A. Staničić na konferenciji Financijsko tržište: Usklađeno djelovanje svih aktera na tržištu kapitala važno je za njegov daljnji razvoj

U Opatiji je 7. i 8. svibnja 2026. održana 29. stručna konferencija „Financijsko tržište“, u organizaciji Hrvatske udruge banaka i uz programsku podršku Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Na konferenciji su se okupili ključni ljudi hrvatske financijske industrije, koji su raspravljali o budućnosti hrvatskog bankarskog sustava i tržišta kapitala te investicijskoj transformaciji Hrvatske. Drugi dan konferencije u cijelosti je bio posvećen temama u vezi s daljnjim razvojem domaćeg tržišta kapitala.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija Tomislav Ćorić u uvodnom predavanju „Tržište kapitala u Republici Hrvatskoj: od strategije do implementacije“ poručio je: „Republika Hrvatska ima jasnu strategiju, definirane prioritete i konkretne provedbene korake koji bi trebali pridonijeti unaprjeđenju tržišta kapitala. No, želim posebno naglasiti da strategija, ma bila ona i najbolja na svijetu, nije sama po sebi dovoljna. Ono što čini razliku jest dosljedna i pravovremena implementacija“.

Pred nama je, istaknuo je ministar Ćorić, razdoblje u kojem će se mjeriti naša sposobnost da donesene odluke pretvorimo u konkretne rezultate, kako za poduzetnike koji traže izvore financiranja, tako i za građane, koje želimo aktivnije uključiti u tržište kapitala. „U tom procesu Ministarstvo financija ostaje predan partner svim sudionicima tržišta, regulatorima, poslovnoj zajednici, predstavnicima tržišne infrastrukture, dakle Zagrebačkoj burzi, SKDD-u, SKDD- CCP-ju, ali i akademskoj zajednici jer samo zajedničkim djelovanjem možemo ostvariti ambiciju dosezanja statusa tržišta u razvoju i izgraditi tržište kapitala koje će istinski služiti hrvatskom gospodarstvu i hrvatskim građanima“, naglasio je ministar Ćorić.

U sklopu predavanja na temu „Praktične reforme za konkurentno tržište – uloga industrije, regulatora i države?“ zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Anamarija Staničić istaknula je da je strategija nužna, a akcijski plan potreban, no operativna provedba je ono što na kraju odlučuje hoće li tržište kapitala postati stvarno konkurentno ili ćemo ostati na skupu dobrih ideja koje se djelomično ili teško realiziraju.

„Ta operativna razina je i najzahtjevnija jer ne ovisi o jednoj instituciji, ni o jednoj odluci. Ovisi o tome jesu li usklađeni i kreću li se u istom smjeru svi ključni akteri: država, regulator, infrastruktura tržišta, industrija i sami izdavatelji. Ovisi o tome jesmo li pogodili potrebe poduzetnika. Tek kad se ti dijelovi usklade u praksi, stvari počinju funkcionirati kako su zamišljene“, zaključila je Staničić.

Nakon uvodnih govora u nastavku programa održala se panel-rasprava na temu „Strategija tržišta kapitala – u akciji“, koja je okupila stručnjake iz javnog i privatnog sektora. Raspravu je moderirala Martina Verić, članica Upravnog vijeća Hanfe, a u njoj su sudjelovali Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija, Branimir Britvić, direktor Sektora financijskih usluga Erste&Steiermärkische bank d.d., Željka Idžan, voditeljica Odjela razvoja i ugovaranja ulaganja Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Slaven Kordić, Managing Partner društva Invera Equity Partner, Matko Maravić, izvršni direktor Interkapital d.d. i Rosa Marić, predsjednica Uprave PBZ Croatia osiguranja.

Sudionici panela osvrnuli su se na prvu godinu provedbe Strateškog okvira Ministarstva financija Republike Hrvatske za razdoblje 2025.–2030. te raspravljali o stvarnom napretku, otvorenim pitanjima i daljnjim koracima u razvoju domaćeg tržišta kapitala. Pritom su se složili da je prva godina provedbe Strategije donijela važan pomak, prije svega kroz pokretanje niza inicijativa, ali i realniju sliku izazova koji se pojavljuju tek u fazi implementacije. Posebno je naglašeno da razlika između planiranog i operativno izvedivog ostaje jedan od ključnih testova uspješnosti Strategije.

„Iza nas je prva godina i sada trebamo nastaviti istim putem“, poručio je Bule. Nadovezao se Maravić kazavši da su smjer i suradnja odlični, ali da rezultate nećemo vidjeti odmah te moramo biti strpljivi.

U raspravi o odgovornostima i napretku istaknuto je da, uz regulatorne iskorake, i dalje postoje strukturna ograničenja: od složenosti administrativnih zahtjeva do neravnoteže između ponude kvalitetnih investicijskih prilika i potražnje na tržištu. 

Jedno od središnjih pitanja panela bila je likvidnost domaćeg tržišta kapitala i pronalazak uzroka ograničene aktivnosti na njemu te rasprava o pristupu koji bi otklonio postojeće prepreke za povećanje te aktivnosti. Pritom je u kontekstu razvoja tržišta kapitala naglašeno da ono otvara poduzećima alternativne puteve financiranja mimo bankovnih kredita te se raspravljalo i o tome što takva promjena znači i za bankarski sektor – potrebu za prilagodbom poslovnog modela ili stvaranje novih poslovnih prilika.

„Bilo bi dobro da na burzi dobijemo poduzeća iz sektora koje sada nemamo; bilo bi odlično da imamo brzorastuća društva. Volio bih da idući IPO bude velik, značajan. Jedan veliki napravit će više koristi za tržište nego nekoliko malih. U idućih pet godina moramo napraviti veliki IPO“, jasno priželjkuje Maravić. Složio se Kordić kazavši da će jedan IPO vrijedan 300 milijuna eura privući veliku količinu ulagatelja.

„Moramo imati jedan veliki IPO u idućih pet godina. Nije bitan sektor, jako je važno da to društvo ima korporativno upravljanje, da se gradi kultura. Financijska pismenost mora biti na obje strane – i malih ulagatelja i poduzeća“, napomenuo je Britvić

Poseban fokus rasprave stavljen je na konkretne mjere predviđene Strategijom. Raspravljalo se o uvođenju investicijskih računa s povoljnim poreznim tretmanom, razvoju sandboxa PutNaTržište te osnivanju IPO fonda. Istaknuto je da se upravo s pomoću ovih alata očekuje snažniji poticaj mobilizaciji kapitala i razvoju tržišta, no i da će njihov stvarni učinak ovisiti o brzini i kvaliteti implementacije.

Panelisti su se osvrnuli i na pitanje izlaznih strategija za fondove rizičnog i privatnog kapitala, gdje domaće tržište još uvijek ima ograničenu ulogu. Ipak, razvoj Zagrebačke burze i stvaranje stabilnog IPO pipelinea prepoznati su kao ključni preduvjeti za dugoročnu promjenu te dinamike.

Isto tako, otvoreno je pitanje kvalitetne radne snage u fondovskoj industriji. Pored toga, kako Marić kaže, veliki svjetski mirovinski fondovi ulažu u alternativne klase imovine, i to otprilike 10 posto.

„Mi smo na razini svih fondova na oko 2 – 3 posto i postoji dovoljno prostora za rast. Primjerice, PBZ/CO fond ima 3,5 posto imovine uloženo kroz 35 ulaganja. Potrebno je da zadržimo kvalitetan kadar koji će takve investicije moći provesti. Najveći nam je izazov privlačenje kvalitetnih ljudi koji će to raditi“, rekla je Marić.

U kritičkom osvrtu panelisti su ocjenjivali prvu godinu provedbe Strategije te pritom otvorili pitanje pravovremenosti reformi u odnosu na fazu ekonomskog ciklusa, naglašavajući važnost iskorištavanja trenutačnog pozitivnog tržišnog zamaha.

Na kraju, panel je ukazao na značajan potencijal domaće štednje, od koje se velik dio i dalje nalazi u depozitima. Za njegovo aktiviranje nužna je koordinirana uloga svih dionika, tj. regulatora, financijske industrije i države, uz jačanje financijske pismenosti, dostupnosti investicijskih proizvoda i povjerenja građana u tržište kapitala. Panel je zaključen pozivom na provedbu konkretnih i mjerljivih aktivnosti do kraja 2026., koje će biti ključne za daljnju transformaciju i jačanje hrvatskog tržišta kapitala.