Ante Žigman na konferenciji Izazov promjene: 2023. protekla u oporavku fondovske industrije, ali kamatni i tržišni rizici mogu biti važni i za tržište kapitala

Komentirajući dosadašnja kretanja na financijskim tržištima na konferenciji Izazov promjene, koja se ove godine održava u Rovinju, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman istaknuo je kako je u 2023. ostvaren rast čak i iznad očekivanja. Rasle su sve klase financijske imovine, a posebno je bio jak oporavak na američkim dioničkim tržištima. Rastu domaćeg dioničkog indeksa CROBEX ponajviše su pripomogle dionice iz sektora industrije i prijevoza.

Pritom je uslijedio i oporavak prinosa obveznih mirovinskih fondova, a naposljetku i investicijskih fondova. Najbolje prinose očekivano su ove godine ostvarili fondovi A kategorije (13,2 %) i time pobijedili inflaciju. Očekujemo da će i fondovi B kategorije biti barem na razini inflacije ili iznad nje (7,5 %), a fondovi C kategorije također su dočekali oporavak (1,9 %). U industriji investicijskih fondova ulagači su mogli odahnuti jer su rasli prinosi svih kategorija, a posebno dioničkih investicijskih fondova. Ono što posebno veseli jest da Hanfi dolaze zahtjevi za licenciranje novih investicijskih fondova, a na tržište su nakon šest godina pauze pristigli i novi novčani fondovi, koji djeluju po novoj regulativi EU-a. To sve pokazuje da je oporavak tržišta na vidiku.

Ipak, prema njegovim riječima, trebamo biti oprezni. Rast kamatnih stopa, nastavak inflacije, recesija, ali i ratovi povećavaju pojedine sistemske rizike zbog čega svi europski regulatori, pa i oni u Hrvatskoj, posebno prate stanje financijskog sektora. 

Već sada se vidi i predviđa rast loših neprihodujućih potraživanja, stroži uvjeti kreditiranja i usporavanje cijena nekretnina što se neminovno može odraziti i na dionička tržišta, posebno na ona za koje se pretpostavlja da su uslijed ushita vrijednosno precijenjena, posebno u SAD-u. Iako se to ne može reći za naše tržište, recesijski signali u europodručju, uz zaoštravanje uvjeta financiranja, izlažu i portfelje domaćih investitora potencijalnim korekcijama, povećavajući razinu sistemskog stresa kojem je izložen domaći sektor financijskih usluga. 

Zbog ostvarenja, odnosno materijalizacije pojedinih rizika Europski odbor za sistemske rizike ponovo upozorava nacionalne regulatore na nove pripreme mjera i jačanje nadzora kako bi se održala otpornost europskog financijskog sustava i na vrijeme spriječilo prelijevanje eventualnih lokalnih nacionalnih kriza na cijelo europsko tržište. 

Vjerujemo da smo sada, ističe Žigman, zbog načina sustava praćenja rizika, i s regulatorne i s tržišne strane spremniji na eventualne udarce vanjskih šokova nego tijekom prethodnih kriza.

Žigman se u obraćanju sudionicama konferencije posebno osvrnuo i na primjenu umjetne inteligencije u financijskom sektoru. Prema istraživanju provedenom u 2022. najčešća globalna primjena umjetne inteligencije u sektoru financijskih usluga odnosila se na glasovne asistente i chatbotove u segmentu korisničke podrške i marketinga, prediktivnu analitiku, financijsko izvješćivanje i računovodstvo u segmentu poslovanja i financija te na privlačenje novih ljudskih potencijala. U području optimizacije još uvijek ima ograničenu primjenu.

Ipak prema nedavnom istraživanju Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), vrlo mali udio investicijskih fondova (svega 56 od 30.000 fondova u EU-u, odnosno 0,03 % ukupne neto imovine) javno promovira primjenu umjetne inteligencije u svojoj investicijskoj strategiji. To i neka druga istraživanja govore da se pred nama nalazi razdoblje daljnjeg istraživanja i pripreme za očito sve jaču primjenu umjetne inteligencije, u kojoj će očigledno biti važan i nadzor te posebna regulacija kako bi se umanjile mogućnosti zloupotreba i pogrešaka, posebno u analitičkoj obradi, predviđanjima te u zaštiti podataka i prevenciji povrede osobnih integriteta i naše privatnosti. Pored toga, u tom je području važna i zaštita od hakerskih napada što će se posebno nadzirati u okviru europske regulative DORA.

Ranije pogreške proizašle iz upotrebe umjetne inteligencije bez odgovarajućih zaštitnih mjera služe kao upozorenje na važnost njezina odgovornog usvajanja kako bi se spriječile neželjene posljedice i poremećaji za sve sudionike na financijskom tržištu i njegove korisnike. Regulatori će u tom dijelu donositi jasne smjernice i politike, standarde za transparentnost i etičnost modela, provoditi testiranja na stres, a sve uz redovitu međuinstitucionalnu suradnju. Umjetna inteligencija neminovno dolazi i u naše područje pa će se njome regulatori svakako intenzivno baviti. 

Konferencija Izazov promjene ove je godine okupila rekordnih petstotinjak predstavnika financijske industrije, a tradicionalno je organiziraju Zagrebačka burza i Udruga mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava.

Prezentaciju s izlaganja g. Žigmana pogledajte ovdje.