Nedostatak osigurateljne zaštite od prirodnih katastrofa diljem Europe

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman održao je pozdravni govor i uvodnu prezentaciju na konferenciji Hrvatskog aktuarskog društva (HAD) održanoj 11. i 12. prosinca 2024. u Zagrebu. 

Tom je prilikom istaknuo ključne ekonomske i financijske pokazatelje koji oblikuju poslovno okružje u Hrvatskoj. Povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske, uz značajna unaprjeđenja makroekonomskih pokazatelja i fiskalne discipline, dodatno je povećalo atraktivnost ulaganja u državne obveznice, osobito za strane ulagače. Krajem rujna Hrvatska je dosegnula povijesno najvišu razinu kreditnog rejtinga, što pozitivno utječe na vrijednost postojećih ulaganja i stabilnost financijskog sektora.

Žigman je ukazao na potencijalne rizike koji dolaze s geopolitičkim napetostima i inflacijskim pritiscima, ali i na stabilnost sektora osiguranja, čiji omjeri solventnosti ostaju na visokim razinama. U 2024. također se bilježi oporavak financijskih tržišta, rast premija u neživotnom i životnom osiguranju te prilagodba na nove izazove, poput ESG i kibernetičkih rizika.

Uz makroekonomske trendove i tržišne pokazatelje, govorio je i o nedostatku osigurateljnog pokrića (engl. insurance protection gap), novostima iz regulatornog okvira te korištenju umjetne inteligencije na tržištu osiguranja RH.

Na znatno manje osigurateljno pokriće hrvatskog tržišta u odnosu na ono u EU-u ukazuje stopa penetracije osiguranja, koja je u prošloj godini iznosila 2,2 posto za hrvatsko tržište, dok je na tržištu EU-a dosegnula 6,2 posto.  

Slaba pokrivenost vidljiva je i u dijelu osiguranja od prirodnih katastrofa: u Europi je osigurana samo četvrtina gubitaka od katastrofa povezanih s klimatskim promjenama. Taj bi se nedostatak mogao i dodatno povećati kao rezultat klimatskih promjena s obzirom na to da češći i intenzivniji događaji rezultiraju višim premijama tih osiguranja, a ne treba zanemariti ni to da veće štete i gubici uzrokovani klimatskim promjenama stvaraju pritisak i na makroekonomsku i financijsku stabilnost.

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) razvilo je s ciljem razumijevanja i povećanja svijesti o rizicima europsku online nadzornu ploču koja prikazuje razinu osigurateljne zaštite i ranjivost europskih zemalja za rizike od prirodnih katastrofa: potres, poplavu, oluju, šumski požar i obalnu poplavu. EIOPA-ini podaci prikazuju nedostatak osigurateljne zaštite od prirodnih katastrofa diljem Europe, a cilj je razvijanja tog alata bolje razumijevanje problema i poboljšanje zaštite od rizika prirodnih katastrofa na europskoj razini.

Budući da je glavna tema konferencije bila umjetna inteligencija, Ante Žigman tom je prilikom kazao da prema ispitivanju Hanfe oko 36 posto društava za osiguranje koristi umjetnu inteligenciju u nekom od poslovnih područja. Najčešće su to područja marketinga, prodaje i distribucije osiguranja te optimizacije i automatizacije internih procesa, a ponekad i preuzimanja rizika, upravljanja odnosa s klijentima (CRM) i upravljanja odštetnim zahtjevima. Umjetna inteligencija postat će faktor za ostvarivanje konkurentske prednosti, poboljšanje usluga i smanjenje troškova društvima za osiguranje, zaključio je Žigman. 

U lipnju ove godine usvojen je Europski akt o umjetnoj inteligenciji (AI Act), koji predstavlja prvi pravni okvir EU-a za to područje. On se primjenjuje na sve sektore, uključujući i društva za osiguranje, a ima prijelazno razdoblje za prilagodbu do kolovoza 2026.

Ključne odredbe za društva za osiguranje uključuju razvrstavanje AI sustava prema riziku (npr. sustavi visokog rizika, poput onih koji koriste algoritme za određivanje premija osiguranja, podliježu strogim zahtjevima za transparentnost, procjenu rizika i dokumentaciju), transparentnost prema korisnicima (ako se koriste sustavi koji uključuju automatizirano donošenje odluka u odobrenju osiguranja ili obradi šteta, klijenti moraju biti o tome informirani) te usklađenost i odgovornost (društva moraju osigurati da njihovi AI sustavi budu usklađeni s pravilima EU-a i podložni redovitim provjerama).

Osim toga, u 2025. godini na snagu stupaju i dvije nove direktive iz područja osiguranja, a čija se primjena očekuje u 2027. godini. Riječ je o reviziji Direktive Solventnost II te o Direktivi o oporavku i sanaciji društava za osiguranje i reosiguranje (IRRD).

Žigman je u više navrata naglasio ključnu ulogu aktuara i aktuarske struke u upravljanju rizicima i osiguravanju stabilnosti financijskog sustava.

Uz A. Žigmana uvodni govor održala je i predsjednica HAD-a Lidija Pecigoš Višnjić, koja je istaknula da konferencija svake godine okuplja aktuare, ali i druge domaće i strane stručnjake iz područja osiguranja. Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva financija i Hanfe, a partneri su konferencije Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski ured za osiguranje.

U poslijepodnevnim satima prvog dana konferencije održana je i panel-rasprava na temu umjetne inteligencije i osiguranja, na kojoj je, među ostalima, sudjelovala i voditeljica Direkcije za analizu osiguranja u Hanfi Iva Ivanković.

Drugog dana konferencije voditeljica Odjela za aktuarsku analizu u Hanfi Suzana Dumančić održat će prezentaciju o implementaciji standarda IFRS 17, s čijom su primjenom osiguratelji započeli početkom 2023., te će tom prilikom dati osvrt i komentare regulatora. 

Više detalja i prezentaciju A. Žigmana možete potražiti ovdje.