Izaberi budućnost: obvezni mirovinski i drugi fondovi

Mirovinski sustav se sastoji od tri stupa mirovinskog osiguranja. Podsjetite se filma Mnogi svjetovi. Mirovina iz prvog stupa koju osigurava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje određena je zaradama u životu i političkim odlukama.

Mirovina iz drugog stupa nastaje tako što se 5% vaše bruto plaće svakoga mjeseca obavezno uplaćuje na vaš osobni račun kod obveznog mirovinskog fonda drugog stupa. Do odlaska u mirovinu na tom se računu skupljaju sredstva koja će kasnije služiti za isplatu mirovina. O tome će biti više riječi u nastavku.

Mirovina iz trećeg stupa nastaje ako povrh toga štedite u dobrovoljnom mirovinskom fondu. Za razliku od štednje u obveznom mirovinskom fondu, odluka o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji je samo vaša odluka. Država potiče taj oblik štednje. I o tome će biti više riječi u nastavku.

Podsjetite se filma Mnogi svjetovi gdje je naglašeno da ljudi za mirovinu štede i na druge načine. Ulažu u nekretnine, vrijednosne papire poput dionica, u fondove i druge oblike imovine.

Općenito o fondovima

Ljudi koji nisu iskusni financijski profesionalci teško mogu samostalno odabrati kvalitetne vrijednosne papire poput dionica i obveznica i složiti ih u optimalan portfelj u kojemu sva jaja nisu u istoj košari. Zbog toga postoje razne vrste fondova koje vode financijski profesionalci. Nadzire ih Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Hanfa.

Nadzorno tijelo Hanfa brine se za njihovo poslovanje u skladu sa zakonom, ali ne može jamčiti rezultat. Svatko je odgovoran za samostalan odabir fonda koji najbolje odgovara individualnim ciljevima i vremenskom horizontu ulaganja. Zato se treba educirati.

Fondova ima raznih. Neki pretežito ulažu u dionice, neki u obveznice, neki u sigurnije vrijednosne papire, a neki, mješoviti, kombiniraju razne vrste ulaganja. Razlikuju se prema odnosu očekivanog povrata i rizika te prema troškovima na koje treba posebno obratiti pažnju.

Ljudi često zanemaruju troškove kada biraju fondove. Troškovi se naplaćuju iz imovine fonda i umanjuju rezultat koji ostvaruju članovi fondova - oni koji u njima štede.

Troškovi su u prosjeku manji ako su očekivani povrat i rizik manji. Troškovi su u prosjeku veći kod fondova koji ulažu u rizičnije vrijednosne papire, jer je ulaganje u tom slučaju zahtjevniji posao.

Svaki fond objavljuje prospekt. Prospekt je javni dokument u kojem se može pročitati o kakvoj se vrsti fonda radi, u što ulaže, odnosno, koliki je rizik tog ulaganja, koliki su troškovi. Prospekti sadrže i druge podatke na koje treba obratiti pažnju.

U toku poslovanja svaki fond obavezno objavljuje i listu svojih ulaganja tako da osobe koje štede u tom fondu mogu pratiti što rade financijski profesionalci. To je važno, jer osobe koje štede same su odgovorne za odabir fonda, a zavisno o procjenama mogu povremeno seliti sredstva iz fonda u fond.

U nastavku se pobliže bavimo mirovinskim fondovima.

Obvezni mirovinski fondovi - drugi stup mirovinskog osiguranja

Obvezni mirovinski fondovi drugog stupa mirovinskog osiguranja specifična su vrsta investicijskih fondova. Prvo, u njih morate uplaćivati sredstva u iznosu od 5% vašeg bruto dohotka. To je prema zakonu u vaše ime dužan učiniti onaj tko vam isplaćuje dohodak. Drugo, ne možete založiti sredstva s vašeg mirovinskog računa i ne možete ih podići prije odlaska u mirovinu. Jer, obvezna mirovinska štednja je strogo namjenski vid štednje - za mirovinu.

Sljedeća tablica prikazuje stvaran obračun dohotka (plaće) jedne osobe koja svakoga mjeseca prima neto 4.745,78 kuna. To je iznos koji se isplaćuje na račun i s kojim osoba može slobodno raspolagati.

Međutim, ukupan iznos sa svim doprinosima na kraju predstavlja trošak za isplatitelja - poslodavca. U tablici niže uočite veliku razliku između novca koji primi radnik (neto plaća) i ukupno isplaćenih sredstava. Razliku uzimaju i preraspodjeljuju državne službe. Osim 5% bruto plaće, što se uplaćuje na vaš račun kod obveznog mirovinskog fonda. To je vaša privatna imovina iako s njom ne možete slobodno raspolagati do odlaska u mirovinu.

*Doprinosi "IZ" su doprinosi iz bruto plaće koji se razlikuju od doprinosa "NA" bruto plaću.
Izvor: https://www.isplate.info/kalkulator-place-2017.aspx

Doprinosi za zdravstvo, zaštitu na radu i za zapošljavanje smatraju se troškovima poslodavca. Zbog toga se vašim bruto dohotkom smatra zbir neto plaće, doprinosa za mirovinsko osiguranje za prvi stup i doprinosa za drugi stup. Kod većih plaća, dodatno se kao dio bruto plaće plaća i porez na dohodak.

Dakle, svakoga se mjeseca 5% vaše bruto plaće (u gornjem primjeru 5% od 6.399,32 kn = 319,97 kn) uplaćuje na vaš individualni račun kod obveznog mirovinskog fonda. Tim sredstvima se upravlja do trenutka odlaska u mirovinu. Tada ćete početi primati takozvanu kombiniranu mirovinu. Mirovina kombinira dio iz prvog stupa koji se isplaćuje iz državnog fonda za mirovinsko osiguranje, dok se iz drugog stupa u vidu mirovinske rente do kraja života isplaćuje dio koji je kroz godine akumuliran u obveznom mirovinskom fondu, nakon umanjenja za troškove.

Obveznim mirovinskim fondovima upravljaju mirovinska društva - poduzeća u kojima rade financijski profesionalci. Zakonitost njihova poslovanja nadzire Hanfa. Uskoro ćete saznati više detalja o njima.

A, B i C obvezni mirovinski fondovi

Prigodom prvog zapošljavanja možete samostalno odabrati obvezni mirovinski fond u koji će se svakoga mjeseca slijevati 5% vaše bruto plaće. Odabir se sastoji od dva koraka.

Prvo, morate se odlučiti za jedan od tri tipa obveznog mirovinskog fonda. Rizičniji obvezni mirovinski fondovi tipa A veći dio portfelja ulažu u dionice. Najmanje rizični tipa C ne ulažu u dionice. Većim dijelom ulažu u obveznice i druge oblike ulaganja nižeg rizika. Postoji i srednji tip obveznih mirovinskih fondova B, koji su kombinacija A i C.

Ako ste do sada pažljivo pregledali sve sadržaje na ovoj stranici, imate prve informacije koje vam omogućuju da bolje razumijete odabir A, B ili C. O toj vrsti odabira postoje i drugi izvori.

U drugom koraku morate odabrati jedan od četiri mirovinska fonda kojima upravljaju četiri različita društva za upravljanje. Kolokvijalno se nazivaju fond menadžeri, a točnije - mirovinska društva. Odabir ćete obaviti tako da odete u jednu od nadležnih državnih institucija i potpišete pristupnicu. O detaljima postupka informirat će vas poslodavac, a više informacija možete pronaći i na stranicama Registra osiguranika (REGOS-a).

Kao i slučaju odabira fonda tipa A, B ili C odgovornost je na vama. Na stranicama Hanfe u mjesečnim statističkim izvještajima možete se informirati o tome koliko koji fond ima članova, kakva mu je struktura ulaganja i kakve su povrate ostvarivali u prošlosti. Mnoštvo informacija koje su korisne pri odabiru fonda mogu se pronaći i na mrežnim stranicama društava za upravljanje.

Ako gledate povrate u prošlosti, morate imati na umu da to može biti tek orijentir za odabir fonda. Prošli povrati nisu jamstvo ponavljanja sličnih povrata u budućnosti. S obzirom da je vremenski horizont ulaganja mirovinske štednje vrlo dugoročan, važno je ne pridavati preveliku pažnju mjesečnim oscilacijama.

Općenito, rezultate fondova treba sagledavati u dužem vremenskom razdoblju.

Sada imate dovoljno znanja da možete protumačiti Tablicu 11 iz mjesečnog izvještaja Hanfe. MIREX je prosječni vagani prinos sva četiri fonda i služi za lakše usporedbe i ocjenu poslovanja sustava u cjelini.

Seljenje iz fonda u fond i troškovi

Mirovinska društva ne mogu slobodno određivati visinu troškova odnosno naknada. One su propisane i njihov obračun nadzire Hanfa. Postoji naknada za upravljanje koja za 2017. iznosi 0,39% od ukupne imovine. Ova naknada se smanjuje po 7% godišnje dok ne dosegne 0,3% na godinu, koliko iznosi zakonom propisana minimalna naknada za upravljanje.

Postoji i ulazna naknada koja iznosi 0,8% od svake uplate u obvezni mirovinski fond. Iz ulazne naknade financira se administrativna i informatička infrastruktura sustava - Središnji registar osiguranika (REGOS). REGOS je važan dio kontrolnog mehanizma, jer sve uplate prolaze preko računa te institucije i raspoređuju se na fondove koje ste odabrali.

Niste dužni odabrati obvezni mirovinski fond. Ako to ne učinite sami, REGOS će po isteku šest mjeseci od prvog priljeva sredstava metodom slučajnog odabira dodijeliti vaš račun jednom od četiri fonda, u kategoriju B.

Svake tri godine kada punite broj godina koji je višekratnik broja tri (npr. 27, 30, 33 itd.) i u mjesecu u kojem ste rođeni, možete preseliti svoj mirovinski račun odnosno sredstva u drugu kategoriju fonda i/ili kod drugog upravitelja bez naknade.

Dobrovoljni mirovinski fondovi - treći stup

Mirovinska štednja u užem smislu sastoji se od opisane obvezne mirovinske štednje i dobrovoljne mirovinske štednje koja se naziva još i treći stup. Odluku o štednji u trećem stupu donosite sami. Država iz proračuna daje poticaj za to.

Osoba iz gornjeg primjera obračuna plaće, koja mjesečno zarađuje oko 4.746 kuna, može odlučiti svakoga mjeseca izdvojiti manji iznos radi uplate u dobrovoljni mirovinski fond. Hanfa nadzire i dobrovoljne mirovinske fondove, pa se slična tablica o njihovim rezultatima može pronaći u mjesečnom statističkom izvješću Hanfe (ODMF je oznaka za dobrovoljne mirovinske fondove).

Na svaku vašu uplatu država godišnje uplaćuje 15%, najviše do iznosa od 750 kuna. Ako uplaćujete 1.000 kuna na godinu, državni poticaj će iznositi 150 kuna. Ako uplaćujete više od 5.000 kuna, godišnji državni poticaj neće prijeći 750 kuna. Kao i kod drugih fondova, pri odabiru obratite posebnu pažnju na "trokut" glavnih karakteristika fondova: ključni su troškovi, rizik i očekivani povrat.

Na stranicama Hanfe možete pronaći propise koji uređuju pitanja mirovinske štednje.