Edukativni materijali

Kratki igrani film o djevojčici Sofiji i dva lopova govori o tome što je važno za financijsku sigurnost u životu.

Film predstavlja uvod u tri animirana filma koja na privlačan način objašnjavaju štednju i ulaganja, obvezne mirovinske i druge fondove te dugoročna ulaganja i štednju za mirovinu.

Odluke o štednji i ulaganjima zahtjevan su posao i za profesionalce. Što da rade "obični ljudi"?

Pred nama stoje tri prepreke. Prvo, odluka o početku štednje. Uvijek je primamljivo trošiti, a štednja je odricanje od sadašnje potrošnje. Istraživanja pokazuju da građani Hrvatske mnogo više od građana bogatijih zemalja iskazuju stav da se živi samo za danas. To je možda pogrešno.

Drugi korak je odluka o odabiru roka štednje. Štedjeti do iduće godine ili za stare dane? Ne zaboravite: odgovorni ljudi rano u životu počinju štedjeti za mirovinu, bez obzira na visinu primanja.

Treći korak je odluka kako štedjeti. U što uložiti: položiti novac u banku, uložiti u neki fond, dionice, životno osiguranje, zlato? Odabir je težak. Gotovog recepta nema. Ipak, neki se sastojci znaju. Važna su dva temeljna principa: shvatiti da je štednja ulaznica za mirniju budućnost i shvatiti rizik.

Ulaznica za mirniju budućnost

Štednja je ulaznica za mirniju budućnost. Međutim ulaz je mnogima zamračen jer nisu informirani i ne razumiju logiku dugoročnog rasta vrijednosti. Zato prvo treba shvatiti tu logiku, a zatim ju povezati s logikom discipline i informiranja.

Razumijevanje dugoročnog rasta vrijednosti

Vi i prijateljica ste se zaposlili u isto vrijeme. Prva plaća za oboje iznosi 3.900 kuna. Prijateljica je štedljivija. Ne puši (odmah ide 300 kuna mjesečno u njenu korist). Malo više pazi koliko troši pri izlascima. Vi stavljate na stranu 300 kuna na mjesec, a ona 600. Recimo da će tako biti kroz dvadeset godina i da se na štednju u prosjeku može ostvariti 3% povrata na godinu. S koliko će novca svatko od vas raspolagati za 20 godina?

Slika pokazuje razliku koju proizvodi efekt ukamaćivanja u vremenu. Zbog vrlo malih, gotovo neprimjetnih trenutačnih razlika u navikama, potrošnji i štednji, dugoročno nastaju velike razlike. Razlika u vrijednosti za 20 godina jednaka je vrijednosti solidnog automobila ili više od deset kvadrata prosječnog stana. A sve zbog nekoliko kutija cigareta ili boljih pića na mjesec! I male stvari s vremenom mogu postati velike.

Prikaz na slici vrijedi uz pretpostavku da vam plaća kasnije neće rasti pa nećete moći štedjeti više (u stvarnosti ćete to vrlo vjerojatno moći, jer će vam plaća u životu rasti). Uz rast plaća i kamatnih stopa, razlika između vas i prijateljice može eksplodirati u vremenu.

To je ilustracija ulaznice za mirniju budućnost. Kroz ovaj prikaz sada možete bolje razumjeti i zašto ljudi s 35, 45 godina, a i kasnije u životu, raspolažu s vrlo različitim iznosima osobne imovine. Nije sve u pameti, dohotku i sreći. Mnogo toga je u navikama i sklonosti štednji. Zato treba početi štedjeti na vrijeme, bez obzira na visinu primanja. I biti uporan.

Disciplina i informiranje

Pri tome morate biti disciplinirani i stalno se informirati. Nazvali smo to IRENA princip: informiraj se, razmisli, educiraj se, ne žuri i analiziraj (IRENA). IRENA će vam pomoći da budete razboriti. Da dvaput razmislite kada vam se nešto učini "dobrim" na prvu, ili kada vam netko u koga imate povjerenja šapuće na uho što da radite.

Zašto je IRENA važna ako u stvarnosti sve raste kao što je prikazano na gornjoj slici?

Slika pokazuje što bi bilo - kad bi bilo. U stvarnosti postoje rizici. Rizike nije moguće izbjeći. Ponekad im se želimo izložiti da bismo postigli neki cilj. Ali, u tom slučaju želimo kontrolirati rizik. Pogotovo ako imamo dugoročnu perspektivu. Rizik možemo kontrolirati ako ga - shvatimo.

Shvatiti rizik

Linije u stvarnosti uglavnom neće biti glatke kao na slici. U većoj ili manjoj mjeri titrat će gore-dolje. Ako štedite u banci, mijenjat će se kamatne stope. Nećete izgubiti gore prikazane iznose čak i ako banka propadne, jer država jamči iznose ušteđevine do 100.000 eura. No, kamatne stope zbog toga osiguravaju razmjerno niske stope povrata. Za većinu ljudi štednja u banci znači manji rizik - manji povrat.

Donekle slično tome, možete ulagati u policu klasičnog životnog osiguranja kod osiguravajućeg društva. Manji rizik - manji povrat.

Veći rizici, dakle, znače potencijalno veće povrate, ali i veće mogućnosti gubitka. Na primjer, dionice. Dionice su takozvani vlasnički vrijednosni papiri. Posjeduju ih vlasnici poduzeća koja su registrirana kao dionička društva. Vrijednost dionica ovisi o uspješnosti poduzeća koje ih je izdalo. Uspješnost poduzeća se mijenja pa se mijenja i vrijednost dionica.

Ako se dionicama trguje na burzi, vrijednost im se svakodnevno mijenja. Stoga se pred svakog ulagača postavlja teško pitanje: koju dionicu i kada kupiti, kada ju prodati? Koliko dionica kupiti i kako? Za većinu ljudi - a većina ljudi nisu financijski profesionalci - ovo je pretežak odabir.

Zbog toga postoje financijski posrednici - investicijska društva i fondovi. Tamo rade financijski profesionalci koji nude usluge savjetovanja ili upravljanja vašom štednjom. Oni biraju dionice i druge vrijednosne papire i slažu ih u takozvane portfelje kako ne bi sva jaja bila u istoj košari. Za svoju uslugu naplaćuju naknade (zato se o njima treba dobro informirati), a svrha je da vam za tu naknadu vrate veću vrijednost u vidu boljeg odnosa povrata i rizika nego što biste postigli da odlučujete sami. Više o tome ćete saznati u sljedećim filmovima i pratećim tekstovima.

Sada raspolažete nekim osnovnim znanjima - alatima, koji će omogućiti bolje razumijevanje priče u nastavku. I ne zaboravite poruku s početka filma - za sve postoji strategija. Samo, za strategiju treba IRENA.

Rezime i uvod u sljedeće animirane filmove

• Štednja je ulaznica za mirniju budućnost jer male trenutne razlike u navikama, potrošnji i štednji dovode do ogromnih razlika u osobnoj imovini u dugom roku. Nije sve u pameti i sreći, nešto je i u sklonosti štednji.
• Kao i u svemu drugom, ljudi i u štednji mogu biti uspješni i neuspješni. Da biste uspješno štedjeli, prvo morate primijeniti IRENA princip: informiraj se, razmisli, educiraj se, ne žuri i analiziraj.
• IRENA je važna za shvaćanje rizika. Mali rizik - mali povrat na štednju. Veći rizik znači veći potencijalni povrat, ali i veću mogućnost gubitka. Dionice su u prosjeku rizičnije ulaganje od štednje u banci ili kupnje police životnog osiguranja.
• Za rizična ulaganja treba mnogo znati. Većina ljudi nisu profesionalci pa ulažu uz pomoć savjetnika, ili u fondove. Savjetnici i ljudi koji vode fondove biraju dionice i druge vrijednosne papire i slažu ih u portfelje kako ne bi sva jaja bila u istoj košari.
• Dakle, vaša se strategija sastoji od toga da odaberete koliko štedjeti, na koji rok štedjeti i kako štedjeti.

Ako vam se sada čini da još ne znate ništa, ne brinite. Sljedeći film nosi naziv Mnogi svjetovi. Mnogi svjetovi stavljaju odluke o štednji u kontekst nekih navika u našem društvu, kao što je ulaganje u nekretnine i čuvanje novca "u čarapi". Taj film će vas upoznati s više detalja o rizičnim ulaganjima i uvesti vas u pojam mirovinske štednje. Treći animirani film pod nazivom Izaberi budućnost posvećen je detaljima u vezi s fondovima i štednjom za mirovinu.

U našem društvu postoje navike u vezi sa štednjom i ulaganjima. Ako su ukorijenjene, ne mora značiti da su dobre. Ne zaboravite: o svemu treba odlučivati uz pomoć IRENA principa kojeg ste naučili iz prvog animiranog filma Irena - informiraj se, razmisli, educiraj se, ne žuri i analiziraj.

Naslijeđe ne mora biti dobro: uloga inflacije

Vaši roditelji, djedovi i bake pamte vremena kada nije bilo dionica, fondova, banke nisu isplaćivale štednju, a cijene su rasle svakoga dana. Devize i nekretnine bile su jedino "čvrsto" ulaganje. Čuvanju vrijednosti na druge načine prijetila je inflacija.

Što je inflacija i kako ona utječe na realnu vrijednost štednje?

Zamislite da ušteđeni iznos položite na račun u banci uz kamatu od 5%, a sve što želite kupiti za godinu dana košta 10% više. Koliko stvarno vrijedi vaša štednja? Lako je ugrubo izračunati: -5% (=5%-10%) - vaša štednja realno vrijedi 5% manje zbog inflacije koja je veća od kamatne stope. Zato, oprez: uvijek razmišljajte u terminima realne vrijednosti. Ona pokazuje koliko ćete stvarno moći kupiti novcem koji će vam stajati na raspolaganju.

Uz tradicionalni oblik ulaganja - nekretnine - vezana su dva problema. Prvo, habaju se. Povremeno treba bojati zidove i drveninu. Nešto od drvenine će trebati zamijeniti. Trebat će mijenjati i cijevi, druge instalacije, podove, krov, obnoviti fasadu.

Ekonomisti koriste pojam amortizacija koji opisuje očekivane troškove održavanja imovine. Grubo se računa da se kroz približno pedeset godina treba uložiti još jedna kupovna vrijednost nekretnine kako bi se sačuvala realna vrijednost. To je 2% prosječnog troška habanja imovine na godinu.

Sve je dobro dok tržišne cijene nekretnina rastu. Onda ima šanse da rast tržišne vrijednosti nekretnine pokrije trošak amortizacije. Ali, tu je i problem: cijene uvijek ne rastu. Zbog toga su nekretnine rizične.

Slika pokazuje kako su se kretale cijene nekretnina u Hrvatskoj u zadnjih 10 godina: cijene nekretnina mogu i pasti. Sada ponovo rastu.

Izvor: Hrvatska narodna banka

Osobna imovina je portfelj koji se sastoji od dijelova koji se razlikuju prema odnosu povrata i rizika

Općenito, osobnu imovinu treba shvatiti kao cjelinu, kao portfelj. Svaki dio portfelja služi zadovoljenju neke potrebe. A različiti dijelovi portfelja imaju različite karakteristike - različite očekivane povrate i rizike.

Na sljedećoj slici vidimo financijsku imovinu s malim rizikom i niskim očekivanim povratom (npr. kamatnom stopom ako je riječ o štednji u banci) koja ne raste samo zbog kamate nego i zbog redovite uplate 300 kuna ušteđevine svakog mjeseca. Kretanje te imovine ilustrirano je glađom linijom nalik liniji na slici u tekstu uz film Irena (prisjetite se logike dugoročnog rasta vrijednosti). Uz tu liniju prikazana je druga vrsta financijske imovine s većim rizikom i većim očekivanim povratom. Recimo da se radi o dobro odabranom portfelju dionica. Uočite da se veći rizik očituje u većim kolebanjima vrijednosti, ali na kraju je i ostvarena vrijednost veća (za to nema jamstva, naravno).

Vremenski horizont štednje

Kako ćete se odnositi prema odnosu rizika i očekivanog povrata pri slaganju vaše strategije, odnosno vašeg osobnog portfelja?

Jedna od najvažnijih stvari koje ćete uzeti u obzir je vremenski horizont. Odgovorni ljudi rano počinju štedjeti primjerice za mirovinu. Uz tako dug vremenski horizont štednje, povremene oscilacije linije štednje u dionicama ispod linije štednje u banci neće odveć zabrinuti.

S druge strane, nitko vam ne može jamčiti da će rizičnija ulaganja dugoročno doista donijeti veći povrat. Na primjer, vrijednost zlata se jako koleba. Nediverzificirano ulaganje u zlato nema mnogo smisla, rizik je prevelik.

Ili se morate školovati kao financijski profesionalac kako biste dobar rezultat pokušali ostvariti sami (a i tada nema jamstva za uspjeh premda je veća vjerojatnost), ili morate angažirati financijskog profesionalca. Osim bankara, financijski profesionalci su savjetnici i upravitelji fondova kojima možete povjeriti svoju imovinu (štedjeti kod njih ili uz njihovu pomoć). U svakom slučaju nema jamstva za uspjeh, niti kad su profesionalci u pitanju.

Mirovinska štednja i tri stupa mirovinskog osiguranja

Kada je riječ o vrlo dugoročnoj štednji, na primjer o štednji za mirovinu, vlada strogo propisuje, ali i potiče takve oblike štednje.

Prije svega treba imati na umu da svaki dio osobnog imovinskog portfelja može služiti štednji za mirovinu. Neki ljudi za mirovinu štede tako što ulažu u nekretninu ili nekretnine. Nadaju se da će ih u starijim danima dobro prodati ili povoljno iznajmiti. Drugi pak štede u banci ili u životnom osiguranju. Aktivni poduzetnici i investitori štede ulažući u poslove, dionice i druge vrijednosne papire. Neki ljudi ulažu u investicijske fondove, a neki u plemenite metale, umjetnine i druge oblike imovine.

Ipak, postoje dvije vrste štednje koje se smatra mirovinskom štednjom u užem smislu riječi. To su obvezni mirovinski fondovi koje se naziva i drugi mirovinski stup te dobrovoljni mirovinski fondovi koje se naziva treći mirovinski stup.

Govori se o drugom i trećem mirovinskom stupu jer prvi stup mirovinskog osiguranja osigurava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz javnog novca. Svi ljudi koji rade, iz svojih zarada uplaćuju mirovinski doprinos koji se koristi za financiranje mirovina iz prvog stupa. Ako su nečiji djed ili baka u mirovini, njihove se mirovine svakoga mjeseca isplaćuju iz doprinosa u prvi mirovinski stup što ih uplaćujete vi ili vaši roditelji ako radite.

I vaša će se mirovina iz prvog stupa jednoga dana isplaćivati iz doprinosa koje će buduće generacije radnika plaćati iz bruto plaće. Međutim ne možete znati hoćete li na taj način osigurati pristojnu mirovinu. Ekonomski razvoj, demografski trendovi i promjene političkih stavova stvaraju neizvjesnost u dugom roku. Zbog toga treba dodatno štedjeti za mirovinu. Za sebe se u konačnici moramo pobrinuti sami. Tome služe i drugi i treći stup.

Dio mirovinske štednje - drugi stup - propisan je zakonom. 5% ukupne ili bruto plaće radnika svakoga se mjeseca uplaćuje na osobni račun kod obveznog mirovinskog fonda. Obveznim mirovinskim fondovima upravljaju profesionalci koji slažu portfelj i nastoje mu uvećati vrijednost. No, neki ljudi misle da im zbir mirovine iz prvog i drugog stupa neće biti dovoljan da u starijoj dobi postignu željeni životni standard.  Stoga dodatno štede u dobrovoljnom mirovinskom fondu. Država potiče tu vrstu štednje.

Mirovinski sustav se sastoji od tri stupa mirovinskog osiguranja. Podsjetite se filma Mnogi svjetovi. Mirovina iz prvog stupa koju osigurava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje određena je zaradama u životu i političkim odlukama.

Mirovina iz drugog stupa nastaje tako što se 5% vaše bruto plaće svakoga mjeseca obavezno uplaćuje na vaš osobni račun kod obveznog mirovinskog fonda drugog stupa. Do odlaska u mirovinu na tom se računu skupljaju sredstva koja će kasnije služiti za isplatu mirovina. O tome će biti više riječi u nastavku.

Mirovina iz trećeg stupa nastaje ako povrh toga štedite u dobrovoljnom mirovinskom fondu. Za razliku od štednje u obveznom mirovinskom fondu, odluka o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji je samo vaša odluka. Država potiče taj oblik štednje. I o tome će biti više riječi u nastavku.

Podsjetite se filma Mnogi svjetovi gdje je naglašeno da ljudi za mirovinu štede i na druge načine. Ulažu u nekretnine, vrijednosne papire poput dionica, u fondove i druge oblike imovine.

Općenito o fondovima

Ljudi koji nisu iskusni financijski profesionalci teško mogu samostalno odabrati kvalitetne vrijednosne papire poput dionica i obveznica i složiti ih u optimalan portfelj u kojemu sva jaja nisu u istoj košari. Zbog toga postoje razne vrste fondova koje vode financijski profesionalci. Nadzire ih Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Hanfa.

Nadzorno tijelo Hanfa brine se za njihovo poslovanje u skladu sa zakonom, ali ne može jamčiti rezultat. Svatko je odgovoran za samostalan odabir fonda koji najbolje odgovara individualnim ciljevima i vremenskom horizontu ulaganja. Zato se treba educirati.

Fondova ima raznih. Neki pretežito ulažu u dionice, neki u obveznice, neki u sigurnije vrijednosne papire, a neki, mješoviti, kombiniraju razne vrste ulaganja. Razlikuju se prema odnosu očekivanog povrata i rizika te prema troškovima na koje treba posebno obratiti pažnju.

Ljudi često zanemaruju troškove kada biraju fondove. Troškovi se naplaćuju iz imovine fonda i umanjuju rezultat koji ostvaruju članovi fondova - oni koji u njima štede.

Troškovi su u prosjeku manji ako su očekivani povrat i rizik manji. Troškovi su u prosjeku veći kod fondova koji ulažu u rizičnije vrijednosne papire, jer je ulaganje u tom slučaju zahtjevniji posao.

Svaki fond objavljuje prospekt. Prospekt je javni dokument u kojem se može pročitati o kakvoj se vrsti fonda radi, u što ulaže, odnosno, koliki je rizik tog ulaganja, koliki su troškovi. Prospekti sadrže i druge podatke na koje treba obratiti pažnju.

U toku poslovanja svaki fond obavezno objavljuje i listu svojih ulaganja tako da osobe koje štede u tom fondu mogu pratiti što rade financijski profesionalci. To je važno, jer osobe koje štede same su odgovorne za odabir fonda, a zavisno o procjenama mogu povremeno seliti sredstva iz fonda u fond.

U nastavku se pobliže bavimo mirovinskim fondovima.

Obvezni mirovinski fondovi - drugi stup mirovinskog osiguranja

Obvezni mirovinski fondovi drugog stupa mirovinskog osiguranja specifična su vrsta investicijskih fondova. Prvo, u njih morate uplaćivati sredstva u iznosu od 5% vašeg bruto dohotka. To je prema zakonu u vaše ime dužan učiniti onaj tko vam isplaćuje dohodak. Drugo, ne možete založiti sredstva s vašeg mirovinskog računa i ne možete ih podići prije odlaska u mirovinu. Jer, obvezna mirovinska štednja je strogo namjenski vid štednje - za mirovinu.

Sljedeća tablica prikazuje stvaran obračun dohotka (plaće) jedne osobe koja svakoga mjeseca prima neto 4.745,78 kuna. To je iznos koji se isplaćuje na račun i s kojim osoba može slobodno raspolagati.

Međutim, ukupan iznos sa svim doprinosima na kraju predstavlja trošak za isplatitelja - poslodavca. U tablici niže uočite veliku razliku između novca koji primi radnik (neto plaća) i ukupno isplaćenih sredstava. Razliku uzimaju i preraspodjeljuju državne službe. Osim 5% bruto plaće, što se uplaćuje na vaš račun kod obveznog mirovinskog fonda. To je vaša privatna imovina iako s njom ne možete slobodno raspolagati do odlaska u mirovinu.

*Doprinosi "IZ" su doprinosi iz bruto plaće koji se razlikuju od doprinosa "NA" bruto plaću.
Izvor: https://www.isplate.info/kalkulator-place-2017.aspx

Doprinosi za zdravstvo, zaštitu na radu i za zapošljavanje smatraju se troškovima poslodavca. Zbog toga se vašim bruto dohotkom smatra zbir neto plaće, doprinosa za mirovinsko osiguranje za prvi stup i doprinosa za drugi stup. Kod većih plaća, dodatno se kao dio bruto plaće plaća i porez na dohodak.

Dakle, svakoga se mjeseca 5% vaše bruto plaće (u gornjem primjeru 5% od 6.399,32 kn = 319,97 kn) uplaćuje na vaš individualni račun kod obveznog mirovinskog fonda. Tim sredstvima se upravlja do trenutka odlaska u mirovinu. Tada ćete početi primati takozvanu kombiniranu mirovinu. Mirovina kombinira dio iz prvog stupa koji se isplaćuje iz državnog fonda za mirovinsko osiguranje, dok se iz drugog stupa u vidu mirovinske rente do kraja života isplaćuje dio koji je kroz godine akumuliran u obveznom mirovinskom fondu, nakon umanjenja za troškove.

Obveznim mirovinskim fondovima upravljaju mirovinska društva - poduzeća u kojima rade financijski profesionalci. Zakonitost njihova poslovanja nadzire Hanfa. Uskoro ćete saznati više detalja o njima.

A, B i C obvezni mirovinski fondovi

Prigodom prvog zapošljavanja možete samostalno odabrati obvezni mirovinski fond u koji će se svakoga mjeseca slijevati 5% vaše bruto plaće. Odabir se sastoji od dva koraka.

Prvo, morate se odlučiti za jedan od tri tipa obveznog mirovinskog fonda. Rizičniji obvezni mirovinski fondovi tipa A veći dio portfelja ulažu u dionice. Najmanje rizični tipa C ne ulažu u dionice. Većim dijelom ulažu u obveznice i druge oblike ulaganja nižeg rizika. Postoji i srednji tip obveznih mirovinskih fondova B, koji su kombinacija A i C.

Ako ste do sada pažljivo pregledali sve sadržaje na ovoj stranici, imate prve informacije koje vam omogućuju da bolje razumijete odabir A, B ili C. O toj vrsti odabira postoje i drugi izvori.

U drugom koraku morate odabrati jedan od četiri mirovinska fonda kojima upravljaju četiri različita društva za upravljanje. Kolokvijalno se nazivaju fond menadžeri, a točnije - mirovinska društva. Odabir ćete obaviti tako da odete u jednu od nadležnih državnih institucija i potpišete pristupnicu. O detaljima postupka informirat će vas poslodavac, a više informacija možete pronaći i na stranicama Registra osiguranika (REGOS-a).

Kao i slučaju odabira fonda tipa A, B ili C odgovornost je na vama. Na stranicama Hanfe u mjesečnim statističkim izvještajima možete se informirati o tome koliko koji fond ima članova, kakva mu je struktura ulaganja i kakve su povrate ostvarivali u prošlosti. Mnoštvo informacija koje su korisne pri odabiru fonda mogu se pronaći i na mrežnim stranicama društava za upravljanje.

Ako gledate povrate u prošlosti, morate imati na umu da to može biti tek orijentir za odabir fonda. Prošli povrati nisu jamstvo ponavljanja sličnih povrata u budućnosti. S obzirom da je vremenski horizont ulaganja mirovinske štednje vrlo dugoročan, važno je ne pridavati preveliku pažnju mjesečnim oscilacijama.

Općenito, rezultate fondova treba sagledavati u dužem vremenskom razdoblju.

Sada imate dovoljno znanja da možete protumačiti Tablicu 11 iz mjesečnog izvještaja Hanfe. MIREX je prosječni vagani prinos sva četiri fonda i služi za lakše usporedbe i ocjenu poslovanja sustava u cjelini.

Seljenje iz fonda u fond i troškovi

Mirovinska društva ne mogu slobodno određivati visinu troškova odnosno naknada. One su propisane i njihov obračun nadzire Hanfa. Postoji naknada za upravljanje koja za 2017. iznosi 0,39% od ukupne imovine. Ova naknada se smanjuje po 7% godišnje dok ne dosegne 0,3% na godinu, koliko iznosi zakonom propisana minimalna naknada za upravljanje.

Postoji i ulazna naknada koja iznosi 0,8% od svake uplate u obvezni mirovinski fond. Iz ulazne naknade financira se administrativna i informatička infrastruktura sustava - Središnji registar osiguranika (REGOS). REGOS je važan dio kontrolnog mehanizma, jer sve uplate prolaze preko računa te institucije i raspoređuju se na fondove koje ste odabrali.

Niste dužni odabrati obvezni mirovinski fond. Ako to ne učinite sami, REGOS će po isteku šest mjeseci od prvog priljeva sredstava metodom slučajnog odabira dodijeliti vaš račun jednom od četiri fonda, u kategoriju B.

Svake tri godine kada punite broj godina koji je višekratnik broja tri (npr. 27, 30, 33 itd.) i u mjesecu u kojem ste rođeni, možete preseliti svoj mirovinski račun odnosno sredstva u drugu kategoriju fonda i/ili kod drugog upravitelja bez naknade.

Dobrovoljni mirovinski fondovi - treći stup

Mirovinska štednja u užem smislu sastoji se od opisane obvezne mirovinske štednje i dobrovoljne mirovinske štednje koja se naziva još i treći stup. Odluku o štednji u trećem stupu donosite sami. Država iz proračuna daje poticaj za to.

Osoba iz gornjeg primjera obračuna plaće, koja mjesečno zarađuje oko 4.746 kuna, može odlučiti svakoga mjeseca izdvojiti manji iznos radi uplate u dobrovoljni mirovinski fond. Hanfa nadzire i dobrovoljne mirovinske fondove, pa se slična tablica o njihovim rezultatima može pronaći u mjesečnom statističkom izvješću Hanfe (ODMF je oznaka za dobrovoljne mirovinske fondove).

Na svaku vašu uplatu država godišnje uplaćuje 15%, najviše do iznosa od 750 kuna. Ako uplaćujete 1.000 kuna na godinu, državni poticaj će iznositi 150 kuna. Ako uplaćujete više od 5.000 kuna, godišnji državni poticaj neće prijeći 750 kuna. Kao i kod drugih fondova, pri odabiru obratite posebnu pažnju na "trokut" glavnih karakteristika fondova: ključni su troškovi, rizik i očekivani povrat.

Na stranicama Hanfe možete pronaći propise koji uređuju pitanja mirovinske štednje.