaknuti kako primatelj leasinga može biti fizička ili pravna osoba. Zakon o leasingu, pod pojmom potrošač podrazumijeva svaku fizičku osobu koja kao primatelj leasinga sudjeluje u poslovima leasinga u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj djelatnosti niti obavljanju djelatnosti slobodnog zanimanja. U skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača (NN br. 19/22), izdavanje opomene radi naplate dospjelih novčanih potraživanja u ugovorima o leasingu sklopljenim s potrošačima kao primateljima leasinga nije dozvoljeno naplaćivati.

U skladu s odredbama Zakona o leasingu posao leasinga s obzirom na sadržaj i obilježja može biti financijski ili operativni leasing.

Posao financijskog leasinga je pravni posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaća davatelju leasinga naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, snosi troškove amortizacije tog objekta leasinga i opcijom kupnje može steći pravo vlasništva nad tim objektom leasinga po određenoj cijeni koja je u trenutku izvršenja te opcije manja od stvarne vrijednosti objekta leasinga u tom trenutku, a rizici i koristi povezani s vlasništvom na objektu leasinga većim dijelom prenose se na primatelja leasinga.

Posao operativnog leasinga je pravni posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaća davatelju leasinga određenu naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, davatelj leasinga snosi troškove amortizacije tog objekta leasinga i primatelj leasinga nema ugovorenu opciju kupnje, a rizici i koristi povezani s vlasništvom na objektu leasinga većim dijelom ostaju na davatelju leasinga, odnosno ne prenose se na primatelja leasinga. No nema zapreke da nakon redovnog isteka ugovora o operativnom leasingu i podmirenja svih potraživanja koja proizlaze iz ugovora dotadašnji primatelj leasinga kupi dotadašnji objekt leasinga od leasing društva po tržišnoj cijeni u trenutku kupovine

Sukladno odredbama Zakona o leasingu tijekom cjelokupnog trajanja ugovora o leasingu vlasnik objekta leasinga je davatelj leasinga. Sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17) pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. Sukladno navedenom leasing društvo kao vlasnik objekta leasinga samo slobodno određuje osiguravatelja objekta leasinga kojemu je vlasnik.

Bez obzira na nedvojbeno pravo raspolaganja objektom leasinga u vlasništvu leasing društva i preuzetu obvezu primatelja leasinga, Hanfa smatra kako bi u slučajevima sklapanja ugovora s potrošačima, a primjenjujući odredbe Zakona o zaštiti potrošača, leasing društva trebala obratiti posebnu pozornost na prava i pravnu zaštitu potrošača kao i zaštitu gospodarskih interesa potrošača.

Zakon o leasingu propisuje da poslove leasinga na području Republike Hrvatske može obavljati samo leasing društvo iz druge države članice Europske unije i to neposredno i putem podružnice.

Da bi leasing društvo iz druge države članice Europske unije neposredno obavljalo poslove financijskog leasinga na području Republike Hrvatske, mora ispunjavati uvjete za obavljanje poslova financijskog leasinga kao uzajamno priznate usluge, sukladno zakonu za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija te pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga iz države članice tj. Zakonom o kreditnim institucijama (NN, br. 159/13,19/15, 102/15, 15/18, 70/19, 47/20, 146/20 i 151/22), a čije ispunjenje nadzire Hrvatska narodna banka.

Ukoliko društvo iz druge države članice Europske unije ne ispunjava gore navedene uvjete za obavljanje poslova leasinga kao uzajamno priznatih usluga, tada posao financijskog leasinga na području Republike Hrvatske može obavljati isključivo putem podružnice, a za osnivanje podružnice društvo mora dobiti odobrenje od Hanfe.

Hanfa ovdje upućuje na relevantne odredbe Zakona o leasingu (članci 46. - 48.) i Pravilnik o obavljanju poslova leasinga leasing društava iz država članica i trećih država na području Republike Hrvatske (NN, br. 68/14).

Ugovor o operativnom leasingu mora sukladno članku 52. stavak 3. točka 2. Zakona o leasingu (NN, br.141/13) sadržavati ostatak vrijednosti objekta leasinga. Prema odredbi članka 12. Pravilnika o sadržaju i obliku ugovora o leasingu te metodologiji izračuna efektivne kamatne stope (NN, br. 66/14 i 86/18), ostatak vrijednosti objekta leasinga predstavlja sporazumom utvrđenu vrijednost objekta leasinga po isteku ugovorenog trajanja ugovora o operativnom leasingu, a koja utječe na izračun visine mjesečnih obroka.

Naime, prema definiciji posla operativnog leasinga iz članka 5. Zakona stoji da u razdoblju korištenja objekta leasinga, primatelj leasinga plaća davatelju leasinga naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta, za razliku od posla financijskog leasinga koji prema odredbi istoga članka 5. stavak 2. Zakona, uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga.

Stoga, ostatak vrijednosti objekta leasinga nije i ne predstavlja ugovorenu otkupnu vrijednost objekta leasinga. S obzirom da kod posla operativnog leasinga primatelj leasinga nema ugovorenu opciju kupnje, ugovor o operativnom leasingu ne može niti sadržavati ugovorenu otkupnu vrijednost.

Kamatna stopa u ugovorima o leasingu može biti sklopljena kao fiksna ili promjenjiva.

Ukoliko je ugovorena nepromjenjiva (fiksna) kamatna stopa ona se u pravilu ne mijenja tijekom trajanja ugovora. Nepromjenjiva kamatna stopa bi se iznimno mogla promijeniti zbog nastupanja izvanrednih okolnosti na koje ugovorne strane ne mogu utjecati pod uvjetom da je takva mogućnost predviđena ugovornim odredbama te da se ugovorne strane o tome sporazumiju.

Ukoliko je ugovorena promjenjiva kamatna stopa ista se sastoji od fiksnog dijela koji se ne mijenja tijekom trajanja ugovora, ali i promjenjivog dijela koji se može mijenjati tijekom trajanja ugovora. No promjenjivi dio kamatne stope mijenja se isključivo ovisno o promjeni tržišne vrijednosti parametra uz koji je vezan, a koji je naznačen u ugovoru (npr EURIBOR, LIBOR ili NRS) i u razdobljima koja su naznačena u ugovoru (3-mjesečno, 6-mjesečno i sl.). Način promjene kamatne stope detaljnije je opisan u ugovoru o leasingu ili pripadajućim općim uvjetima.

Leasing društva su dužna u ugovoru o leasingu i pripadajućim općim uvjetima naznačiti sve vrste ostalih naknada (posebne naknade, ostali unaprijed poznati troškovi davatelju leasinga) za koje davatelj leasinga može teretiti primatelja leasinga. Ukoliko one nisu navedene u ugovoru o leasingu leasing društvo ih je sukladno odredbama Pravilnika o sadržaju i obliku ugovora o leasingu te metodologiji izračuna efektivne kamatne stope (NN br. 66/14 i 86/18) dužno objaviti na svojoj internetskoj stranici i na pogodnom mjestu u svojim poslovnim prostorijama (Cjenik naknada).

Neke od vrsta naknada koje leasing društva uobičajeno naplaćuju tijekom sklapanja i trajanja ugovora o leasingu su: naknade za sklapanje i izmjenu ugovora, naknade kod prijevremenog prestanka ugovora, naknade za nedostavljanje potrebne dokumentacije, naknada za više prijeđene kilometre, naknade za oduzimanje objekata leasinga, naknade za prefakturiranje troškova vezanih uz objekt leasinga itd.

Hanfa je na svojim internet stranicama postavila usporedni prikaz uobičajenih naknada svih leasing društava vezanih uz ugovore o financijskom leasingu sklopljene s potrošačima.

Leasing društvo može potrošaču naplatiti trošak obrade (sklapanja) ugovora o financijskom leasingu ukoliko je on naveden u važećem cjeniku naknada pojedinog leasing društva. Sukladno Zakonu o potrošačkom kreditiranju (NN br. 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 09/15, 78/15, 102/15, 52/16 i 128/22) on mora biti vezan uz stvarni trošak odobravanja kredita.

Leasing društvo može potrošaču naplatiti i trošak prijevremene otplate ugovora o financijskom leasingu ukoliko je on naveden u važećem cjeniku naknada pojedinog leasing društva te pod uvjetima navedenim u čl. 16. Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN br. 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 09/15, 78/15, 102/15, 52/16 i 128/22).

Svakako bi bilo dobro da se prije sklapanja ugovora o financijskom leasingu kod leasing društva informirate o svim troškovima i naknadama koje ćete ili bi mogli kao potrošač platiti tijekom trajanja ugovora o leasingu. Kao dopuna navedenoj informaciji može vam poslužiti usporedni prikaz naknada Hanfe.

Može. Hanfa izdaje odobrenje isključivo za obavljanje poslova faktoringa, no ne i posebna odobrenja za obavljanje poslova koji su u neposrednoj ili posrednoj vezi s poslovima faktoringa, a kao što su to na primjer forfeiting i posao otkupa dospjelih tražbina.

Ako inozemna kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije želi kupiti neko potraživanje od društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, taj posao može obavljati isključivo na način i uz uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama, slijedom čega je potrebno obratiti se Hrvatskoj narodnoj banci kao nadležnom tijelu za provedbu Zakona o kreditnim institucijama.

Ne, iz relevantnih zakona ne proizlazi da Hanfa nadzire društva koja obavljaju poslove otkupa dospjelih potraživanja, ako pritom ne obavljaju poslove faktoringa.

Faktoring je pravni posao u kojemu pružatelj usluga faktoringa, na temelju i u skladu s ugovorom o faktoringu sklopljenim s dobavljačem i/ili kupcem, kupuje predmete faktoringa s pravom ili bez prava na regres.

Predmet faktoringa su postojeće i/ili buduće, nedospjele, cijele ili djelomične novčane tražbine proizašle s osnove isporuke dobara i/ili pružanja usluga od strane poslovnih subjekata u tuzemstvu i u inozemstvu.

Poslove faktoringa u Republici Hrvatskoj smiju obavljati:

faktoring društvo sa sjedištem u RH koje usluge faktoringa pruža na temelju odobrenja Hanfe
faktoring društvo iz druge države članice EU koje ispunjava uvjete za obavljanje poslova faktoringa kao uzajamno priznatih usluga sukladno Zakonom o kreditnim institucijama (NN br. 159/13, 19/15, 102/15 i 15/18, 70/19, 47/20, 146/20 i 151/22) odnosno propisima kojima se uređuje odnosno propisima kojima se uređuje osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija te pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga
podružnica faktoring društva iz druge države članice EU koje poslove faktoringa obavlja na temelju odobrenja Hanfe
podružnica faktoring društva iz treće zemlje koje poslove faktoringa obavlja na temelju odobrenja Hanfe
kreditna institucija u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama odnosno propisima kojima se uređuje odnosno propisima kojima se uređuje osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija te pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga.

Na internetskoj stranici Hanfe, u javno dostupnom registru Hanfe, nalazi se popis faktoring društava (i podružnica) koje su prema odobrenju Hanfe, ovlaštene za obavljanje poslova faktoringa u Republici Hrvatskoj.

Faktoring društvo iz druge države članice Europske unije smije pružati usluge faktoringa u Republici Hrvatskoj:

neposredno, ukoliko faktoring društvo iz druge države članice Europske unije ispunjava uvjete za obavljanje poslova faktoringa kao uzajamno priznatih usluga prema Zakonu o kreditnim institucijama (NN, br. 159/13, 19/15, 102/15 i 15/18, 70/19, 47/20, 146/20 i 151/22) odnosno propisima kojima se uređuje osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija te pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga
putem podružnice, za osnivanje koje podružnice faktoring društvo druge države članice Europske unije mora dobiti odobrenje Hanfe.

Faktoring društvo iz treće države odnosno države koja nije članica Europske unije smije pružati usluge faktoringa u Republici Hrvatskoj samo putem podružnice, za osnivanje koje podružnice faktoring društvo iz treće države mora dobiti odobrenje Hanfe.

Česta pitanja

Budući da sam izgubio/la PIN koji mi je dodijeljen prilikom otvaranja računa vrijednosnih papira u SKDD-u d.d., zanima me kome se mogu obratiti za pomoć.

Kupio/la sam određen broj dionica kojima je od dana moje kupnje pala vrijednost. Mogu li se obratiti Fondu za zaštitu ulagatelja?

Zanima me vrijednost/cijena određene dionice uvrštene na Zagrebačku burzu na određeni dan.

Uložio/la sam novac u dionice određenog izdavatelja nakon što sam pročitao/la upise i komentare na internetskom forumu. Dionica je u međuvremenu izgubila na vrijednosti i sumnjam u manipulaciju tržištem. Koga mogu tužiti za gubitak?

U određenoj kreditnoj instituciji sam uzeo/la kredit u švicarskim francima. Zbog promjene tečaja iznos rate mi je porastao. Možete li izvršiti nadzor u toj kreditnoj instituciji i obavijestiti me o rezultatima istog?

Je li na Zagrebačkoj burzi dozvoljeno vršiti kupnju/prodaju dionica sa skrivenim nalozima?

Što je skrbnički račun?

Namjeravam koristiti financijsku uslugu nekog od subjekata nadzora Hanfe. Može li mi Hanfa preporučiti neko investicijsko društvo/ društvo za osiguranje/ društvo za upravljanje investicijskim fondovima/…?

Gdje mogu doći do informacija o naknadama investicijskih društava?

U medijima sam primijetio/la neke reklame i natpise za trgovanje forexom, CFD-ovima i binarnim opcijama. Želio bih trgovati na ovaj način, pogotovo jer obećavaju i mogućnost velike zarade. Je li ovakvo trgovanje sigurno ili je u pitanju neka vrsta prijevare?

Što znači pojam „istiskivanje malih dioničara“ i je li je riječ o legalnom postupku?

Što je ugovor o osiguranju?

Kada i kako se isplaćuje osigurnina određena ugovorom o osiguranju?

Koji su uvjeti i posljedice raskida ugovora o osiguranju?

Koje su posljedice neplaćanja premije životnog, odnosno neživotnog osiguranja i gdje su definirane odredbe vezane uz mogućnost raskida ugovora o osiguranju?

Što je otkupna vrijednost police životnog osiguranja i smije li njezina vrijednost biti manja od iznosa uplaćene premije?

Postoji li propisana obveza osiguratelja, odnosno postupak i rokovi za rješavanje odštetnih zahtjeva kod Zakona o obveznim osiguranjima u prometu?

Postoji li kod sporova u osiguranju mogućnost izvansudskog rješavanja?

Oštećen/a sam u prometnoj nezgodi, postavio/la sam društvu zahtjev za naknadu štete, ali nisam zadovoljan/na iznosom naknade štete koju mi je društvo za osiguranje ponudilo.

Može li osiguratelj odbiti sklapanje ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju?

Ne mogu pronaći svoje ovlaštenje za posrednika u osiguranju koje mi je HANFA izdala.

Imam licencu za obavljanje poslova distribucije osiguranja , moram li se educirati i u kojem periodu?

Namjeravam registrirati obrt za zastupanje u osiguranju, koje uvjete moram ispuniti?

Mogu li svoj obrt za zastupanje u osiguranju prenijeti na drugu osobu?

Što je IBIP?

Što je KID?

Što ako sam nezadovoljan/na postupanjem društva za osiguranje prilikom obrade odštetnog zahtjeva?

Što je franšiza?

Nesporni dio naknade štete – kako utječe na prava osiguranika?

Imam ugovor o osiguranju imovine, ali u polici osiguranja nije navedeno pokriće u slučaju potresa. Imam li pravo na isplatu naknade štete?

Što je osiguranje otplate kredita?

U određenoj kreditnoj instituciji sam uzeo/la kredit u stranoj valuti. Zbog promjene tečaja iznos rate mi je porastao. Možete li izvršiti nadzor u toj kreditnoj instituciji i obavijestiti me o rezultatima istog?

Što je skrbnički račun?

Namjeravam koristiti financijsku uslugu nekog od subjekata nadzora Hanfe. Može li mi Hanfa preporučiti neko investicijsko društvo/ društvo za osiguranje/ društvo za upravljanje investicijskim fondovima/…?

Gdje mogu doći do informacija o naknadama investicijskih društava?

U medijima sam primijetio/la neke reklame i natpise za trgovanje forexom, CFD-ovima i binarnim opcijama. Želio bih trgovati na ovaj način, pogotovo jer obećavaju i mogućnost velike zarade. Je li ovakvo trgovanje sigurno ili je u pitanju neka vrsta prijevare?

Što je udio u investicijskom fondu i koja prava mi on daje?

Za što su odgovorni članovi uprave i društvo za upravljanje investicijskim fondovima?

Gdje i kako mogu doći do informacija o investicijskim fondovima i društvima za upravljanje?

Mogu li se požaliti društvu za upravljanje i kako?

Što je ugovor o ulaganju i kako ga sklapam s društvom za upravljanje?

Kako mogu ostvariti svoja prava i zahtjeve prema društvu za upravljanje i depozitaru?

Može li društvo za upravljanje davati nekome podatke o stanju mojih udjela u investicijskom fondu?

Kako mogu raspolagati svojim udjelima u investicijskom fondu?

U banci sam dobio reklamne materijale o investicijskim fondovima i zainteresiran sam za kupnju udjela – trebam li pročitati ili provjerit još neke podatke i koga to mogu pitati?

O čemu me društvo za upravljanje mora obavještavati?

Koje sve naknade plaćam društvu za upravljanje?

Treba li me društvo za upravljanje obavijestiti o promjenama naknada ili strategije ulaganja investicijskog fonda?

Mogu li kod osnivanja investicijskog fonda u njega unositi stvari i prava ili mogu samo uplaćivati novac?

Gdje se možete informirati o prinosima mirovinskih fondova?

Za što su odgovorni članovi uprave i mirovinsko društvo?

Koje naknade se plaćaju mirovinskom društvu?

Mogu li istovremeno biti član više obveznih mirovinskih fondova?

Kako biram obvezni mirovinski fond?

Mogu li prijeći iz jednog obveznog mirovinskog fonda u drugi (kojim upravlja drugo mirovinsko društvo?

Mogu li promijeniti kategoriju obveznog mirovinskog fonda (A, B, C)?

Što se događa s mojim sredstvima u obveznom mirovinskom fondu kada ostvarim pravo na mirovinu?

Mogu li raspolagati svojim novcem u mirovinskom fondu?

Mogu li se požaliti mirovinskom društvu i kako?

Koji podaci o mirovinskom društvu i obveznom mirovinskom fondu su javno dostupi i gdje?

Kako dobivam informacije od mirovinskog društva?

Kako i od koga mogu dobiti potvrdu o svom "stanju računa" u obveznom mirovinskom fondu?

Kako postajem član dobrovoljnog mirovinskog fonda?

Kako mi prestaje članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu?

Mogu li istovremeno biti član više dobrovoljnih mirovinskih fondova?

Kada mogu ostvariti svoja prava iz „dobrovoljne mirovinske štednje“?

Kako mi se može isplaćivati mirovina iz III. stupa?

Je li moguća jednokratna isplata mirovine iz III. stupa ?

Kako i kada imam pravo na državna poticajna sredstva?

Što su društva za dokup mirovine?

Može li leasing društvo primatelju leasinga naplaćivati troškove izdavanja opomene vezane uz kašnjenje podmirivanja dospjelih novčanih potraživanja?

Ima li posao leasinga predviđenu opciju kupnje objekta leasinga?

Ima li primatelj leasinga pravo slobodnog izbora osiguratelja objekta leasinga?

Koje pretpostavke mora ispunjavati društvo iz druge države članice Europske unije da bi na području Republike Hrvatske moglo obavljati poslove financijskog leasinga?

Što je ostatak vrijednosti u ugovoru o operativnom leasingu?

Zbog čega mi je promijenjena mjesečna naknada u ugovoru o leasingu sklopljenom s promjenjivom/nepromjenjivom kamatnom stopom?

Koje sve naknade pored ugovorne naknade (leasing rata ili obrok) moram platiti leasing društvu prilikom sklapanja ili tijekom trajanja ugovora o leasingu?

Može li leasing društvo potrošačima prilikom sklapanja ugovora o financijskom leasingu naplaćivati trošak obrade ugovora i trošak prijevremene otplate?

Može li trgovačko društvo koje nije faktoring društvo obavljati poslove: a) izvoznog financiranja na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih tražbina osiguranih financijskim instrumentima (forfeiting) te b) otkupa dospjelih tražbina?