Makrobonitetna politika
PovratakMakrobonitetnu politiku čini skup instrumenata i alata, odnosno politika usmjerenih na osiguranje stabilnosti sustava u cjelini.
Cilj je makrobonitetne politike očuvanje financijske stabilnosti. To uključuje identificiranje, praćenje i procjenu rizika koji ugrožavaju stabilnost financijskog sustava s jedne strane te kreiranje i provedbu mjera, instrumenata i aktivnosti usmjerenih na smanjenje ranjivosti sektora.
Posljednjih je godina na globalnoj razini ostvaren velik napredak u dijelu razumijevanja, a time i identifikacije, procjene te praćenja sistemskih rizika financijskog sektora. No kako bi se identificirani rizici pravovremeno prevenirali odnosno kako bi se ublažio efekt njihove materijalizacije, potrebno je razviti i odgovarajući skup instrumenata i alata, odnosno politika usmjerenih na očuvanje stabilnosti sustava u cjelini, koje se zajednički nazivaju makrobonitetne politike. Stoga su u Europskoj uniji na nacionalnoj i internacionalnoj razini nakon globalne financijske krize uspostavljena tijela s makrobonitetnim ovlastima i mandatima, a uz makrobonitetne alate razvijeni su i okviri za međunarodnu suradnju. Premda je u inicijalnoj fazi razvoja makrobonitetnih kapaciteta fokus primarno bio usmjeren na bankarski sektor, rastući udio i značaj nebankarskog dijela financijskog sustava stvara strukturne promjene i zahtijeva daljnji razvoj makrobonitetnog okvira i proširenje na sektor financijskih usluga kako bi se adekvatno adresirao sistemski rizik i spriječila regulatorna arbitraža. Financijska se integracija kontinuirano produbljuje, što stvara potrebu za holističkim pristupom, koji sustav promatra kao nerazdvojivu cjelinu, čiji ključni dio čini praćenje i adresiranje ranjivosti u međusektorskom, ali i prekograničnom kontekstu.
Analiza korištenja financijske poluge koja potencijalno pridonosi povećanju sistemskog rizika u sektoru alternativnih investicijskih fondova
U sladu s člankom 25. Direktive 2011/61/EU i Smjernicama o članku 25. Direktive 2011/61/EU Hanfa je u 2022. analizirala i rizike povezane s potencijalnim prekomjernim korištenjem financijske poluge alternativnih investicijskih fondova. Analizom podataka za kraj 2021. utvrđeno je kako u Hrvatskoj nije postojao nijedan fond (ili grupa fondova) čije korištenje financijske poluge pridonosi povećanju sistemskog rizika u financijskom sustavu, rizika poremećaja na tržištu ili rizika za dugoročni gospodarski rast. Stoga nisu uvedena ograničenja razine financijske poluge. Takvu analizu Hanfa će na godišnjoj frekvenciji provoditi i u narednom razdoblju.
Mjere donesene s ciljem očuvanja financijske stabilnosti u okolnostima visokih neizvjesnosti prouzročenih koronakrizom
Uzimajući u obzir visoku razinu neizvjesnosti uzrokovanu pandemijom, pad gospodarske aktivnosti te izvanredne tržišne okolnosti, Hanfa je tijekom 2020. donijela skup mjera i preporuka s ciljem očuvanja financijske stabilnosti. Od najvažnijih makrobonitetnih mjera Hanfe u 2020. ističe se Odluka o privremenoj zabrani isplate dividendi društvima za osiguranje, koja je donesena s ciljem pružanja dodatne potpore likvidnosti te održavanja zadovoljavajuće razine kapitaliziranosti sustava uzevši u obzir iznimnu neizvjesnost u smislu utjecaja pandemije kao i razornog potresa iz ožujka 2020. na poslovanje tih društava. Odluka se odnosila ne samo na dobit ostvarenu u 2019., već i na dobit prethodnih godina s obzirom na izvjesni srednjoročni pritisak na profitabilnost društava za osiguranje te kretanja isplata dividendi u prijašnjim godinama. Odluka je motivirana neizvjesnošću i mogućim ograničenjima za tržišne dokapitalizacije u uvjetima izraženih sistemskih rizika koji naglašavaju neophodnost očuvanja internih zaliha kapitala. Druga važna mjera makrobonitetnoga karaktera odnosi se na preporuke leasing društvima, koje su se u prvoj fazi, krajem ožujka, odnosile na odgodu plaćanja glavnice od tri mjeseca za one klijente čiji je bonitet ozbiljno narušen zbog gubitka ili smanjenja prihoda, kao i za one čiji je prihod znatno umanjen u odnosu na prihod u prethodnom razdoblju. Primarni cilj tih preporuka bio je zaštita korisnika usluga te očuvanje stabilnosti tog dijela financijskog sustava. Kako se bližio istek inicijalnoga tromjesečnog moratorija, Hanfa je u svibnju izdala dodatne preporuke leasing društvima, koje su uključivale mogućnost ugovaranja moratorija na razdoblje duže od tri mjeseca, prestanak naplaćivanja obračunatih kamata u razdoblju moratorija kao i zateznih kamata onim primateljima leasinga kojima je odobrena odgoda plaćanja te obustavu svih postupaka prisilne naplate tijekom ugovorenog razdoblja moratorija za prethodno uredne korisnike. Uz zaštitu potrošača, Hanfa je preporukama nastojala olakšati poslovanje leasing društvima u okviru svojih zakonskih ovlasti. Stoga im je omogućeno usvajanje odluke po kojoj nisu obvezni klasificirati spomenuta potraživanja kao neprihodonosne plasmane te za njih formirati ispravke vrijednosti. Kako bi pomogla HNB-u u stabilizaciji domaćega obvezničkog tržišta, početkom travnja Hanfa je odobrila osnivanje Fonda za stabilnost, čiji su ciljevi omogućavanje primjerene likvidnosti uloženih sredstava ulagateljima, očuvanje početne vrijednosti uloga i ostvarivanje primjerenog povrata na uložena sredstava te povećanje likvidnosti prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenta tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska. Riječ je o UCITS fondu s potencijalom otkupa državnih obveznica u iznosu od 66,4 mil. eura čime je stvoren dodatni likvidnosni amortizer obvezničkog tržišta. Fond je osnovan na određeno vrijeme od tri godine, a namijenjen je institucionalnim ulagateljima koji su spremni uložiti najmanje 132,7 tis. eura na tri godine te koji u tom razdoblju neće imati potrebe za likvidnošću te mogu podnijeti umjeren rizik ulaganja.
Nakon isteka odluke o privremenoj zabrani isplate dividende društvima za osiguranje koja je donesena u ožujku 2020. s ciljem stabilizacije poslovanja društava, pružanja dodatne potpore likvidnosti, zaštite interesa korisnika osiguranja i održavanja zadovoljavajuće razine kapitaliziranosti sustava, Hanfa je u travnju 2021. donijela Smjernice o kriterijima za isplatu dividende društava za osiguranje u 2021. godini. Tim se smjernicama društva za osiguranje upućuje na kriterije koje, osim zakonskih preduvjeta za isplatu dividende, trebaju prethodno ispuniti za donošenje odluke o isplati dividende u 2021. u skladu s pravilima o upravljanju rizicima.
Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) odgovoran je za makrobonitetni nadzor nad financijskim sustavom EU‑a te sprječavanje odnosno smanjivanje sistemskog rizika. Stoga on ima široko područje djelovanja, koje obuhvaća banke, osiguravatelje, upravitelje imovine, infrastrukturu financijskih tržišta te druge financijske institucije i tržišta. U provedbi makrobonitetnih zadaća prati i procjenjuje sistemske rizike i po potrebi objavljuje upozorenja i preporuke.
Recentne preporuke povezane s radom Hanfe jesu:
- Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike od 1. prosinca 2022. o slabostima u sektoru poslovnih nekretnina u Europskom gospodarskom prostoru (ESRB/2022/9)
- Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike od 2. prosinca 2021. o paneuropskom okviru za sistemsku koordinaciju kiberincidenata za relevantna tijela (ESRB/2021/17)
- Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike od 2. prosinca 2021. o reformi novčanih fondova (ESRB/2021/9)
- Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike od 15. prosinca 2020. o izmjeni Uredbe ESRB/2020/7 o ograničenju raspodjela tijekom pandemije COVID-19 (ESRB/2020/15)
- Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike od 24. rujna 2020. o identifikaciji pravnih osoba (ESRB/2020/12)
- Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike od 27. svibnja 2020. o praćenju utjecaja moratorija na dugove na financijsku stabilnost, te sustava državnih jamstava i drugih mjera fiskalne prirode poduzetih radi zaštite realnog gospodarstva kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 (ESRB/2020/8)
- Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike od 27. svibnja 2020. o ograničenju raspodjela tijekom pandemije COVID-19 (ESRB/2020/7).
Ostale preporuke mogu se naći na stranicama ESRB-a.
Hanfa je uz Hrvatsku narodnu banku (HNB), Ministarstvo financija Republike Hrvatske i Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita (HAOD) članica Vijeća za financijsku stabilnost (VFS). Vijeće je osnovano na temelju Zakona o Vijeću za financijsku stabilnost (NN, br. 159/2013) krajem prosinca 2013. kao međuinstitucionalno tijelo koje oblikuje makrobonitetnu politiku Republike Hrvatske. Glavne zadaće Vijeća, uz oblikovanje makrobonitetne politike, obuhvaćaju analizu sistemskih rizika, koordinaciju suradnje nadležnih tijela za potrebe provođenja Zakona o Vijeću za financijsku stabilnost, rad usmjeren na ispunjavanje zahtjeva iz upozorenja i preporuka Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), rad na metodologiji u vezi s identifikacijom sistemski važnih institucija ili struktura, izdavanje upozorenja i preporuka povezanih sa sistemskim rizicima i financijskom stabilnosti, sudjelovanje u djelatnostima usmjerenim na oporavak i sanaciju kreditnih institucija i nebankovnih financijskih institucija te sudjelovanje u oblikovanju sustava za osiguranje depozita i sustava za zaštitu ulagatelja. Najvažnija ovlast Vijeća odnosi se na izdavanje upozorenja i preporuka nadležnim tijelima, drugim tijelima državne uprave i pravnim osobama s javnim ovlastima koji djeluju u Hrvatskoj, dok na razini Europske unije makrobonitetni nadzor obnaša ESRB.
Međunarodna suradnja nadzornih tijela unutar Europske unije, ali i na globalnoj razini sve je važniji preduvjet za ostvarenje učinkovitog makrobonitetnog nadzora s obzirom na rastući broj globalno aktivnih tvrtki koje pružaju prekogranične financijske usluge, ali i globalni karakter sistemskih rizika. Takvom suradnjom promiče se usvajanje visokih regulatornih standarda na globalnoj razini i utječe na financijsko pravo EU-a. Hanfa je članica Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i Međunarodnog udruženja nadzornih tijela u osiguranju (IAIS) te sudjeluje u radu Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB).
