Stresno testiranje

Testiranje otpornosti na stres zajednički je naziv širokog skupa analitičkih pristupa, okvira i modela kojima se nastoji utvrditi ranjivost sustava na temelju predviđanja kretanja fundamenata tog sustava u simuliranim stresnim uvjetima.

Tom se metodom regulatoru i široj javnosti pruža ex ante uvid u otpornost sustava u okolnostima materijalizacije malo vjerojatnog, ali mogućeg scenarija.

S obzirom na namjenu postoje različite vrste testova otpornosti na stres, od kojih su najpoznatiji makrobonitetni testovi, koje provodi nadležni regulator s ciljem osiguranja stabilnosti cjelokupnog sustava koji nadzire, mikrobonitetni testovi, koji se koriste za procjenu utjecaja specifičnih rizika na stabilnost pojedinačnog subjekta nadzora, te interni testovi, koje provode subjekti nadzora uzimajući u obzir interne procedure upravljanja rizicima.

Svaka od navedenih vrsta ispitivanja otpornosti na stres daje važne informacije o poslovanju subjekata sektora financijskih usluga s različitih pozicija. Sa stajališta makrobonitetne politike najrelevantniji su upravo makrobonitetni testovi s obzirom na to da je njihov predmet proučavanja financijski sustav u cjelini.

Makroekonomsko testiranje otpornosti na stres analitički je alat kojim se nastoji ispitati otpornost i stabilnost cjelokupnog financijskog sustava na malo vjerojatne, ali ipak moguće poremećaje i šokove. Taj je alat svoju široku primjenu dobio nakon velike financijske krize osnivanjem Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), čime je fokus nadležnih tijela prebačen s ranjivosti pojedinih institucija na stabilnost cjelokupnog financijskog sustava ili njegova dijela. Hanfa testiranje otpornosti na stres provodi na godišnjoj frekvenciji i rezultate objavljuje u publikaciji Financijska stabilnost. Metodološki pristup sastoji se od tri koraka:

  1. izrade konzistentnog makroekonomskog scenarija
  2. procjene utjecaja scenarija na kretanja na financijskim tržištima i
  3. prelijevanja efekata na pojedinačne bilance subjekata u sektoru financijskih usluga korištenjem detaljnih podataka o izloženostima.

Više informacija o metodološkom pristupu Hanfina makroekonomskog testiranja otpornosti na stres može se pronaći u publikaciji Makroprudencijalni skener rizika br. 4.

Početna su točka vježbe podaci za kraj prvog polugodišta 2022., a simulirana su kretanja glavnih makroekonomskih varijabli, kao i najvažnijih pokazatelja poslovanja sektora financijskih usluga do kraja 2023. godine.

Temeljni scenarij polazi od pretpostavke izostanka novih globalnih šokova koji bi mogli ugroziti predviđenu dinamiku oporavka te pretpostavke da su tržišta u svoja očekivanja već uključila većinu posljedica geopolitičkog sukoba.

U tom bi se scenariju domaći gospodarski oporavak trebao nastaviti u ovoj i idućoj godini. Do kraja 2022. očekuje se realni godišnji porast BDP od 4,8 %, dok u 2023. očekivani rast iznosi 4,2 %. U temeljnom se scenariju, čak i u slučaju izostanka novih šokova, do kraja ove godine ne očekuje njihova potpuna apsorpcija. Na kraju 2022. očekuje se smanjenje ukupne imovine sektora financijskih usluga za 3,8 % u odnosu na kraj 2021., ponajprije zbog značajnog smanjenja neto imovine investicijskih fondova u prvom polugodištu 2022., dok se u 2023. očekuje oporavak (neto)imovine svih pružatelja financijskih usluga i rast od 5,4 % na godišnjoj razini.

Simulirani stresni scenarij zasniva se na hipotetskom scenariju produbljivanja energetske krize uzrokovane nastavkom rusko-ukrajinskog sukoba i posljedičnim daljnjim pogoršanjem geopolitičkih odnosa na relaciji Rusija – EU, što bi stvorilo nove probleme u opskrbnim lancima i onemogućilo obuzdavanje inflacijskih stopa. Izostanak stabilizacije inflacije u srednjoročnom razdoblju generirao bi dodatnu kočnicu ekonomskoj aktivnosti, a predviđena nova kontrakcija gospodarstava europodručja snažno bi narušila perspektivu oporavka domaćeg gospodarstva, koje bi u simuliranim stresnim uvjetima u 2022. stagniralo, dok bi u 2023. zabilježilo snažnu korekciju od -6,1 %.

Takva simulirana kombinacija šokova negativno bi se mogla odraziti na sektor financijskih usluga uzrokujući smanjenje neto imovine i ograničavajući daljnji rast cijelog sektora. Od svih sektora uključenih u vježbu jedino bi mirovinski fondovi u simulacijskom razdoblju zabilježili povećanje neto imovine s obzirom na to da bi neto priljevi djelomično amortizirali simulirane tržišne korekcije cijene financijske imovine. Ipak, zbog tržišnih turbulencija mirovinski bi fondovi mogli zabilježiti negativne prinose. Za razliku od mirovinskih fondova, imovina društva za osiguranje smanjila bi se u obje godine, i to ubrzo nakon nastupanja uvjeta stresa. Naime, dominantan utjecaj na kretanje imovine društava za osiguranje u stresnom scenariju ima mogući rast prinosa na domaće državne obveznice s obzirom na njihovu visoku zastupljenost u portfeljima osiguratelja. Na imovinu društava za osiguranje negativno bi utjecala i promjena cijena udjela u investicijskim fondovima kao i negativna kretanja na tržištu nekretnina, ali bi njihov doprinos bio znatno skromniji.

Mnogo snažniji utjecaj simulirani bi stresni scenarij imao na investicijske UCITS fondove, već djelomično oslabljene velikim odljevima u prvom polugodištu 2022., čija bi se neto imovina u slučaju materijalizacije opisanih šokova do kraja 2023. smanjila za 11,6 % u odnosu na vrijednost zabilježenu u lipnju 2022. godine. Zbog negativnih tržišnih kretanja sve bi vrste investicijskih fondova zabilježile negativne godišnje prinose.

COOKIES

We need the necessary cookies in order for the site to function properly and in order to maintain security standards as much as possible by complying with all applicable regulations.

This category of cookies can also be called so-called. third-party cookies. Statistical cookies also belong to the group of functional cookies that allow us to store previously entered information (such as username or language) on the web service and to improve the possibility of providing a better service by tracking analytics or visit statistics. We must inform you that when using this category of cookies, data is transferred to third countries.