Izloženost sistemskom riziku
PovratakO sistemskom riziku
Sistemski rizik označava rizik poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati značajne negativne posljedice za cijeli ili značajan dio financijskog sustava i realno gospodarstvo. Financijsku stabilnost mogu narušiti procesi koji nastaju i razvijaju se unutar samog financijskog sustava stvarajući ranjivosti koje se u slučaju javljanja određenih šokova mogu materijalizirati u vidu narušenih likvidnosnih i kapitalnih pozicija financijskih institucija onemogućavajući nesmetano funkcioniranje dijela ili cijelog financijskog sustava. Sistemski šokovi prema svom izvoru mogu biti vanjski i poteći iz međunarodnog okruženja ili idiosinkratski – generirani domaćim makroekonomskim i financijskim kretanjima, ekonomskom politikom ili promjenama u institucionalnom okruženju. Stoga svaki rizik kojem je sustav izložen, a koji može imati negativne posljedice za funkcioniranje dijela ili cijelog financijskog sustava uzrokujući pritom i ozbiljan negativan utjecaj na realno gospodarstvo, predstavlja sistemski rizik.
Posljedice globalne financijske krize iz 2008. ukazale su na važnost pravovremene detekcije i adresiranja sistemskih rizika financijskog sektora. Posljedično je na globalnoj razini ostvaren velik napredak u dijelu razumijevanja, identifikacije i praćenja sistemskih rizika. Neki od ključnih alata za praćenje sistemskih rizika uključuju matricu sistemskih rizika i testiranje institucija na stres.
S obzirom na višedimenzionalnu prirodu sistemskih rizika izražen značaj za njegovo razumijevanje čine tehnike vizualnog prikaza ključnih informacija o potencijalnim poremećajima koji mogu ugroziti financijsku stabilnost: matrice rizika (engl. risk dashboards) i mape intenziteta rizika (engl. heatmaps). Tim se analitičkim alatima nastoji utvrditi lokacija rizika (dio financijskog sustava u kojem se on razvija), izvor (je li riječ o poremećajima na strani ponude ili potražnje) te trajanje (radi li se o cikličkom, kratkoročnom riziku ili strukturnom, dugoročnom riziku).
Drugi važan alat za ocjenu otpornosti sustava jest testiranje otpornosti na stres, koje regulatoru i široj javnosti pruža ex ante uvid u otpornost sustava u okolnostima materijalizacije malo vjerojatnog, ali mogućeg scenarija.
Pravovremena detekcija slabosti u sustavu iznimno je važna za učinkovito provođenje makrobonitetne politike jer regulatoru omogućuje da u okviru svojih ovlasti ojača segmente sustava koji se ocjenjuju ranjivima. Za pravovremenu prevenciju identificiranih sistemskih rizika dodatno je potrebno razviti i odgovarajući skup instrumenata i alata, odnosno politika usmjerenih na očuvanje stabilnosti sustava u cjelini, koje se zajednički nazivaju makrobonitetne politike.
Hanfa kontinuirano nadzire i prati izloženosti sektora financijskih usluga sistemskim rizicima, a zaključke procesa identifikacije, analize i ocjene izloženosti rizicima redovno objavljuje u publikacijama Makroprudencijalni skener rizika i Financijska stabilnost. I dok je fokus tromjesečne publikacije Makroprudencijalni skener rizika na horizontalnim izloženostima sektora financijskih usluga kao jedinstvene cjeline pojedinim rizicima poput tržišnog, kamatnog ili valutnog, godišnjom publikacijom Financijska stabilnost detaljno se analiziraju vertikalna kretanja i rizici pojedinog segmenta sektora financijskih usluga, odnosno industrije osiguranja, leasinga, faktoringa, investicijskih i mirovinskih fondova, kao i financijskih tržišta te daje ocjena njihove izloženosti (i doprinosa) sistemskim rizicima. Pritom se analiza i procjena rizika u svakom od navedenih segmenata financijskog sektora promatra u kontekstu međunarodnih i domaćih makroekonomskih, monetarnih i financijskih kretanja.
Tromjesečnom publikacijom Makroprudencijalni skener rizika pruža se uvid u proces identifikacije, procjene i praćenja evolucije sistemskih rizika u sektoru financijskih usluga, koji je pod nadzorom Hanfe, kako bi se pravovremeno poduzele odgovarajuće mjere u cilju sprječavanja njihove materijalizacije i narušavanja stabilnosti financijskog sustava. Cilj je publikacije pridonijeti boljem razumijevanju sistemskih rizika, potaknuti na planiranje aktivnosti i mjera koje preveniraju materijalizaciju tih rizika odnosno pružaju odgovarajuću zaštitu od posljedica njihove materijalizacije u cilju jačanja otpornosti sustava na šokove te pridonijeti većem povjerenju u financijski sustav.
Godišnjom publikacijom Financijska stabilnost detaljno se analiziraju kretanja i rizici pojedinog segmenta sektora financijskih usluga, odnosno industrije osiguranja, leasinga, faktoringa, mirovinskih osiguravajućih društava te investicijskih i mirovinskih fondova te daje ocjena njihove izloženosti (i doprinosa) sistemskim rizicima. Pritom se analiza i procjena rizika u svakom od tih segmenata financijskog sektora promatra u kontekstu međunarodnih i domaćih makroekonomskih, monetarnih i financijskih kretanja. U publikaciji se donosi i ocjena ukupne izloženosti cjelokupnog sektora financijskih usluga sistemskim rizicima kako onima kratkoročnog tj. cikličkog karaktera tako i dugoročnim, strukturnim rizicima. U publikaciji se prikazuju i rezultati ispitivanja otpornosti sektora financijskih usluga na malo vjerojatne, no moguće makroekonomske i financijske šokove (testiranje otpornosti na stres). Time publikacija Financijska stabilnost pruža cjelovit i sistematiziran uvid u rizike kojima je domaći sektor financijskih usluga izložen i analizira njihovu prirodu i karakter podržavajući pravovremeno i primjereno makrobonitetno djelovanje u cilju sprječavanja njihove materijalizacije i narušavanja stabilnosti domaćeg financijskog sustava te jačanja njegove otpornosti na šokove.
S obzirom na složenu prirodu sistemskih rizika, a s ciljem njihova što potpunijeg razumijevanja, Hanfa povremeno obrađuje razne teme iz domene analize sistemskih rizika i očuvanja financijske stabilnosti. Provedene analize objavljuju se u obliku analitičkih okvira koji su sastavni dio publikacija Makroprudencijalni skener rizika i Financijska stabilnost.
Lista analitičkih okvira:
- Utjecaj uvođenja eura na tržište kapitala i sektor financijskih usluga MSR br. 8, ožujak 2023., Okvir 1
- Rizik likvidnosti UCITS fondova FS br. 2, listopad 2022., Okvir 1
- Sistemski kibernetički rizik FS br. 2, listopad 2022., Okvir 2
- Ponašaju li se domaći institucionalni investitori prociklično? MSR br. 7, travanj 2022., Okvir 1
- Utjecaj krize u Ukrajini na poslovanje sektora financijskih usluga MSR br. 7, travanj 2022., Okvir 2
- Oznaka LEI – 20 znakova koji umanjuju rizike za financijsku stabilnost MSR br. 7, travanj 2022., Okvir 3
- Mjerenje likvidnosti tržišta kapitala MSR br. 6, siječanj 2022., Okvir 1
- Što donosi novi MSFI 17 - Ugovori o osiguranju MSR br. 6, siječanj 2022., Okvir 2
- Matrica rizika: novi alat za praćenje evolucije sistemskih rizika FS br. 1, rujan 2021., Okvir 1
- Poslovanje leasing društava u koronakrizi MSR br. 5, ožujak 2021., Okvir 1
- Makrobonitetno očuvanje kapitalnih amortizera osiguratelja u stresnim okolnostima MSR br. 5, ožujak 2021., Okvir 2
- Simulacija efekata koronakrize na stabilnost sektora financijskih usluga MSR br. 4, kolovoz 2020., Okvir 1
- Indeks sentimenta za Hrvatsku: jesu li domaći investitori iracionalni? MSR br. 3, veljača 2020., Okvir 1
- Rizici koji proizlaze iz uzajamne povezanosti sektora financijskih usluga i javnog sektora MSR br. 3, veljača 2020., Okvir 2
- Tržište financijskih usluga kao izvor sistemskih rizika MSR br.2, listopad 2019.
Matrica sistemskih rizika (engl. risk dashboard) sustavno je praćenje niza indikatora kojima se nastoji izmjeriti sistemski rizik, tj. odrediti njegov izvor, lokacija i priroda. Riječ je o analitičkom pristupu kojim se iz širokog skupa informacija izdvajaju ključne ranjivosti i potencijalni kanali prijenosa sistemskih šokova kroz cjelokupni sustav. Temeljna je svrha matrice rizika pružanje objedinjenog osvrta na relevantne rizike cijelog sustava ili nekog njegova dijela u promatranom trenutku. Hanfina matrica sistemskih rizika dio je redovne procjene sistemskih rizika koju Hanfa provodi za sektor financijskih usluga u Republici Hrvatskoj. Više o metodologiji izrade Hanfine matrice rizika može se pronaći u publikaciji Financijska stabilnost br. 2.
Prema rezultatima provedenih analiza, izloženost dugoročnim rizicima na kraju 2022. ostala je za fondove i financijska društva na povišenoj razini. Najizraženiji dugoročni sistemski rizik i dalje je kamatni rizik. Vrlo visoke stope inflacije i povijesno snažan zaokret globalne monetarne politike u 2022. nije investitorima omogućio zaklon od knjiženja financijskih gubitaka, neovisno o njihovu profilu rizičnosti. Prelazak iz okružja povijesno niskih kamatnih stopa u okružje relativno viših troškova financiranja negativno se odrazio na vrednovanja svih klasa financijske imovine, od onih najsigurnijih (državne obveznice investicijskog rejtinga) pa sve do špekulativnih (primjerice tzv. growth kompanije i kriptovalute). Povećanje kamatnog i tržišnog rizika također se odrazilo i na rast rizika profitabilnosti, a u određenim segmentima tržišta i na rast likvidnosnih pritisaka. Unatoč porastu kratkoročnih sistemskih rizika, kapitalne i likvidnosne zalihe sektora financijskih usluga i dalje su na vrlo visokim razinama, što sektoru financijskih usluga omogućuje dodatnu stabilnost i povećava sposobnost amortizacije potencijalnih budućih sistemskih pritisaka.
Redovno praćenje sistemskih rizika te njihova sistematična javna komunikacija jedan je od osnovnih preduvjeta pravovremenog provođenja makrobonitetne politike. Praćenje sistemskih rizika na razini Europske unije povjereno je:
- Europskom odboru za sistemske rizike
- Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje
- Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala
- Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
Navedene međunarodne institucije redovno identificiraju sistemske rizike na razini cjelokupnog financijskog sustava EU-a te ih javno komuniciraju u obliku matrica rizika, tj. nadzornih ploča rizika (engl. risk dashboard) ili mapa intenziteta rizika (engl. risk heatmap).
Testiranje otpornosti na stres zajednički je naziv širokog skupa analitičkih pristupa, okvira i modela kojima se nastoji utvrditi ranjivost sustava na temelju predviđanja kretanja fundamenata tog sustava u simuliranim stresnim uvjetima.
Tom se metodom regulatoru i široj javnosti pruža ex ante uvid u otpornost sustava u okolnostima materijalizacije malo vjerojatnog, ali mogućeg scenarija.
S obzirom na namjenu postoje različite vrste testova otpornosti na stres, od kojih su najpoznatiji makrobonitetni testovi, koje provodi nadležni regulator s ciljem osiguranja stabilnosti cjelokupnog sustava koji nadzire, mikrobonitetni testovi, koji se koriste za procjenu utjecaja specifičnih rizika na stabilnost pojedinačnog subjekta nadzora, te interni testovi, koje provode subjekti nadzora uzimajući u obzir interne procedure upravljanja rizicima.
Svaka od navedenih vrsta ispitivanja otpornosti na stres daje važne informacije o poslovanju subjekata sektora financijskih usluga s različitih pozicija. Sa stajališta makrobonitetne politike najrelevantniji su upravo makrobonitetni testovi s obzirom na to da je njihov predmet proučavanja financijski sustav u cjelini.
Makroekonomsko testiranje otpornosti na stres analitički je alat kojim se nastoji ispitati otpornost i stabilnost cjelokupnog financijskog sustava na malo vjerojatne, ali ipak moguće poremećaje i šokove. Taj je alat svoju široku primjenu dobio nakon velike financijske krize osnivanjem Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), čime je fokus nadležnih tijela prebačen s ranjivosti pojedinih institucija na stabilnost cjelokupnog financijskog sustava ili njegova dijela. Hanfa testiranje otpornosti na stres provodi na godišnjoj frekvenciji i rezultate objavljuje u publikaciji Financijska stabilnost. Metodološki pristup sastoji se od tri koraka:
- izrade konzistentnog makroekonomskog scenarija
- procjene utjecaja scenarija na kretanja na financijskim tržištima i
- prelijevanja efekata na pojedinačne bilance subjekata u sektoru financijskih usluga korištenjem detaljnih podataka o izloženostima.
Više informacija o metodološkom pristupu Hanfina makroekonomskog testiranja otpornosti na stres može se pronaći u publikaciji Makroprudencijalni skener rizika br. 4.
Početna su točka vježbe podaci za kraj prvog polugodišta 2022., a simulirana su kretanja glavnih makroekonomskih varijabli, kao i najvažnijih pokazatelja poslovanja sektora financijskih usluga do kraja 2023. godine.
Temeljni scenarij polazi od pretpostavke izostanka novih globalnih šokova koji bi mogli ugroziti predviđenu dinamiku oporavka te pretpostavke da su tržišta u svoja očekivanja već uključila većinu posljedica geopolitičkog sukoba.
U tom bi se scenariju domaći gospodarski oporavak trebao nastaviti u ovoj i idućoj godini. Do kraja 2022. očekuje se realni godišnji porast BDP od 4,8 %, dok u 2023. očekivani rast iznosi 4,2 %. U temeljnom se scenariju, čak i u slučaju izostanka novih šokova, do kraja ove godine ne očekuje njihova potpuna apsorpcija. Na kraju 2022. očekuje se smanjenje ukupne imovine sektora financijskih usluga za 3,8 % u odnosu na kraj 2021., ponajprije zbog značajnog smanjenja neto imovine investicijskih fondova u prvom polugodištu 2022., dok se u 2023. očekuje oporavak (neto)imovine svih pružatelja financijskih usluga i rast od 5,4 % na godišnjoj razini.
Simulirani stresni scenarij zasniva se na hipotetskom scenariju produbljivanja energetske krize uzrokovane nastavkom rusko-ukrajinskog sukoba i posljedičnim daljnjim pogoršanjem geopolitičkih odnosa na relaciji Rusija – EU, što bi stvorilo nove probleme u opskrbnim lancima i onemogućilo obuzdavanje inflacijskih stopa. Izostanak stabilizacije inflacije u srednjoročnom razdoblju generirao bi dodatnu kočnicu ekonomskoj aktivnosti, a predviđena nova kontrakcija gospodarstava europodručja snažno bi narušila perspektivu oporavka domaćeg gospodarstva, koje bi u simuliranim stresnim uvjetima u 2022. stagniralo, dok bi u 2023. zabilježilo snažnu korekciju od -6,1 %.
Takva simulirana kombinacija šokova negativno bi se mogla odraziti na sektor financijskih usluga uzrokujući smanjenje neto imovine i ograničavajući daljnji rast cijelog sektora. Od svih sektora uključenih u vježbu jedino bi mirovinski fondovi u simulacijskom razdoblju zabilježili povećanje neto imovine s obzirom na to da bi neto priljevi djelomično amortizirali simulirane tržišne korekcije cijene financijske imovine. Ipak, zbog tržišnih turbulencija mirovinski bi fondovi mogli zabilježiti negativne prinose. Za razliku od mirovinskih fondova, imovina društva za osiguranje smanjila bi se u obje godine, i to ubrzo nakon nastupanja uvjeta stresa. Naime, dominantan utjecaj na kretanje imovine društava za osiguranje u stresnom scenariju ima mogući rast prinosa na domaće državne obveznice s obzirom na njihovu visoku zastupljenost u portfeljima osiguratelja. Na imovinu društava za osiguranje negativno bi utjecala i promjena cijena udjela u investicijskim fondovima kao i negativna kretanja na tržištu nekretnina, ali bi njihov doprinos bio znatno skromniji.
Mnogo snažniji utjecaj simulirani bi stresni scenarij imao na investicijske UCITS fondove, već djelomično oslabljene velikim odljevima u prvom polugodištu 2022., čija bi se neto imovina u slučaju materijalizacije opisanih šokova do kraja 2023. smanjila za 11,6 % u odnosu na vrijednost zabilježenu u lipnju 2022. godine. Zbog negativnih tržišnih kretanja sve bi vrste investicijskih fondova zabilježile negativne godišnje prinose.
