Konferencija „Tržište kapitala nakon korona krize, prilika za kompanije i investitore“

Objavljeno: 11 prosinca 2020.

U srijedu, 16. prosinca 2020., održat će se online konferencija „Tržište kapitala nakon korona krize, prilika za kompanije i investitore“ u organizaciji Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Hanza Media. Konferencija će trajati od 10 do 13 sati, a istu će biti moguće pratiti putem internetske stranice Jutarnjeg lista.

Magnituda ekonomske krize s kojom se u ovom trenutku suočava Europa nije zabilježena još od 1945. godine. No, koliko god je situacija financijski teška i ekonomski kompleksna, procjene eksperata govore kako će nakon snažne kontrakcije u ovoj godini već u 2021. krenuti snažni oporavak. OECD je za Eurozonu procijenio rast od 5,1 posto u godini koja dolazi, što ukazuje kako će oporavak od krize izazvane pandemijom u Europi biti nalik utrci. Nakon dubokih padova u 2020., ono što će pojedine nacije uspjeti u 2021. može predodrediti razvojne pozicije na srednji, pa i dugi rok.

Iako se dolazak cjepiva čini kao prekretnica u pandemiji, još nemamo sve odgovore, ali možemo vjerovati kako se trenutak lansiranja novih projekata ubrzano približava. Nakon što su se članice EU prvi put u povijesti odlučili za zajedničko izdanje obveznica kako bi isfinancirale program oporavka težak 750 milijardi eura, jasno je da ulazimo u razdoblje odlučnih promjena. Procjene govore kako će se samo 10-ak posto od ukupnih 750 milijardi eura iz europskog fonda za oporavak alocirati u 2021. godini. Proračun će stoga u svojoj strukturi morati zadržati značajni dio poticaja za kompanije, ali je jasno kako pravi oslonac treba što je moguće više biti tržište kapitala. O tome će na hibridnoj online konferenciji, koja će se održati 16. prosinca 2020., govoriti potpredsjednik Vlade Zdravko Marić i ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović te predsjednik uprave Podravke, Marin Pucar. Uvodna izlaganja, koja će skicirati okvire panel rasprave, dat će predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman te ekonomist Velimir Šonje.

„Tržište kapitala bit će izuzetno važno nakon ove pandemije jer poduzeća trebaju svježi priljev novca. Ono što dobivaju od banaka kroz kredite opterećeno je kamatama i drugim troškovima. Kad povlače novac s tržišta kapitala tih troškova nema, a investitori su puno više spremni voditi brigu o sudbini poduzeća. Tržište kapitala pruža šansu svima s jako dobrim projektima, s dobrim idejama, kako bi uz pomoć mirovinskih ili investicijskih fondova te ulagača koji direktno kupuju dionice došli do prijeko potrebnog kapitala – poručio je prije konferencije A. Žigman.

Činjenica da tržišta kapitala trebaju postati puno važnijima u financiranju hrvatskih kompanija potpuno je jasna, kao i to da stižu novi investicijski trendovi. Prema procjenama PwC-a brzina i snaga oporavka nakon pandemije preoblikovat će investicijsku industriju u sljedećih pet godina te prisilit one koji upravljaju imovinom da mijenjaju poslovne modele. Možda se može očekivati usporeni rast imovine u godinama koje dolaze, ali ne u svim segmentima. PwC dolazi do zaključka kako bi investicije u infrastrukturne fondove mogle biti udvostručene do 2025. godine. MMF uz infrastrukturu poziva na ulaganja u zelene tehnologije, ali javni dugovi limitiraju mogućnosti podrške ambicioznim projektima. Rasti će stoga potražnja za privatnim financiranjem i alternativnim izvorima. U privatnim džepovima tržišta kapitala ostalo je jako puno suhog baruta (nealociranog kapitala) koji može pokrenuti oporavak. Pri tome investitori se sve više fokusiraju na projekte koji su orijentirani i na visoku razinu socijalnih povrata, a ne samo financijskih performansi.

O tome kako probuditi razvoj hrvatskih kompanija preko tržišta kapitala na posebnom panelu raspravljat će Tomislav Alpeza, predsjednik Nadzornog odbora The Garden Breweryja, dr. sc. Martina Dalić, savjetnica i vlasnica društva Callidus Certus, Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze, Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hanfe, dr. sc. Mladen Vedriš, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te Petar Vlaić, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

Posebna su očekivanja u 2021. od hrvatskih mirovinskih fondova. „Hrvatski mirovinski fondovi već su u korona krizi odigrali jako pozitivnu ulogu na hrvatskom tržištu kapitala, kao i drugi subjekti; Ministarstvo financija i Vlada. Vrlo bitnu ulogu imao je i HNB te u našem slučaju Hanfa, koja je brzim odlukama pomogla stabilizaciji tržišta kapitala.  Mirovinski fondovi su na vrhuncu krize bili najveći kupci domaćih dionica, a sada radimo na osnivanju posebnog private equity fonda za ulaganja SME segment hrvatskih poduzeća. Isto tako sudjelovat ćemo u ulaganju u PE fondove po programu EIB-a i HBOR-a - poručio je P. Vlaić, predsjednik Uprave Erste mirovinskog fonda.