Razvoj tržišta kapitala
Razvijeno tržište kapitala smatra se jednim od bitnih odrednica gospodarskog rasta i razvoja neke zemlje s obzirom na to da bi trebalo troškovno efikasno usmjeravati novčane viškove u efikasne investicijske projekte koji mogu stvarati dodanu vrijednost.
Pristup kapitalu i razvoj tržišta kapitala nedvojbeno su usko povezani s ekonomskim razvojem zemlje, što potvrđuju brojna teorijska i empirijska istraživanja. No uzročno-posljedična veza između razvoja tržišta kapitala i gospodarskog rasta i razvoja nije nužno jednosmjerna te je određena brojnim čimbenicima poput strukture financijskog sustava zemlje, snage institucionalnih kapaciteta, korporativnog upravljanja, zaštite potrošača i manjinskih dioničara i sl.
Nužni preduvjeti za razvoj tržišta kapitala tako se ogledaju u trima ključnim, međusobno povezanim stabilnostima:
- stabilnom makroekonomskom okružju,
- relativno razvijenom i stabilnom financijskom sustavu,
- izgrađenom, efikasnom i stabilnom zakonodavnom i institucionalnom okviru.
Svi spomenuti preduvjeti u značajnom su dijelu ostvareni u Hrvatskoj tijekom prethodnih godina s obzirom na smanjenje makroekonomskih neravnoteža te kontinuiran rast i razvoj domaćeg financijskog sustava, posebno u nebankovnom dijelu. Tijekom više od 20 godina stvoren je regulatorno-institucionalni okvir kojim je nacionalno transponirana ili direktno uvedena europska regulativa tržišta kapitala, pružanja financijskih usluga te zaštite ulagatelja.
Za sudionike na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj, odnosno za izdavatelje čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište Zagrebačke burze, zakonodavni okvir određen je prvenstveno Zakonom o tržištu kapitala, koji je na snazi od 1. siječnja 2009. godine.
Osim navedenog zakona, izdavatelji su se obvezni pridržavati i odgovarajućih odredbi Pravila Zagrebačke burze (kao uređenog tržišta u Republici Hrvatskoj), Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o računovodstvu, Zakona o reviziji i drugih relevantnih propisa. Kriteriji uspostavljanja i razvoja korporativne kulture ponašanja za izdavatelje čije su dionice uvrštene na uređeno tržište Zagrebačke burze uređeni su Kodeksom korporativnog upravljanja koji se primjenjuje još od 2007., dok je zadnja, unaprijeđena verzija Kodeksa korporativnog upravljanja na snazi od 2020. godine.
Uz specifičnu regulativu tržišta kapitala razvijena je i robusna tržišna infrastruktura u vidu organiziranog mjesta trgovanja (Zagrebačka burza d.d., ZSE), sustava poravnanja i namire (Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., SKDD) te središnje druge ugovorne strane (SKDD-CCP Smart Clear d.d. za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane, SKDD CCP), koji zajedno osiguravaju efikasno provođenje transakcija na tržištu te su jedan od ključnih čimbenika razvoja tržišnog financiranja ekonomije.
Republika Hrvatska od 1. siječnja 2023. godine postala je članicom europske monetarne unije, a euro je postao službena valuta. U platnoprometnom sustavu od 20. ožujka 2023. u primjeni je konsolidirana platforma T2-T2S i novi sustav TARGET s pripadajućim servisom T2, čime je dodatno optimizirano upravljanje likvidnošću u funkcionalnom i tehničkom smislu. U rujnu 2023. očekuje se pristupanje SKDD-a europskoj T2S platformi za namiru vrijednosnih papira kojom se standardizira i osigurava prekogranična namira. Već je 20 europskih zemalja pristupilo ovoj platformi kojom upravlja Europska središnja banka. Pristup na T2S preduvjet je za sudjelovanje Republike Hrvatske u jedinstvenom sustavu za upravljanje imovinom koja se koristi kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava (ECMS), čija je primjena najavljena za travanj 2024. Zajedno s ostalim TARGET uslugama koje Eurosustav nudi – i korištenjem komponenti koje dijeli s tim uslugama – ECMS će osigurati neometan protok novca, vrijednosnih papira i kolaterala diljem Europe.
Također, Republika Hrvatska u 2022. započela je pregovore o pristupanju OECD-u. Tržište kapitala koje svojom infrastrukturom, regulatornim uređenjem i standardima korporativnog upravljanja osigurava povjerenje ulagatelja i sudionika uvjet je koji pristupne članice moraju ispunjavati. Pristupanjem Republike Hrvatske OECD-u daje se snažan poticaj za vraćanje povjerenja u tržište i zaštitu ulagača, kao i potencijal za privlačenje stranih investitora.
Stoga je, uz spomenute preduvjete realizirane kroz pravno-institucionalni te ekonomski kontekst, jedan od ključnih pokretača tržišta kapitala osiguravanje njegove adekvatne likvidnosti, koja je direktno povezana s razinom transparentnosti na tržištu i povjerenjem među tržišnim sudionicima.
Glavna je prednost financiranja na tržištu kapitala mogućnost prikupljanja većih iznosa sredstava na dugi rok (posebno u slučaju emisije vlasničkih vrijednosnih papira s obzirom na to da kapital nema rok dospijeća), uz dugoročno gledano povoljnije uvjete.
Naime, iako su inicijalni troškovi realizacije ovog oblika financiranja (troškovi izdavanja vrijednosnih papira) nešto viši u odnosu na trošak bankovnog kreditiranja, oni su uglavnom fiksni i administrativni, pa se relativno troškovno opterećenje smanjuje s veličinom investicije koja se na tržištu financira.
Ulaskom u vlasničku strukturu poduzeća investitor svoj dugoročni interes veže uz poslovanje poduzeća te direktno sudjeluje u ostvarenom rezultatu sudjelovanjem u dobiti kroz isplatu dividende ili u daljnjem rastu i razvoju poduzeća kroz njezino reinvestiranje. Jednako tako, u slučaju neprofitabilnosti poslovanja investitor sudjeluje u gubitku, što stavlja manji pritisak na likvidnost poduzeća, posebice u ranim godinama poslovanja. Uz samu neizvjesnost visine otplate preuzetog duga uslijed promjene kamatnih stopa, često nije izvjesna ni mogućnost kasnije dostupnosti, odnosno uvjeta refinanciranja dugova, zbog čega financiranje izdavanjem dionica unosi stabilnost i dugoročnost u kapitalnu osnovu za realizaciju plana budućeg razvoja i rasta poduzeća.
Konačno, zaduživanje direktno opterećuje financijski položaj tvrtke povećanjem financijske poluge (omjer vlastitog i tuđeg financiranja), što se može odraziti na kreditnu sposobnost i evaluaciju tvrtke u budućnosti, umanjujući mogućnost i efikasnost njezina kasnijeg financiranja na tržištima kapitala.
S obzirom na navedene prednosti financiranja izdavanjem dionica posebno u kontekstu rasta i razvoja malih i srednjih poduzeća, često se na tržištima kapitala organiziraju posebne, regulatorno manje zahtjevne, alternativne trgovinske platforme namijenjene spajanju upravo mikro, malih i srednjih poduzeća s investitorima koji su zainteresirani za ulaganja u poslovne pothvate koji se tek razvijaju (takva je i Progress platforma Zagrebačke burze).
Nužno je stoga razvijati svijest potencijalnih izdavatelja o mogućnostima koje nudi tržište kapitala, odnosno razvijati stavove vezane uz upravljanje, kontrolu i općenito korporativnu kulturu.
U tom su kontekstu posljednjih godina značajni napori usmjereni na razvoj i primjenu najboljih standarda korporativnog upravljanja za izdavatelje.
Društva s dobrim standardom upravljanja i transparentnošću lakše privlače kapital zbog većeg povjerenja ulagatelja.
Prateći dobru korporativnu praksu država članica Europske unije, kao sljedeći korak u cilju unaprjeđenja kulture korporativnog upravljanja u Republici Hrvatskoj, potrebno je stvoriti i ekonomske poticaje koji će nefinancijska poduzeća stimulirati da se sve više okreću financiranju na tržištu kapitala. Posebno se to odnosi na mala i srednja poduzeća.