Nakon provedene javne rasprave objavljeni prijedlozi Hanfe za DLT pilot-režim

Objavljeno: 03. svibnja 2021.

Početkom ožujka 2021. Hanfa je na svojoj internetskoj stranici objavila dokument „Novi DLT pilot-režim – zakonodavni prijedlog Europske komisije“ te pozvala sve zainteresirane da se uključe u javnu raspravu. U uvodnom, edukativnom dijelu dokumenta Hanfa je informirala javnost o tehnološkim trendovima, a objavljen je i upitnik kojim su se prikupljale povratne informacije. Cilj otvorene javne rasprave bio je prikupiti relevantan skup povratnih informacija koji će prikazati kakvo je javno mišljenje zainteresirane javnosti o uspostavi pravnog okvira za tržišnu infrastrukturu koja bi bila prilagođena kriptoimovini koja predstavlja prenosive vrijednosne papire (DLT prenosivi vrijednosni papiri).

U uvodnom dijelu dokumenta za javnu raspravu na pojednostavljen su način predstavljene najvažnije značajke Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pokusnom režimu namijenjenom tržišnoj infrastrukturi temeljenoj na tehnologiji distribuirane glavne knjige (DLT pilot-režim), zatim su izdvojene određene teme relevantne za tržište kapitala te su na kraju postavljena pitanja za javnu raspravu.

Do 23. travnja 2021. Hanfa je zaprimila odgovore od jednog tržišnog dionika koji, u bitnome, smatra sljedeće:

  • Korištenje DLT tehnologije u pilot-režimu potrebno je ograničiti isključivo na proprietary DLT, s tim da je taj pojam potrebno dodatno definirati.
  • Osobe koje nisu licencirane kao investicijska društva, operater uređenog tržišta ili središnji depozitar vrijednosnih papira ne bi trebale imati mogućnost zatražiti odobrenje za upravljanje DLT tržišnom infrastrukturom.
  • Ne bi trebalo omogućiti spajanje trgovinskih i poslijetrgovinskih funkcija u jedno (unificirana dozvola) zbog pitanja sigurnosti i suprotnosti s važećim pravnim okvirom.
  • Pragovi i financijski instrumenti na koje se DLT odnosi prikladni su.
  • Državne obveznice nisu prikladne za DLT pilot-režim.
  • CSDR kompatibilan je s novom tehnologijom, a iznimke iz DLT pilot-režima dostatne su za funkcioniranje DLT tržišne infrastrukture.
  • Teško je prepoznati sve regulatorne prepreke i dodatne potencijalne konflikte s postojećim uredbama ili direktivama.
  • Konačnost namire trebala bi biti propisana jednako kao i za ostale sudionike tržišta kapitala.
  • DLT pilot-režim potrebno je dodatno razraditi u odnosu na zaštitu potrošača, sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma te konačnost namire.

S obzirom na samo jednu povratnu informaciju dobivenu u javnoj raspravi nije moguće napraviti detaljnu analizu, grupirati i analitički prikazati stavove te stvoriti generalnu sliku o mišljenju sudionika hrvatskog tržišta kapitala o navedenoj temi.

Slabiji odaziv industrije na javnu raspravu u ovom je trenutku razumljiv s obzirom na trenutačne modele poslovanja domaće industrije te pravnu kompleksnost prijedloga, a što posebno dolazi do izražaja u kombinaciji s disruptivnošću DLT tehnologije. Zbog svega toga javljaju se i česta nerazumijevanja o mogućnostima primjene te tehnologije u okviru reguliranog poslovanja. 

Prijedlozi Hanfe u vezi s DLT pilot-režimom

Hanfa smatra da DLT pilot-režim (DLT – tehnologija distribuirane glavne knjige) predstavlja ključan zakonodavni prijedlog za korištenje DLT-a u financijskoj industriji u Europskoj uniji (EU), a koji će dugoročno značajno utjecati na konkurentnost lokalnog tržišta, ali i tržišta EU-a u širim globalnim okvirima.

Kako bi Hrvatska doprinijela što boljem konačnom tekstu DLT pilot-režima za EU, Hanfa je kao doprinos raspravama u Vijeću EU-a izradila dokument „Non-paper on the DLT pilot regime“ (The issue of technology neutrality in the pilot regime for distributed ledger technology (DLT) market infrastructures (MTP and CSD) for crypto-assets that qualify as financial instruments) te o pitanjima iz tog dokumenta raspravlja i s drugim regulatorima tržišta kapitala EU-a, a kako bi konačan prijedlog bio što kvalitetniji.

U najbitnijem dijelu Hanfa u non-paperu daje sljedeće moguće prijedloge unaprjeđenja DLT pilot-režima:

  • Potrebno je razmotriti mogućnost da se pristup DLT pilot-režimu otvori i subjektima koji trenutačno nisu regulirani, ali bi to željeli biti, i to upravo za taj režim. Potencijalnim sudionicima na tržištu (koji već nemaju CSDR ili MiFID „punu“ licencu trebalo bi se omogućiti da steknu ograničenu vrstu licence bez potrebe
    da najprije dokažu da zadovoljavaju zahtjeve iz CSDR-a i MiFID-a II jer su oni već izričito isključeni prijedlogom DLT pilot-režima. To ne znači da bi takvi subjekti bili neregulirani, već bi se za njih uredio poseban režim unutar DLT pilot-režima, koji bi obuhvatio one odredbe koje su za takve subjekte uistinu relevantne, u odnosu na usluge koje pružaju te na rizike kojima su izloženi.
  • U sklopu DLT pilot-režima trebala bi se dodatno istražiti mogućnost reguliranja modela „unificirane dozvole“, u kojem bi se u okviru jednog subjekta i u okviru jedne licence obavljale i usluge trgovanja i usluge namire, uz smanjenje troškova, a s obzirom na to da DLT tehnologija uklanja potrebu za odvojenim subjektima.
  • Opseg financijskih instrumenata koji mogu ući u opseg DLT pilot-režima potencijalno je neopravdano uzak, što umanjuje korisnost i potencijal razvoja tog režima. Predlaže se proširiti opseg DLT pilot-režima na UCITS ETF-ove i državne obveznice (ako ih je izdavatelj voljan uvrstiti u takav režim).
  • DLT pilot-režim treba biti što je više moguće tehnološki neutralan kako ne bi
    ponavljao greške stare regulative, a to se posebno odnosi na zakonodavno limitiranje „dopuštenih“ vrsta tehnologije. Zakonodavac ne bi trebao upasti u zamku iskušenja da se unaprijed definira tko su „pobjednici“ i „gubitnici“ u tehnološkoj utrci. Fokus zakonodavca umjesto toga trebao bi biti na definiranju uvjeta koje tehnološko rješenje mora zadovoljavati, a kako bi se osigurao dulji vremenski horizont primjenjivosti i prikladnosti zakonodavnog rješenja.
  • Efikasnost i atraktivnost DLT pilot-režima može biti ugrožena ako pitanje konačnosti namire u takvim sustavima ostane neriješeno.

Kod dijela tradicionalno reguliranih sudionika financijskih tržišta česta je sumnja u mogućnost korištenja DLT-a, a što je posebno prisutno u vezi s permisionless i public DLT-om[1]. Ipak, trendovi na većim tržištima pokazuju sve više projekata koji više nisu testni ili pilot-projekti, već su u produkciji (primjerice više takozvanih stablecoina izdanih u SAD-u, kao što su PAX, USDC i TUSD, izdani su od strane subjekata pod određenom razinom regulatornog nadzora), a koriste DLT sustave koji nisu zatvoreni i pod kontrolom malog broja subjekata. Naravno, bitno je napomenuti da korištenje te ili bilo koje druge tehnologije ni na koji način ne izuzima sudionike na tržištu od njihovih obveza u skladu s postojećim regulatornim okvirom.

U svrhu boljeg upoznavanja s mogućnostima korištenja DLT-a u tržišnoj infrastrukturi, ali i svim povezanim rizicima, uputno je pročitati nedavno objavljen izvještaj Europske središnje bankekoji na jednostavan i razumljiv način prikazuje tu vrlo složenu materiju. Fokusirajući se na dionice i obveznice, izvještaj opisuje različite vrste izdavanja vrijednosnih papira i povezane poslije trgovinske procese, kategorizirane prema različitim "modelima", ovisno o tome kako se DLT koristi u tim slučajevima. Izvještaj također procjenjuje i implikacije korištenja DLT-a na temelju utvrđenih tržišnih praksi te zaključuje da bi predviđeno smanjenje troškova i povećanje učinkovitosti moglo potaknuti usvajanje rješenja temeljenih na DLT-u. Izvješće opisuje i probleme postojeće tržišne infrastrukture, a na koje se i Hanfa osvrnula u svom non-paperu i ponudila potencijalna konkretna rješenja. Postojeći sektor financijskih usluga često je fragmentiran te funkcionira u svojevrsnim „silosima“, što utječe na smanjenu razinu interoperabilnosti te ograničava mogućnost suradnje, a time i razvoja novih poslovnih modela. Neke vrste DLT-a, barem konceptualno, mogu pomoći riješiti te probleme.

Također, ovim putem Hanfa poziva zainteresiranu javnost na dostavljanje komentara u svako doba na adresu elektroničke pošte digitalfinance@hanfa.hr, a u vezi s koristima i izazovima kojima pridonosi upotreba DLT-a u financijskoj infrastrukturi.

U nastavku je Hanfin Position-paper on the DLT pilot regime (The issue of technology neutrality in the pilot regime for distributed ledger technology (DLT) market infrastructures (MTP and CSD) for crypto-assets that qualify as financial instruments), koji sumira stavove koje Hanfa, kao stručna podrška Ministarstvu financija, zastupa u Vijeću EU-a u vezi s navedenom temom.

[1] Više o vrstama DLT-a i DLT pilot-režimu možete saznati u dokumentima za javno savjetovanje koje je Hanfa objavila na ovoj poveznici.