Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga objavila je trinaesto izdanje publikacije Makroprudencijalni skener rizika, koja pruža sveobuhvatan pregled ključnih kretanja i rizika u sektoru financijskih usluga u trećem tromjesečju 2025. godine. Publikacija promatra sve segmente domaćeg nebankarskog tržišta u kontekstu šireg makroekonomskog i financijskog okruženja.

Razina sistemskih rizika u sektoru financijskih usluga  ostala je povišena u trećem tromjesečju 2025. godine. Iako se makroekonomski uvjeti u tom razdoblju nisu bitno promijenili te je gospodarstvo nastavilo rasti, glavni izvori rizika i dalje su povišeni inflacijski pritisci i nastavak rasta cijena na tržištu nekretnina.

Na financijskim tržištima su zabilježena relativno povoljna kretanja podržana smanjenom volatilnošću i niskom premijom rizika. Takvo financijsko okružje poduprlo je rast imovine i ostvarivanje stabilnih prinosa domaćih fondova, uz zadržavanje zadovoljavajućih razina likvidnosti. No, i dalje vrlo neizvjesno okružje obilježeno geopolitičkim tenzijama te posljedična kolebljivost sentimenta investitora predstavljaju potencijalne izvore nestabilnosti, pogotovo s obzirom na razinu pregrijanosti pojedinih dioničkih tržišta. S obzirom na moguće nagle promjene tržišnog sentimenta koje mogu izazvati iznenadne i neuredne tržišne korekcije kamatni rizik ostaje jedan od dominantnih kanala potencijalnog prelijevanja šokova, posebno na portfelje fondova. I dalje stabilne kapitalne pozicije osiguravatelja i leasing društava pritom podupiru otpornost sektora i sposobnost apsorpcije nepovoljnih poremećaja u neizvjesnom okružju.

U fokusu ovog broja publikacije je analiza novčanih fondova kao alternativnog oblika upravljanja likvidnošću i štednjom. U vrlo kratkom vremenu od nešto više od dvije godine novčani su fondovi na domaćem tržištu postali najzastupljenija kategorija investicijskih fondova. Brzi rast novčanih fondova  potaknut je percepcijom ovih proizvoda kao bliske zamjene za bankovne depozite. Naime riječ je o instrumentu koji može pružiti konkurentne prinose u odnosu na tradicionalne depozite, pa čak i slične konzervativne oblike ulaganja u fondove, uz istovremeno očuvanje relativno visoke likvidnosti. Stoga je njihovo ponovno pojavljivanje  proširilo ponudu investicijskih proizvoda za male ulagatelje te predstavlja važan korak u mogućem ponovnom intenzivnijem uključivanju građana na domaće tržište kapitala. Međutim, iako pružaju relativno visoku likvidnost i stabilne prinose, ulaganje u novčane fondove ipak je investicija u financijske instrumente koja nosi određene, premda niske, rizike od gubitka uloženog, te ne podrazumijeva jamstvo očuvanja vrijednosti uloženih sredstava. Zbog toga je važno da ulagatelji imaju sve potrebne informacije i realna očekivanja o rizicima i razlikama u zaštiti u odnosu na depozite, pri čemu prinos ovisi o razini preuzetog rizika.