Rizici u poslovanju sve izraženiji, tvrtke u Hrvatskoj nedovoljno osigurane
Osiguranja poslovnih korisnika uglavnom se baziraju na osnovnim, najčešće i zakonski uvjetovanim osiguranjima dok kod svih ostalih vrsta osiguranja postoji prostor za dodatno podizanje svijesti o potrebi i značaju osiguranja u poslovanju, poručeno je s okruglog stola Osiguranje u gospodarstvu – kako se zaštititi od rizika u poslovanju? na kojem su u Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljeni rezultati istraživanja o korištenju i poznavanju osiguranja kod poslovnih korisnika.
Hrvatska je prema posljednjim podacima EIOPA-e od promatranih 30 europskih zemljama tek na 24. mjestu po ugovaranju neživotnih osiguranja, a pritom osiguranja vozila zauzimaju više 50 posto portfelja svih neživotnih osiguranja, podatak je koji je u svojoj prezentaciji iznijela Ljiljana Marić, direktorica Sektora za superviziju osiguranja, leasinga i faktoringa u Hanfi.
"Odmak od svjetskih i europskih prosjeka nam govori da se domaće tržište treba razvijati i to prema područjima rizika koji su izvjesni i koji nisu pokriveni osiguranjem. To su prije svega klimatske promjene – poplave, potresi i požari, ali i kibernetički napadi. Hrvatska je u Europskoj uniji zbog prirodnih katastrofa vrlo visoko na ljestvici neosiguranih rizika. Zato je potreban zaokret gospodarstva prema zelenoj tranziciji, poboljšanje energetske učinkovitosti u potrošnji kućanstava, ali i razvoj osiguravajućeg tržišta u nekim novim područjima poput cyber rizika koji će uz snažnu podršku reosiguravatelja i javnog sektora moći ponuditi proizvode kako bi se građani i poduzeća zaštitili od takvih promjena u budućnosti", kazala je Marić.
U uvodnom izlaganju glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja dao je osvrt na aktualna gospodarska kretanja, a istraživanje je predstavio Ante Šalinović, direktor istraživanja agencije IPSOS, koja je za potrebe HGK provela istraživanje u veljači ove godine na uzorku od 202 tvrtke. Ispitanici su bile odgovorne osobe koje u tvrtkama odlučuju o financijama i koje su zadužene za poslovanje s osiguranjima, a u pripremi istraživanja sudjelovali su predstavnici komorskih Udruženja osiguravatelja i Udruženja distributera osiguranja i reosiguranja.
Istraživanje je pokazalo da su ispitanici najbolje upoznati s osiguranjima koja najviše i koriste, a to su obvezno auto osiguranje, kasko osiguranje i osiguranje imovine. Osiguranje od profesionalne odgovornosti prisutno je kod 34 posto ispitanika, uglavnom zbog zakonske obaveze, a ne na temelju vlastite procjene izloženosti rizicima. Znatno više se ulaže u osiguranje automobila nego u osiguranje zaposlenika, kako kroz dopunsko zdravstveno osiguranje tako i osiguranje tvrtke od financijskih gubitaka uslijed prekida rada.
Osam posto ispitanika ne koristi niti jedno osiguranje, pokazuju rezultati istraživanja. Pored toga, dvije trećine ispitanika ne iskazuju interes za ugovaranjem osiguranja u sljedeće dvije godine, a prosječna ocjena trenutne razine zaštite od rizika prema stavovima ispitanika je 3,6.
„Potrebno je osvijestiti postojanje rizika u poslovanju i činjenicu da se osiguranjem postiže zaštita od rizika, smanjuju mogući financijski gubitci te omogućuje nesmetano odvijanje poslovanja i razvoja. To je posebice važno kada su u pitanju sve izraženiji klimatski rizici kojima su izloženi svi gospodarstvenici neovisno o djelatnosti te rizici od kibernetičkih napada. Stoga će HGK u suradnji sa članicama i regulatorima nastaviti aktivnosti na podizanju financijskih znanja u društvu, kako građana tako i poslovnih subjekata, s posebnim naglaskom na rizike“, komentira Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize HGK.
Iako među rizicima poslovanja gotovo četvrtina ispitanika navodi cyber rizike, svega 3 posto ispitanika ima ugovoreno cyber osiguranje što ukazuje na veliki nesrazmjer između stavova o cyber rizicima i ugovaranja osiguranja. Ovaj podatak posebno zabrinjava ako ga gledamo u kontekstu rezultata nedavno provedenog istraživanja HGK koji su pokazali da su hrvatske tvrtke nedovoljno otporne na kibernetičke prijetnje.
Na ovaj oblik rizika tijekom panel rasprave osvrnuo se Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK i član Uprave Croatia osiguranja.
"Poduzetnici su pokretači svake ekonomije. Oni u svom poslovanju preuzimaju odgovornost za dobrobit niza ljudi, od zaposlenika do klijenata, a rizici s kojima se danas susreću su svakodnevni i sve brojniji. Sve, od požara do prirodne katastrofe, može dovesti poslovanje u neizvjesnost, a susrećemo se i s nekim novim rizicima popust cyber kriminala. Izgledi da postanete žrtve kibernetičkog napada danas su veći od mogućnosti da ćete doživjeti štetu od poplave ili požara i ne morate biti velika tvrtka da biste bili izloženi ovom riziku. Ako za vaše poslovanje koristite računalo, tablet, pametni telefon ili internet, izloženi ste kibernetičkim rizicima koji mogu ozbiljno ugroziti vaše poslovanje i reputaciju. Zbog toga mislimo da je osiguranje kamen temeljac upravljanja rizicima svih poduzeća", kazao je Vučković.
Na panel raspravi su još sudjelovali Ljiljana Marić iz Hanfe, Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija, Sanel Volarić, predsjednik Uprave Groupama osiguranja, Anđela Šutija, predsjednica Udruženja distributera osiguranja i reosiguranja HGK i predsjednica Uprave ANO društva, Albert Šestan, predsjednik Uprave tvrtke Alca Zagreb.
"Osiguranjem možemo ne samo ublažiti materijalne posljedice raznih događaja kojima svjedočimo sve češće, već pružiti financijsku zaštitu i stabilnost našim poduzetnicima te pridonijeti tako željenom 'mirnom snu' bez briga što nas sve može zadesiti. Danas, nakon pandemije koronavirusa i brojnih drugih nepogoda, sve što doprinosi našem mentalnom zdravlju postaje posebno važno", navela je Šutija.
"Mi u Alci na osiguranje ne gledamo samo kao na još jedan dodatni trošak nego kao investiciju u sigurnost i zaštitu. Trudimo se da vrste polica koje ugovaramo budu rezultat procjene rizika poslovanja te zakonskih i ugovornih obaveza uz praćenje najboljih svjetskih praksi“, poručio je Albert Šestan, predsjednik Uprave tvrtke Alca Zagreb.
Zaključak panel rasprave je kako svi koji posluju na tržištu osiguranja trebaju još intenzivnije raditi na edukaciji i osvještavanju poslovne zajednice, kao i društva u cjelini o potencijalnim rizicima, za koje se mogu ugovoriti police osiguranja te na taj način smanjiti financijske štete u poslovanju.
Istraživanje je dostupno ovdje.