Izloženost sistemskom riziku
PovratakO sistemskom riziku
Sistemski rizik označava rizik poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati značajne negativne posljedice za cijeli ili značajan dio financijskog sustava i realno gospodarstvo. Financijsku stabilnost mogu narušiti procesi koji nastaju i razvijaju se unutar samog financijskog sustava stvarajući ranjivosti koje se u slučaju javljanja određenih šokova mogu materijalizirati u vidu narušenih likvidnosnih i kapitalnih pozicija financijskih institucija onemogućavajući nesmetano funkcioniranje dijela ili cijelog financijskog sustava. Sistemski šokovi prema svom izvoru mogu biti vanjski i poteći iz međunarodnog okruženja ili idiosinkratski – generirani domaćim makroekonomskim i financijskim kretanjima, ekonomskom politikom ili promjenama u institucionalnom okruženju. Stoga svaki rizik kojem je sustav izložen, a koji može imati negativne posljedice za funkcioniranje dijela ili cijelog financijskog sustava uzrokujući pritom i ozbiljan negativan utjecaj na realno gospodarstvo, predstavlja sistemski rizik.
Posljedice globalne financijske krize iz 2008. ukazale su na važnost pravovremene detekcije i adresiranja sistemskih rizika financijskog sektora. Posljedično je na globalnoj razini ostvaren velik napredak u dijelu razumijevanja, identifikacije i praćenja sistemskih rizika. Neki od ključnih alata za praćenje sistemskih rizika uključuju matricu sistemskih rizika i testiranje institucija na stres.
S obzirom na višedimenzionalnu prirodu sistemskih rizika izražen značaj za njegovo razumijevanje čine tehnike vizualnog prikaza ključnih informacija o potencijalnim poremećajima koji mogu ugroziti financijsku stabilnost: matrice rizika (engl. risk dashboards) i mape intenziteta rizika (engl. heatmaps). Tim se analitičkim alatima nastoji utvrditi lokacija rizika (dio financijskog sustava u kojem se on razvija), izvor (je li riječ o poremećajima na strani ponude ili potražnje) te trajanje (radi li se o cikličkom, kratkoročnom riziku ili strukturnom, dugoročnom riziku).
Drugi važan alat za ocjenu otpornosti sustava jest testiranje otpornosti na stres, koje regulatoru i široj javnosti pruža ex ante uvid u otpornost sustava u okolnostima materijalizacije malo vjerojatnog, ali mogućeg scenarija.
Pravovremena detekcija slabosti u sustavu iznimno je važna za učinkovito provođenje makrobonitetne politike jer regulatoru omogućuje da u okviru svojih ovlasti ojača segmente sustava koji se ocjenjuju ranjivima. Za pravovremenu prevenciju identificiranih sistemskih rizika dodatno je potrebno razviti i odgovarajući skup instrumenata i alata, odnosno politika usmjerenih na očuvanje stabilnosti sustava u cjelini, koje se zajednički nazivaju makrobonitetne politike.
Hanfa kontinuirano nadzire i prati izloženosti sektora financijskih usluga sistemskim rizicima, a zaključke procesa identifikacije, analize i ocjene izloženosti rizicima redovno objavljuje u publikacijama Makroprudencijalni skener rizika i Financijska stabilnost. I dok je fokus tromjesečne publikacije Makroprudencijalni skener rizika na horizontalnim izloženostima sektora financijskih usluga kao jedinstvene cjeline pojedinim rizicima poput tržišnog, kamatnog ili valutnog, godišnjom publikacijom Financijska stabilnost detaljno se analiziraju vertikalna kretanja i rizici pojedinog segmenta sektora financijskih usluga, odnosno industrije osiguranja, leasinga, faktoringa, investicijskih i mirovinskih fondova, kao i financijskih tržišta te daje ocjena njihove izloženosti (i doprinosa) sistemskim rizicima. Pritom se analiza i procjena rizika u svakom od navedenih segmenata financijskog sektora promatra u kontekstu međunarodnih i domaćih makroekonomskih, monetarnih i financijskih kretanja.
Tromjesečnom publikacijom Makroprudencijalni skener rizika pruža se uvid u proces identifikacije, procjene i praćenja evolucije sistemskih rizika u sektoru financijskih usluga, koji je pod nadzorom Hanfe, kako bi se pravovremeno poduzele odgovarajuće mjere u cilju sprječavanja njihove materijalizacije i narušavanja stabilnosti financijskog sustava. Cilj je publikacije pridonijeti boljem razumijevanju sistemskih rizika, potaknuti na planiranje aktivnosti i mjera koje preveniraju materijalizaciju tih rizika odnosno pružaju odgovarajuću zaštitu od posljedica njihove materijalizacije u cilju jačanja otpornosti sustava na šokove te pridonijeti većem povjerenju u financijski sustav.
Godišnjom publikacijom Financijska stabilnost detaljno se analiziraju kretanja i rizici pojedinog segmenta sektora financijskih usluga, odnosno industrije osiguranja, leasinga, faktoringa, mirovinskih osiguravajućih društava te investicijskih i mirovinskih fondova te daje ocjena njihove izloženosti (i doprinosa) sistemskim rizicima. Pritom se analiza i procjena rizika u svakom od tih segmenata financijskog sektora promatra u kontekstu međunarodnih i domaćih makroekonomskih, monetarnih i financijskih kretanja. U publikaciji se donosi i ocjena ukupne izloženosti cjelokupnog sektora financijskih usluga sistemskim rizicima kako onima kratkoročnog tj. cikličkog karaktera tako i dugoročnim, strukturnim rizicima. U publikaciji se prikazuju i rezultati ispitivanja otpornosti sektora financijskih usluga na malo vjerojatne, no moguće makroekonomske i financijske šokove (testiranje otpornosti na stres). Time publikacija Financijska stabilnost pruža cjelovit i sistematiziran uvid u rizike kojima je domaći sektor financijskih usluga izložen i analizira njihovu prirodu i karakter podržavajući pravovremeno i primjereno makrobonitetno djelovanje u cilju sprječavanja njihove materijalizacije i narušavanja stabilnosti domaćeg financijskog sustava te jačanja njegove otpornosti na šokove.
S obzirom na složenu prirodu sistemskih rizika, a s ciljem njihova što potpunijeg razumijevanja, Hanfa povremeno obrađuje razne teme iz domene analize sistemskih rizika i očuvanja financijske stabilnosti. Provedene analize objavljuju se u obliku analitičkih okvira koji su sastavni dio publikacija Makroprudencijalni skener rizika i Financijska stabilnost.
Lista analitičkih okvira:
- Investicijski fondovi s dospijećem – sigurni prinosi ili tihi rizik? MSR br. 11, prosinac 2024., Okvir 1
- Jačanje mirovinskih sustava za buduće generacije: put k dugoročnoj otpornosti MSR br. 10, kolovoz 2024., Okvir 1
- Izloženost sektora financijskih usluga klimatskim rizicima FS br. 3, prosinac 2023., Okvir 2
- Nekretninska ulaganja: alternativna ulaganja koja značajno određuju stabilnost sektora financijskih usluga u RH? FS br. 3, prosinac 2023., Okvir 1
- Opravdavaju li fundamenti vrednovanja na domaćem dioničkom tržištu? MSR br. 9, rujan 2023., Okvir 1
- Utjecaj uvođenja eura na tržište kapitala i sektor financijskih usluga MSR br. 8, ožujak 2023., Okvir 1
- Rizik likvidnosti UCITS fondova FS br. 2, listopad 2022., Okvir 1
- Sistemski kibernetički rizik FS br. 2, listopad 2022., Okvir 2
- Ponašaju li se domaći institucionalni investitori prociklično? MSR br. 7, travanj 2022., Okvir 1
- Utjecaj krize u Ukrajini na poslovanje sektora financijskih usluga MSR br. 7, travanj 2022., Okvir 2
- Oznaka LEI – 20 znakova koji umanjuju rizike za financijsku stabilnost MSR br. 7, travanj 2022., Okvir 3
- Mjerenje likvidnosti tržišta kapitala MSR br. 6, siječanj 2022., Okvir 1
- Što donosi novi MSFI 17 - Ugovori o osiguranju MSR br. 6, siječanj 2022., Okvir 2
- Matrica rizika: novi alat za praćenje evolucije sistemskih rizika FS br. 1, rujan 2021., Okvir 1
- Poslovanje leasing društava u koronakrizi MSR br. 5, ožujak 2021., Okvir 1
- Makrobonitetno očuvanje kapitalnih amortizera osiguratelja u stresnim okolnostima MSR br. 5, ožujak 2021., Okvir 2
- Simulacija efekata koronakrize na stabilnost sektora financijskih usluga MSR br. 4, kolovoz 2020., Okvir 1
- Indeks sentimenta za Hrvatsku: jesu li domaći investitori iracionalni? MSR br. 3, veljača 2020., Okvir 1
- Rizici koji proizlaze iz uzajamne povezanosti sektora financijskih usluga i javnog sektora MSR br. 3, veljača 2020., Okvir 2
- Tržište financijskih usluga kao izvor sistemskih rizika MSR br.2, listopad 2019.
Matrica sistemskih rizika (engl. risk dashboard) sustavno je praćenje niza indikatora kojima se nastoji izmjeriti sistemski rizik, tj. odrediti njegov izvor, lokacija i priroda. Riječ je o analitičkom pristupu kojim se iz širokog skupa informacija izdvajaju ključne ranjivosti i potencijalni kanali prijenosa sistemskih šokova kroz cjelokupni sustav. Temeljna je svrha matrice rizika pružanje objedinjenog osvrta na relevantne rizike cijelog sustava ili nekog njegova dijela u promatranom trenutku. Hanfina matrica sistemskih rizika dio je redovne procjene sistemskih rizika koju Hanfa provodi za sektor financijskih usluga u Republici Hrvatskoj. Više o metodologiji izrade Hanfine matrice rizika može se pronaći u publikaciji Financijska stabilnost br. 2.
Sistemski rizici sektora financijskih usluga blago su smanjeni krajem 2024. godine. Tome su pridonijeli stabilan gospodarski rast i usporavanje inflacije tijekom većeg dijela godine. Ipak, potkraj godine ponovno su ojačali inflacijski pritisci i geopolitičke napetosti, što je povećalo gospodarsku neizvjesnost, koja može povećati sistemske rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okružja. Financijska tržišta uglavnom su bilježila pozitivna kretanja, a rast tržišnih vrednovanja dodatno je osnažio profitabilnost sektora. No visoka vrednovanja i potisnuta globalna premija rizika povećavaju opasnost od pregrijavanja tržišta, zbog čega su sistemski rizici na financijskim tržištima bili povišeni na kraju 2024. godine.
Sektor financijskih usluga smanjio je svoju izloženost sistemskim rizicima u promatranom razdoblju, no izloženost tržišnim i kamatnim rizicima ostaje povišena. Smanjenju rizika pridonijeli su bolja diversifikacija ulaganja, posebno u inozemstvu, šira ponuda proizvoda i visoka likvidnost. Zahvaljujući pozitivnim tržišnim kretanjima, smanjeni su i rizici povezani s profitabilnosti. Unatoč blagom smanjenju sistemski rizici u sektoru financijskih usluga ostaju povišeni zbog cikličkih izazova, uključujući geopolitičke neizvjesnosti i visoka tržišna vrednovanja.
Klimatski šokovi postaju sve relevantniji izvor sistemskih rizika za financijski sektor jer mogu uzrokovati znatne gubitke, a potencijalno i narušiti neometano funkcioniranje pojedinih dijelova sustava. Stoga je matrica sistemskih rizika krajem 2024. dodatno proširena indikatorima klimatskih rizika (više informacija dostupno u publikaciji Financijska stabilnost br. 4). Prema preliminarnim rezultatima domaći institucionalni investitori umjereno su izloženi klimatskim rizicima. Smanjuje se izloženost tranzicijskim rizicima, dok fizički rizici postaju izraženiji. Na kraju 2024. ukupna izloženost sektora klimatskim rizicima bila je umjerena, no pojedina društva i dalje su im visoko izložena. Redovito i sveobuhvatno praćenje izloženosti sektora klimatskim rizicima ključno je za njihovo pravovremeno prepoznavanje i prilagodbu strategija upravljanja rizicima. S obzirom na njihovu promjenjivu prirodu i intenzitet Hanfa će ih kontinuirao pratiti te nadograđivati postojeće indikatore u skladu s dostupnošću preciznijih i detaljnijih podataka.
Redovno praćenje sistemskih rizika te njihova sistematična javna komunikacija jedan je od osnovnih preduvjeta pravovremenog provođenja makrobonitetne politike. Praćenje sistemskih rizika na razini Europske unije povjereno je:
- Europskom odboru za sistemske rizike
- Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje
- Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala
- Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
Navedene međunarodne institucije redovno identificiraju sistemske rizike na razini cjelokupnog financijskog sustava EU-a te ih javno komuniciraju u obliku matrica rizika, tj. nadzornih ploča rizika (engl. risk dashboard) ili mapa intenziteta rizika (engl. risk heatmap).
Testiranje otpornosti na stres zajednički je naziv širokog skupa analitičkih pristupa, okvira i modela kojima se nastoji utvrditi ranjivost sustava na temelju predviđanja kretanja fundamenata tog sustava u simuliranim stresnim uvjetima.
Tom se metodom regulatoru i široj javnosti pruža ex ante uvid u otpornost sustava u okolnostima materijalizacije malo vjerojatnog, ali mogućeg scenarija.
S obzirom na namjenu postoje različite vrste testova otpornosti na stres, od kojih su najpoznatiji makrobonitetni testovi, koje provodi nadležni regulator s ciljem osiguranja stabilnosti cjelokupnog sustava koji nadzire, mikrobonitetni testovi, koji se koriste za procjenu utjecaja specifičnih rizika na stabilnost pojedinačnog subjekta nadzora, te interni testovi, koje provode subjekti nadzora uzimajući u obzir interne procedure upravljanja rizicima.
Svaka od navedenih vrsta ispitivanja otpornosti na stres daje važne informacije o poslovanju subjekata sektora financijskih usluga s različitih pozicija. Sa stajališta makrobonitetne politike najrelevantniji su upravo makrobonitetni testovi s obzirom na to da je njihov predmet proučavanja financijski sustav u cjelini.
Makroekonomsko testiranje otpornosti na stres analitički je alat kojim se nastoji ispitati otpornost i stabilnost cjelokupnog financijskog sustava na malo vjerojatne, ali ipak moguće poremećaje i šokove. Taj je alat svoju široku primjenu dobio nakon velike financijske krize osnivanjem Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), čime je fokus nadležnih tijela prebačen s ranjivosti pojedinih institucija na stabilnost cjelokupnog financijskog sustava ili njegova dijela. Hanfa testiranje otpornosti na stres provodi na godišnjoj frekvenciji i rezultate objavljuje u publikaciji Financijska stabilnost. Metodološki pristup sastoji se od tri koraka:
- izrade konzistentnog makroekonomskog scenarija
- procjene utjecaja scenarija na kretanja na financijskim tržištima i
- prelijevanja efekata na pojedinačne bilance subjekata u sektoru financijskih usluga korištenjem detaljnih podataka o izloženostima.
Više informacija o metodološkom pristupu Hanfina makroekonomskog testiranja otpornosti na stres može se pronaći u publikaciji Makroprudencijalni skener rizika br. 4.
Testiranje otpornosti sektora financijskih usluga na stres provodi se na godišnjoj frekvenciji kako bi se procijenila otpornost sektora na malo vjerojatne sistemske šokove. Početnu točku vježbe čine podaci za kraj 2024., a simuliraju se kretanja ključnih makroekonomskih pokazatelja, kao i najvažnijih pokazatelja poslovanja sektora financijskih usluga do kraja 2026. godine.
Temeljni scenarij pretpostavlja stabilno globalno okružje i ne uključuje negativne učinke američkih carina uvedenih u travnju 2025. godine. U takvim okolnostima domaće bi gospodarstvo nastavilo rasti po nešto nižim, ali i dalje pozitivnim realnim stopama od 3,1 % u 2025. i 2,9 % u 2026. godini. Sektor financijskih usluga pokazuje otpornost na kratkotrajne poremećaje simulirane u temeljnom scenariju. Svi dijelovi sektora financijskih usluga ostvaruju rast imovine, a najsnažniji rast zabilježili bi mirovinski fondovi (8,4 % u 2025. i 12,4 % u 2026.) zahvaljujući povoljnim uvjetima na tržištu rada i stabilnim neto uplatama kroz cijelo promatrano razdoblje.
Stresni scenarij temelji se na dodatnom pogoršanju geopolitičkih odnosa i zaoštravanju trgovinskog rata između vodećih svjetskih ekonomija. Početni šok uključuje skok cijena energenata i troškova proizvodnje, dok trgovinske barijere uzrokuju privremene nestašice i zastoje u globalnim dobavnim lancima. Kombinacija spomenutih šokova rezultira povišenim inflacijskim pritiscima i usporavanjem gospodarstva. Domaće bi gospodarstvo u stresnom scenariju zabilježilo kontrakciju od 3,2 % u 2025. i 2,0 % u 2026. godini. Takva kombinacija šokova negativno bi se odrazila na sektor financijskih usluga uzrokujući smanjenje neto imovine i ograničavajući daljnji rast cijelog sektora. Mirovinski fondovi zabilježili bi u simulacijskom razdoblju rast neto imovine zbog stabilnih neto uplata, ali uz negativne prinose. UCITS fondovi bili bi snažnije pogođeni, s padom vrijednosti neto imovine od 9,7 % i 9,1 % tijekom 2025. i 2026. godine. Zbog negativnih tržišnih kretanja sve bi vrste investicijskih fondova zabilježile negativne godišnje prinose. Iako nepovoljni, simulirani gubici bili bi razmjerno blaži u odnosu na one zabilježene tijekom 2023., kada su tržišta snažno reagirala na početak ciklusa podizanja kamatnih stopa centralnih banaka. Narušeni tržišni uvjeti odrazili bi se i na imovinu društava za osiguranje, koja bi se tijekom dvije godine smanjila za 11,2 %. Taj bi pad prvenstveno bio rezultat korekcija na tržištima dionica, obveznica i nekretnina. Stresni scenarij utjecao bi i na profitabilnost društava za osiguranje, koja bi se također pogoršala.
Iako bi simulirani šokovi negativno utjecali na profitabilnost i vrijednost imovine, ukupna otpornost sektora ostaje zadovoljavajuća zahvaljujući visokoj likvidnosti, kapitaliziranosti i rastućoj diversifikaciji ulaganja. Ipak, poslovanje pojedinih subjekata, osobito onih osjetljivijih na tržišne promjene, može osjetiti jače posljedice simuliranih šokova.
