M. Verić sudjelovala na panelima o aktualnim temama i izazovima u sektoru osiguranja
Članica Upravnog vijeća Hanfe Martina Verić ovoga je tjedna sudjelovala na panel raspravama na temu osiguranja. U organizaciji Međunarodnog udruženja nadzornih tijela za osiguranje (IAIS) i Narodne banke Slovačke održan je 15. listopada 2026. regionalni seminar „Navigating Longevity Risk: The Role of Insurance in an Ageing Society“, a u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) 16. listopada 2026. održan je okrugli stol na temu „Od rizika do otpornosti – imovinska osiguranja i klimatski rizici – iskustva, izazovi i rješenja“.
Izazovi koje starenje stanovništva donosi za financijski sektor, sustave skrbi i dugoročnu financijsku sigurnost građana bili su u fokusu regionalnog seminara gdje je Verić sudjelovala na panelu „The Role of Supervisory Authorities in Addressing Longevity Challenges“. Rasprava je bila posvećena ulozi nadzornih tijela u odgovaranju na izazove povezane s dugovječnošću stanovništva, potrebi razvoja financijskih i osigurateljnih proizvoda koji mogu pridonijeti financijskoj sigurnosti građana u starijoj životnoj dobi te važnosti zaštite potrošača i očuvanja stabilnosti financijskog sustava.
Govoreći o ulozi regulatora i nadzornih tijela, Verić je istaknula: „Rizik dugovječnosti ne odnosi se samo na činjenicu da ljudi žive dulje, već i na pitanje jesu li njihova financijska sredstva, zdravstvena i socijalna zaštita te postojeći oblici skrbi dostatni za kvalitetan život u starijoj dobi. Važno je poticati razvoj održivih i inovativnih rješenja koja će građanima pružiti veću financijsku sigurnost, uz istodobno osiguravanje visoke razine transparentnosti i zaštite potrošača kako bi građani jasno razumjeli koja su jamstva uključena u pojedine proizvode te koje rizike i dalje snose sami.“
Niska razina osiguranja imovine u Hrvatskoj bila je okosnica rasprave okruglog stola Hrvatske gospodarske komore „Od rizika do otpornosti – imovinska osiguranja i klimatski rizici – iskustva, izazovi i rješenja“. Događaj je organiziran u svrhu podizanja razine svijesti građana i poslovne zajednice o financijskim rizicima kojima su izloženi u slučaju sve češćih elementarnih nepogoda, poput oluja, poplava, tuče i drugih nepogoda.
„Klimatski rizici rijetko djeluju izolirano. Njihova se materijalizacija često prelijeva kroz više segmenata financijskog sustava te može dovesti do istodobnog pogoršanja kreditnog, tržišnog i operativnog rizika. Zbog toga europska nadzorna tijela naglašavaju važnost uključivanja klimatskih rizika u sustave upravljanja rizicima, procese donošenja poslovnih odluka i dugoročno strateško planiranje.“ – izjavila je tom prilikom Verić, naglasivši da se klimatski rizici ubrajaju u kategoriju sistemskih rizika.
Porast premije osiguranja od elementarnih nepogoda od 2020. do 2025. raste prosječno 10 posto godišnje no pozitivan trend sam po sebi ne znači nužno i smanjenje jaza osiguranja. Za procjenu stvarne razine otpornosti važno je promatrati omjer između gospodarskih gubitaka i dijela tih gubitaka koji je pokriven osiguranjem. Podaci EIOPA-e pokazuju da se Hrvatska nalazi među četiri zemlje EU-a s najvećim jazom u osiguranju od prirodnih katastrofa. Kada značajan dio šteta nije pokriven osiguranjem raste očekivanje državne pomoći nakon katastrofalnih događaja, što može povećati fiskalni pritisak i potrebu za izvanrednim javnim izdacima. Smanjenje jaza osiguranja zato je važan element jačanja financijske otpornosti ukupnog gospodarstva.
