Objavljeni rezultati prve analize izvještaja o održivosti izdavatelja uvrštenih na Zagrebačku burzu
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavila je rezultate prve analize izvještaja o održivosti i pripadajućih revizorskih izvještaja za poslovnu 2024. godinu, koja označava prvu veliku provjeru primjene novih zahtjeva proizašlih iz nacionalnih zakona i ključnih Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS standardi). Analiza je obuhvatila obveznike izvještavanja o održivosti, odnosno izdavatelje uvrštene na uređeno tržište Zagrebačke burze, a važna je radi identifikacije tema koje su značajne za izdavatelje i potencijalnih problema s kojima se izdavatelji susreću pri sastavljanju izvještaja te radi unaprjeđenja informacija o održivosti za naredna izvještaja razdoblja.
Svih 40 izdavatelja na Zagrebačkoj burzi izradilo je izvještaj, a njih 93 % dostavilo je i obveznu revizorovu provjeru izvještaja o održivosti u sklopu godišnjeg izvještaja. Unatoč kompleksnosti prve godine primjene izdavatelji su ozbiljno pristupili novim regulatornim obvezama, čemu svjedoči ključni rezultat analize:
- U 88 % slučajeva (35 od 40 izdavatelja) revizori su izdali zaključak s ograničenim uvjerenjem bez rezervi, što znači da tijekom provjere nije bilo značajnijih pogrešnih prikaza izvještaja o održivosti u skladu s ESRS standardima i zahtjevima Uredbe o taksonomiji.
- Preostalih pet izdavatelja (12 %) dobilo je revizorov zaključak s rezervom o ograničenom uvjerenju, ukazujući na područja u kojima je potrebno daljnje usklađenje s Uredbom o taksonomiji, ESRS standardima i objavama povezanim s emisijama stakleničkih plinova.
Izdavatelji su se u svojim izvještajima najviše posvetili temama identificiranim kao značajnima – klimatske promjene (100 %), vlastita radna snaga (98 %), potrošači i krajnji korisnici (85 %) te politike poslovnog ponašanja i korporativna kultura (98 %). Društveni standardi znatno su manje zastupljeni u objavama: više od 75 % izdavatelja nije objavilo informacije o radnicima u lancu vrijednosti, a njih 65 % o pogođenim zajednicama. U okolišnom području najmanje se izvještavalo o bioraznolikosti i onečišćenju.
Zamjetan trud izdavatelja primijećen je u uspostavljanju temelja za transparentno i usklađeno izvještavanje prema novoj regulativi. Međutim, prostor za poboljšanja uočen je kod objava podatka o emisijama stakleničkih plinova (3 izdavatelja nisu ih objavila), usvajanja tranzicijskog plana za ublažavanje klimatskih promjena (samo 7 izdavatelja navelo je da je usvojilo takav plan), definiranja ciljnih vrijednosti za sve teme označene kao značajne (nešto više od dvije trećine izdavatelja u potpunosti je ili djelomično definiralo te vrijednosti) i usvajanja dugoročnih strategija održivosti.
U vezi s pokazateljima prema Uredbi o taksonomiji ističe se podatak da svega dva izdavatelja nisu objavila nijedan taksonomski pokazatelj. Najveći postotak izdavatelja objavio je udio u kapitalnim ulaganjima (CapEx) u prihvatljive djelatnosti prema Uredbi o taksonomiji, a čak ih 87 % nije prijavilo nijednu djelatnost usklađenu s taksonomijom. Navedeno ukazuje na to da postoji dodatan prostor za unaprjeđenje ostvarivanja ciljeva održivosti.
