Kriptotržišta: kakva je zaštita potrošača?

Objavljeno: 08. srpnja 2021.

Tijekom posljednjih godina trgovanje i ulaganja, ali i korištenje kriptoimovine u dnevnim financijskim transakcijama značajno su uzeli maha. Tempo rasta i razvoja tržišta kriptoimovine, kao i poveznica s klasičnim financijskim tržištima, značajno je brži od nužnog razvoja pratećeg regulatornog okvira tog tržišta. Stoga je i stupanj zaštite korisnika i ulagatelja u kriptoimovinu trenutno značajno manji nego što je to slučaj kod klasičnih financijskih usluga, iako se na razini Europske unije (EU) uspostavljaju mehanizmi regulacije i nadzora kriptotržišta. Hanfa je o toj tematici, a posebno o rizicima vezanim uz ulaganje u kriptovalute, u više navrata izvještavala javnost (Informacija o rizicima ulaganja u kriptovalute i ICO, Informacija o virtualnim valutama i rizicima ulaganja u virtualne valute, Izraženi rizici na kripto tržištu zahtijevaju pojačan oprez, Hanfa upozorava: Pripazite na Facebook oglase o ulaganju u službenu kinesku kriptovalutu). S obzirom na to da se kriptotržište i klasično financijsko tržište sve više povezuju kroz inovativne (kripto)financijske proizvode, pojedini su nacionalni regulatori nedavno poduzeli regulatorne aktivnosti (Ujedinjena Kraljevina, Njemačka), a koje se odnose na kriptoproizvode i usluge društva Binance, prisutnog preko kriptoplatforma i na domaćem tržištu.  

Zašto je Binance u fokusu regulatora?

Binance je jedna od najvećih svjetskih kriptoburzi čiji prosječni dnevni volumen trgovanja, prema određenim informacijama, prelazi 20 milijardi dolara. Na platformi se može kupovati značajan broj kriptovaluta, uključujući i valutu Binance Coin, između ostalog i za fiat valute. Od početka 2020. na platformi se može kriptoimovinu kupovati i hrvatskim kunama. Iako samo trgovanje kriptovalutama nije regulirano, pa se stoga ne može ni zabraniti, na platformi se odnedavno nude i složeniji (kripto)financijski proizvodi poput izvedenica temeljenih na kriptoimovini te tokena čija je vrijednost vezana uz cijenu neke dionice (engl. stock tokens). Navedeni su proizvodi poveznica s klasičnim financijskim instrumentima i tržištima što je razlog zašto je trenutno kriptoburza Binance pod povećanim nadzorom svjetskih i europskih regulatora financijskih tržišta.

Tko nadzire trgovanje kriptoimovinom?

Na razini EU-a i u Hrvatskoj trgovanje kriptovalutama nije regulirano propisima iz područja financijskih usluga, izuzev u dijelu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. Tako je od početka 2020. Hanfa u odnosu na trgovanje kriptovalutama nadležna za područje primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i to u odnosu na osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanja skrbničke usluge novčanika. Hanfa kroz svoje nadzorne aktivnosti provjerava provode li takve osobe sve mjere i postupke propisane tim zakonom.

Postoji li registar licenciranih pružatelja usluga razmjene virtualnih valuta?

Djelatnosti razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i skrbničke usluge novčanika u EU-u nisu regulirane što se tiče davanja odobrenja za njihov rad od strane regulatornih tijela tj. njihova licenciranja. Hanfa stoga ne izdaje odobrenja za rad osobama koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanja skrbničke usluge novčanika. Međutim, sva društva registrirana u Hrvatskoj koja pružaju spomenute usluge moraju se javiti Hanfi u skladu s odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te se ona nalaze na Hanfinu popisu osoba osnovanih u Republici Hrvatskoj koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanja skrbničke usluge novčanika.

Koliko je trgovanje virtualnim valutama sigurno?

Trgovanje virtualnim valutama, odnosno ulaganje u kriptoimovinu nije posebno regulirano te shodno tome ne postoje određeni zaštitni mehanizmi i kontrole za ulagatelje, kao što je slučaj kod trgovanja dionicama ili drugim klasičnim financijskim instrumentima. Riječ je o špekulativnim ulaganjima koja su zbog svoje visoke volatilnosti, ali i drugih tržišnih rizika, visokorizična. Takva ulaganja mogu biti posebno rizična za male ulagatelje, i to osobito one koji nemaju sve informacije o obilježjima kriptovaluta i/ili nemaju dovoljno predznanja iz područja financija i tehnologije na kojoj se zasnivaju kriptovalute. Posebnu pozornost treba obratiti i na zavaravajuće, lažne oglase o trgovanju kriptovalutama. Najčešće je riječ o fiktivnim kriptovalutama. Takvi oglasi oponašaju objave poznatih financijskih časopisa te koriste lažna svjedočanstva poznatih osoba o financijskim dobitcima kako bi potakli građane da uplate novac.

Što je kriptonovčanik (wallet) ?

Za trgovanje kriptovalutama potreban vam je novčanik (tzv. wallet) na kojem se pohranjuju vaše kriptovalute. Kriptonovčanik sličan je bankovnom računu. On omogućuje transakciju i pohranu virtualnih valuta, ali za razliku sredstava na bankovnom računu, sredstva odnosno kriptoimovina spremljena u walletu nije zaštićena nikakvom jamstvenom shemom poput sustava osiguranja depozita. Prilikom kreiranja računa, odnosno otvaranja novčanika sustav će generirati jedinstveni privatni ključ (kod) pomoću kojeg se pristupa novčaniku te se odobravaju transakcije, slično bankovnom PIN-u . U praksi su česti slučajevi gubitka ili krađe privatnog ključa za pristup walletu.

Što ako izgubim ili zaboravim šifru svog kriptoračuna/kriptonovčanika?

Svi vlasnici kriptoimovine trebaju voditi računa o svojim jedinstvenim privatnim ključevima tj. šiframa za pristup kriptoimovini. Naime, u slučaju gubitka privatnog ključa ne postoji mogućnost povrata imovine koja se nalazila pod tim ključem. Prema nekim istraživanjima oko 20 % ponude bitcoina je izgubljeno jer su vlasnici izgubili ili zaboravili svoje privatne ključeve.

Koja je razlika između transakcija kriptovalutama i trgovanja financijskim instrumentima?

Trgovanje financijskim instrumentima visoko je regulirano. Za samo trgovanje potreban je financijski posrednik, najčešće financijski savjetnik ili broker tj. investicijsko društvo. Pri tome investicijska društva mogu pružati i savjetodavne usluge, a mogu i odbiti izvršenje određene transakcije ako smatraju da ona nije prikladna za pojedinog ulagatelja.

Kroz sustav zaštite ulagatelja formiran je i Fond za zaštitu ulagatelja. Svrha je fonda zaštita tražbina klijenata društava ovlaštenih za pružanje investicijskih usluga u slučaju kada ta društva nisu u mogućnosti takvu tražbinu isplatiti i/ili vratiti klijentu. Treba istaknuti kako Fond za zaštitu ulagatelja ne štiti ulagatelje od tržišnih gubitaka već samo u slučaju kada je društvo ovlašteno za pružanje investicijskih usluga u stečaju ili je Hanfa utvrdila da je nastupila nemogućnost ispunjavanja obveza prema klijentu.

Kod kriptoimovine ne postoji sličan sustav zaštite ulagatelja, a transakcije provodi i kontrolira računalni sustav (protokol) u kojem korisnici mogu izvršavati transakcije bez posrednika.

Osim toga na kriptoburzama ulagatelji u pravilu mogu trgovati izravno, bez korištenja usluga posrednika, odnosno brokera. Dovoljna je registracija na neku od kriptoburzi, nakon čega investitor sam direktno trguje kriptovalutama.

Koji su najčešći rizici trgovanja kriptovalutama?

Osim visoke volatilnosti tržišta izražena je i mogućnost zlouporabe tržišta, kao što su lažne informacije, asimetrične informacije te lažni volumen trgovanja. Kod reguliranih sustava trgovanja zlouporaba tržišta se strogo nadzire, a takva postupanja predstavljaju kaznena i prekršajna djela za koja su predviđene i zatvorske kazne. S obzirom na visoki stupanj digitalizacije kod kriptotržišta postoji izražena opasnost od phishinga tj. rizika krađe identiteta, privatnih ključeva i računa preko lažiranih internetskih stranica. Osim toga ulagatelji su izloženi i prevarama kojima ih se navodi na uplate za trgovanje na lažnim stranicama i platformama. Rizik je značajan s obzirom na to da takve platforme nijedan regulator ne licencira.

Mogu li investicijski fondovi ulagati u kriptoimovinu?

Hanfa je nedavno odobrila osnivanje otvorenog alternativnog investicijskog fonda s privatnom ponudom za ulaganje u kriptoimovinu. S obzirom na to da je riječ o alternativnom fondu on je namijenjen profesionalnim i kvalificiranim ulagateljima, a Hanfa takve alternativne investicijske fondove koje ulažu u kriptoimovinu regulira u skladu sa Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima.   

Postoji li naznaka regulacije tržišta kriptoimovine?

EU priprema regulatorni okvir za tržište kriptoimovine (prijedlog Uredbe o tržištima kripto imovine, engl. Markets in Crypto-assets Regulation, MiCA) kojom bi bili regulirani subjekti koji pružaju usluge povezane s kriptoimovinom, primjerice usluge skrbništva i upravljanja kriptoimovinom u ime trećih strana te savjetovanja o kriptoimovini. Za razliku od trenutačne situacije, usluge u vezi s kriptoimovinom smjele bi pružati pravne osobe koje imaju registrirano sjedište u državi članici EU-a, a koje su dobile odobrenje za pružanje takvih usluga od nadležnog nadzornog tijela. Regulativom bi se regulirali i izdavatelji kriptoimovine koji namjeravaju nuditi kriptoimovinu ili tražiti uvrštenja na platforme za trgovanje kriptoimovinom u EU-u. Očekuje se kako će spomenuta uredba stupiti na snagu 2024. godine.