Vrste prijevara

Građanima se učestalo putem oglasa na internetu ili izravnim telefonskim kontaktom nudi mogućnost trgovanja financijskim instrumentima putem raznih internetskih stranica. Takvim internetskim stranicama (koje još nazivamo trgovinske platforme) upravljaju investicijska društva (poznatija kao brokerska društva) koja omogućavaju svojim klijentima da, nakon što na platformi naprave svoj račun (account), na jednostavan način zadaju kupovne i prodajne naloge i kontinuirano prate kretanje vrijednosti svoje investicije. Međutim, velikim brojem takvih online trgovinskih platformi upravljaju društva koja za to nemaju ovlaštenje ili društva koja hrvatskim građanima ne smiju nuditi brokerske usluge, a ponekad se radi i o stranicama iza kojih uopće ne stoje investicijska društva. Često se radi o običnim prijevarama. Trgovanje putem takvih online platformi izlaže vas visokom riziku da u konačnici ostanete bez novca koji ste uplatili za trgovanje, a da potom imate vrlo malo opcija kome se obratiti za pomoć.

  1. Telefonski pozivi putem kojih vam se nude različite usluge i proizvodi vrlo su česti, a takav oblik telefonske prodaje u kojoj vam se predlažu određene usluge ili kupnja nekog proizvoda a da prethodno za njih niste iskazali interes zove se cold calling. Takva praksa u RH nije zabranjena, ali u svakom slučaju otvara nekoliko pitanja o kojima trebate voditi računa.
  2. Za početak, ne ustručavajte se pitati osobu koja vas zove na koji je način došla do vašeg telefonskog broja. Živimo u vremenu kada je zaštita osobnih podataka važna; ako niste zadovoljni s odgovorom ili odgovor ne dobijete, prekinite razgovor. Ako ne želite primati pozive trgovaca radi telefonske prodaje proizvoda i usluga, možete se upisati u registar „NE ZOVI“ (više informacija o tome možete pronaći na stranicama Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti).
  3. Saznajte točan naziv brokerskog društva čije vam se usluge nude. Ako se radi o legalnom, licenciranom brokerskom društvu, ono će na svojoj stranici jasno istaknuti svoj puni naziv, adresu i licencu regulatora koji mu je izdao odobrenje za rad. Svako brokersko društvo iz RH ili EU-a mora imati odobrenje svojeg nacionalnog regulatora ako želi pružati usluge trgovanja financijskim instrumentima. Ako vam osoba koja vas je nazvala ne želi nedvosmisleno reći naziv brokerskog društva, ako se na online trgovinskoj platformi ne navodi naziv i adresa društva (najčešće na dnu stranice) ili ako u dokumentima koji su objavljeni na stranici nije naznačen naziv i adresa društva (primjerice, u Općim uvjetima), ne ulazite u poslovni odnos s takvim društvom. Najvjerojatnije se radi o prijevari.
  4. Provjerite u registrima Hanfe smije li brokersko društvo pružati usluge na području RH. Samo određena brokerska društva smiju pružati svoje brokerske usluge na području RH. To su:
  • brokerska društva kojima je sama Hanfa izdala odobrenje za rad
  • brokerska društva iz drugih zemalja EU-a koja su dobila odobrenje za rad od svojeg nacionalnog regulatora, a koja su izrazila namjeru pružati usluge na području RH
  • brokerska društva iz trećih zemalja (bilo koja zemlja koja nije dio EU-a) koja na području RH osnuju podružnicu. Takvih društava u pravilu ili uopće nema ili ih ima iznimno malo.

O svim tim društvima Hanfa vodi evidenciju.

Evidencija društava kojima je Hanfa izdala odobrenje za rad nalazi se OVDJE.

Evidencija društava iz drugih zemalja EU-a koja su izrazila namjeru pružati svoje usluge na području RH nalazi se OVDJE .

Vodite računa o brokerskim društvima iz trećih zemalja (bilo koja zemlja koja nije dio EU-a), a posebno ako ta društva imaju registrirano sjedište na egzotičnim otocima kao što su Sveti Vincent i Grenadini, Vanuatu, Maršalovi Otoci i slično. Takva su područja poznata po slabijoj regulaciji te se brokerska društva tamo znaju povezivati s nekim oblicima prijevare. Hanfa preporučuje da se prije detaljne provjere ne upuštate u poslovni odnos s takvim društvima.

Boiler roomovi zasebna su društva čiji zaposlenici telefonski prodaju brokerske usluge drugog društva, odnosno u našem slučaju telefonski nagovaraju potencijalne klijente na trgovanje. Navedena praksa označava postupanje koje nije u najboljem interesu klijenta jer se zaposlenici boiler rooma često predstavljaju kao zaposlenici brokerskog društva te kao „brokeri“ ili „mentori u trgovanju“. Boiler roomovi nemaju dozvolu za rad kao brokersko društvo, što znači da vam brokerske usluge nude neovlaštene osobe za koje je vrlo upitno imaju li ikakvo znanje o financijskim tržištima i financijskim instrumentima. Inozemna brokerska društva angažiraju domaće boiler roomove prvenstveno zato što naši građani lakše komuniciraju na svom jeziku. Dodatan je razlog taj što strana brokerska društva ne odgovaraju za postupanja zaposlenika boiler rooma, za razliku od slučaja kada za promociju svojih usluga angažiraju legalno društvo (tzv. vezanog zastupnika).

Na novinskim portalima, profilima na Facebooku, YouTubeu i ostalim popularnim stranicama često se može naići na poveznice na kojima se „odaju tajne“ kako brzo zaraditi novac na internetu ili u kojima fizičke osobe (nerijetko poznati Hrvati poput sportaša, poduzetnika ili osoba iz javnog života) objašnjavaju na koji su način „zapravo“ zgrnule veliko bogatstvo ili izašle iz financijskih problema te su upravo sada spremne podijeliti tu strogo čuvanu tajnu. Te su poveznice zapravo prikriveni oglasi kojima vas se želi nagovoriti da počnete trgovati financijskim instrumentima putem online trgovinskih platformi, odnosno da na račun takvih platformi uplatite novac. Teško je utvrditi tko stoji iza takvih platformi/oglasa, no uglavnom se radi o inozemnim društvima koja nemaju dozvolu za pružanje investicijskih/brokerskih usluga na području Republike Hrvatske. U mnogim se slučajevima zapravo radi o nekom obliku prijevare.

Lažne online platforme lažne su internetske stranice kojima upravljaju pojedinci ili društva koji se pretvaraju da su legalna brokerska društva, a koje nude trgovanje financijskim instrumentima poput dionica, obveznica ili CFD-ova te trgovanje kriptoimovinom. Riječ je o stranicama koje na prvi pogled izgledaju vrlo profesionalno, zbog čega je važno dobro se informirati prije uplate novca za trgovanje putem tih stranica. Prije početka trgovanja na takvim platformama uputno je obratiti pozornost na točan i puni naziv društva koje upravlja tom platformom, kao i zemlju i regulatora u kojoj je to društvo registrirano.

Provjerite u registrima Hanfe smije li dotično brokersko društvo pružati usluge na području RH. Samo određena brokerska društva smiju pružati svoje brokerske usluge na području RH, a to su:

  • brokerska društva kojima je sama Hanfa izdala odobrenje za rad
  • brokerska društva iz drugih zemalja EU-a koja su dobila odobrenje za rad od svojeg nacionalnog regulatora, a koja su izrazila namjeru pružati usluge na području RH
  • brokerska društva iz trećih zemalja (bilo koja zemlja koja nije dio EU-a) koja na području RH osnuju podružnicu. Takvih društava u pravilu ili uopće nema ili ih ima iznimno malo.

O svim tim društvima Hanfa vodi evidenciju.

Evidencija društava kojima je Hanfa izdala odobrenje za rad nalazi se OVDJE.

Evidencija društava iz drugih zemalja EU-a koja su izrazila namjeru pružati svoje usluge na području RH nalazi se OVDJE.

Vodite računa o brokerskim društvima iz trećih zemalja (bilo koja zemlja koja nije dio EU-a), a posebno ako ta društva imaju registrirano sjedište na egzotičnim otocima kao što su Sveti Vincent i Grenadini, Vanuatu, Maršalovi Otoci i slično. Takva su područja poznata po slabijoj regulaciji te se brokerska društva tamo znaju povezivati s nekim oblicima prijevare. Hanfa preporučuje da se bez detaljne provjere ne upuštate u poslovni odnos s takvim društvima.

Phishing je vrsta financijske prijevare u kojoj prevaranti pokušavaju doći do osobnih podataka potrošača (brojevi bankovnih i investicijskih računa, brojevi kreditnih kartica, pristupni kodovi, PIN kodovi itd.). Kako bi došli do vaših osobnih podataka, često se predstavljaju kao zaposlenici financijskih ili državnih institucija, a kontaktiraju potrošače putem e-pošte, poruka, WhatsAppa ili putem društvenih mreža, a mogu se koristiti i lažnim internetskim stranicama. Nakon što dobiju informacije, prevaranti se mogu koristiti vašim osobnim podacima, lažno predstavljati te podizati novac i/ili vršiti uplate s vaših računa. Prije upisivanja osobnih podataka i podataka svojih osobnih računa na internetskim stranicama provjerite legitimitet tih stranica, a posebnu pozornost obratite u slučaju da dobijete poruku e-pošte s nepoznate ili čudne adrese, ako se zahtijeva odobravanje plaćanja i/ili transakcija koje vi niste izvršili i sl.

Piramidalna shema vrsta je financijske prijevare u kojoj se potencijalnim ulagateljima nudi prilika za ulaganje uz obećanje visokih povrata (povrati iznad prosječnih tržišnih povrata). Novac prikupljen od ulagatelja u okviru piramidalne sheme ne ulaže se, već se koristi za djelomičnu isplatu povrata prvim ulagateljima. Od već postojećih ulagatelja traži se da dovedu nove ulagatelje uz obećanje dodatnih profita. Svi ulagatelji tako tvore piramidu, a prijevara se otkrije kada više nema dovoljno novih ulagatelja koji ulaze u piramidu.

Romantične prijevare vrsta su financijske prijevare u kojoj prevaranti koriste lažni identitet, najčešće kreiran putem društvenih mreža, kako bi stekli naklonost i povjerenje potencijalne žrtve. Prevaranti koriste iluziju romantične ili bliske veze kako bi manipulirali potencijalnom žrtvom i otuđili joj novac ili je naveli na lažna ulaganja. Žele zadobiti povjerenje dotične osobe kako bi mogli zatražiti određene podatke ili novac, a često planiraju i osobne susrete, koji se nikada ne ostvare. Često znaju tražiti uplatu novca za putovanje (kako bi se upoznali), hitnu medicinsku pomoć, pravnu naknadu i sl. U tim oblicima prijevare znaju se tražiti i bankovni podaci za uplatu novca ili nuditi investicijske usluge i ulaganje na kriptotržištu, pri čemu je riječ je o lažnim ulaganjima.

KOLAČIĆI

Nužni kolačići su nam potrebni kako bi stranica funkcionirala na ispravan način te kako bismo u što većoj mjeri održali sigurnosne standarde pridržavajući se svih važećih propisa.

Ova kategorija kolačića može se nazivati i tzv. kolačićima treće strane. Statistički kolačići pripadaju i skupini funkcionalnih kolačića koji nam omogućuju da se na web servisu sačuvaju informacije koje su prethodno upisane (primjerice korisničko ime ili jezik) te da poboljšaju mogućnost pružanja bolje usluge kroz praćenje analitike odnosno statistike posjeta. Moramo vas obavijestiti da prilikom korištenja ove kategorije kolačića dolazi do prijenosa podataka u treće zemlje.