Studenti u Hrvatskoj zabrinuti za zelena ulaganja: Globalna neizvjesnost jača fokus investitora na kratkoročna ulaganja, na zeleno gospodarstvo prelazimo tek za 30 godina

Objavljeno: 3. srpnja 2020.

U suradnji sa studentima Zagrebačke škole ekonomije i managementa održana je 25. lipnja 2020. godine javna online rasprava na temu "Jesu li financijska tržišta i investitori spremni za zelena ulaganja?". Uz studente u raspravu su se uključili i gosti koji su svojim komentarima doprinijeli kvaliteti i sadržajnosti rasprave.

Studenti su raspravu započeli isticanjem važnosti održivosti općenito te gospodarskih, društvenih i klimatskih promjena s kojima se svijet danas susreće. Pri tom su definirali zelena ulaganja kao pojam koji obuhvaća financijska ulaganja i investicije pravnih i fizičkih osoba u društva koja posluju u skladu i koheziji s politikom zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.

Istaknuli su i probleme s kojima se „zelena ulaganja“ susreću na financijskim tržištima, poput kratkoročnih investicijskih strategija koje prevladavaju na financijskim tržištima. U tom kontekstu istaknuto je da je ulaganje u održive financije dugoročno isplativo, ali da se većina investitora danas bavi kratkoročnim ulaganjima, investitori „vole“ predvidivost koja je u opreci s neizvjesnim klimatskim promjenama.

Studenti smatraju da je put do potpune asimilacije financijskih tržišta sa zelenim ulaganjima još dug, no kako kažu, svjedoci smo pozitivnih pomaka koji idu u tom smjeru. U prvom redu to nam pokazuje djelovanje Europske komisije koja je u tu svrhu pokrenula Europski zeleni plan, novu strategiju rasta koja ima za cilj pretvoriti EU u odgovorno i prosperitetno društvo u kojem nema stakleničkih plinova do 2050. godine, gdje su zaštićeni okoliš i zdravlje građana, odnosno gdje bi Europa trebala postati prvi klimatski neutralni kontinent. Studenti su iskazali zabrinutost vezanu za vremenski rok, smatraju da nije moguće u roku od 30 godina potpunosti prijeći na održivo i zeleno gospodarstvo, a kao najveći problem prelaska ističu transport. S obzirom da je stup Europskog zelenog plana Održivi europski investicijski plan (Sustainable Europe Investment Plan) studenti su naglasili da je planirano kroz slijedećih desetak godina osigurati 1000 milijardi eura, a najveća ulaganja bi se odnosila na poljoprivredu, energiju, zgrade i dio prometnog sektora. Dotaknuli su se i utjecaja COVID krize na zelena ulaganju, smatraju da će se države više orijentirati na samo ponovno pokretanje gospodarstva te da će manje razmišljati o održivim financijama. U okviru investicijskih ulaganja, istaknuta je zelena obveznica, kao jedna od najpopularnijih vrsta ulaganja. Također napomenuli sa da u Hrvatskoj do danas nije izdana ni jedna takva obveznica, dok se istom trguje na Ljubljanskoj burzi. Nadalje privatne tvrtke i kućanstva su ti koji će morati osigurati većinu održivih investicija u sljedećem desetljeću stoga je ključno uspostaviti jasne dugoročne signale koji će ulagače voditi ka održivim ulaganjima.

Iz svega navedenog valja zaključiti kako je niz izazova, posebno u trenutnoj gospodarski neizvjesnoj situaciji zbog pandemije korona virusa, pred punom primjenom i integracijom zelenih ulaganja u funkcioniranje financijskih sustava te svijest i investicijske odluke ulagatelja. Ipak riječ je o neophodnom, strukturnom i dugoročnom procesu transformacije globalne ekonomije za koji nije niti realno očekivati da se realizirati brzo i bez troškova.