01.02.2019.

Obvezni mirovinski fondovi – veliki sustav s potencijalom daljnjeg rasta

Neto vrijednost imovine svih obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj uskoro će dosegnuti vrijednost od sto milijardi kuna (99,7 milijardi kuna – 29.01.2019.). Od toga se oko 30 milijardi kuna odnosi na zaradu koju su osiguranicima u razdoblju od 2002. do danas ostvarila četiri mirovinska društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima u Hrvatskoj, a oko 70 milijardi kuna odnosi se na neto uplate.

Mirovinski fondovi značajan su institucionalni investitor čiji investicijski potencijal kontinuirano raste. U zadnjih deset godina udjel imovine mirovinskih fondova u ukupnoj imovini financijskog sustava porastao je s nešto manje od pet na 17 posto. O njihovom investicijskom potencijalu najbolje svjedoči i podatak da imovina obveznih mirovinskih fondova čini oko 27 posto hrvatskog BDP-a.

Ukupan broj osiguranika u obveznim mirovinskim fondovima iznosi njih ukupno 1.940.976 od čega se 97,98 posto nalazi u kategoriji B, dok je u kategoriji C njih 1,7 posto, a najmanje u kategoriji A, tek njih 0,32 posto.

U 2018. godini prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova u kategoriji A iznosio je 0,84 posto, u kategoriji B 1,02 posto, a u kategoriji C 2,94 posto. Od početka rada mirovinskih fondova prosječan prinos u kategoriji A iznosi 7,27 posto, u kategoriji B 5,52 posto, a u kategoriji C 5,98 posto (29.01.2019.).

Prosječna vrijednost na računu svakog člana obveznog mirovinskog fonda iznosi 51.384,14 kuna očekuje se da će taj iznos, kao i ukupan iznos imovine u obveznim mirovinskim fondovima, još nekoliko godina snažno rasti s obzirom da se u idućih nekoliko godina ne očekuju značajniji odljevi sredstava u svrhu isplata mirovina.

Najveći dio imovine uložen je u hrvatske državne obveznice, dok se, zasad ograničena, diversifikacija nastoji postići kroz izloženost različitim domaćim i inozemnim sektorima

Izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima koje su stupile na snagu početkom 2019. godine donesene su u svrhu unaprjeđenja poslovanja subjekata mirovinskog sustava, a donijet će koristi za sve članove obveznih mirovinskih fondova.

Najvažnije izmjene odnose se na: smanjenje naknada koje za svoj rad naplaćuju mirovinska društva (ulazne naknade i naknade za upravljanje), odluku o raspoređivanju novih osiguranika koji sami ne odaberu fond u fondove kategorije A na osnovu rizikom prilagođenih prinosa, obavezno ulaganje sredstava mirovinskih društava u edukaciju i jačanje financijske pismenosti građana, mogućnost prelaska osiguranika iz drugog u prvi mirovinski stup po ostvarenju prava na mirovinu, imenovanje predstavnika članova mirovinskih fondova u nadzorni odbor mirovinskog društva, detaljnije propisivanje kriterija za prepoznavanje sukoba interesa. Tome treba dodati i unaprjeđenje ulaganja i to u infrastrukturne projekte i start-upove kao nove klase imovine, ulaganja u dionice vezana uz benchmark i informiranje javnosti o odstupanjima, uređenje ulaganja u depozite/novac kod povezanih osoba i dr.

Najveći izazov svakako će biti utjecaj očekivanog rasta kamatnih stopa, koji utječe na smanjenja cijena obveznica, koje u ukupnoj strukturi čine značajan dio imovine mirovinskih fondova. Uz neizvjesnost oko usporavanja globalnog gospodarstva tu je i očekivano povećanje ulaganja u druge klase imovine odnosno povećanje diversifikacije ulaganja s ciljem smanjenje rizika. Osim toga, tu je i dugogodišnji izazov oživljavanja domaćeg tržišta kapitala. Naposljetku, cilj HANFA-e u narednom razdoblju je potaknuti korištenje principa društveno odgovornog financiranja pri investiraju imovine mirovinskih fondova.

U segmentu dobrovoljnih mirovinskih fondova postoji još značajan potencijal rasta. Imovina otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova trenutačno iznosi 4,3 milijarde kuna (29.1.2019.), a zatvorenih 930 milijuna kuna (stanje 29.1.2019.). Posljednji dostupni podaci o broju članova za kraj prosinca 2018. govore da je u dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo nešto više od 305 tisuća članova.

Više podataka o poslovanju mirovinskih fondova moguće je pronaći na internetskoj stranici HANFA-e, u kategoriji „Publikacije“, u obliku redovnih mjesečnih biltena ili statističkih izvještaja.

Više u pripadajućoj prezentaciji.

Više o mirovinskom sutavu pogledajte ovdje

 

PODIJELITE ČLANAK

Ostale vijesti

Sve vijesti
KOLAČIĆI

Nužni kolačići su nam potrebni kako bi stranica funkcionirala na ispravan način te kako bismo u što većoj mjeri održali sigurnosne standarde pridržavajući se svih važećih propisa.

Ova kategorija kolačića može se nazivati i tzv. kolačićima treće strane. Statistički kolačići pripadaju i skupini funkcionalnih kolačića koji nam omogućuju da se na web servisu sačuvaju informacije koje su prethodno upisane (primjerice korisničko ime ili jezik) te da poboljšaju mogućnost pružanja bolje usluge kroz praćenje analitike odnosno statistike posjeta. Moramo vas obavijestiti da prilikom korištenja ove kategorije kolačića dolazi do prijenosa podataka u treće zemlje.