Često postavljena pitanja

Leasing

Od leasing društva kod kojeg sam potpisao/la ugovor o leasingu za nabavu objekta po financijskom leasingu dobio/la sam obavijest o promjeni rate za otplatu. U obrazloženju se navodi kako su promijenjeni uvjeti refinanciranja davatelja leasinga na tržištu novca. Takva je mogućnost propisana općim uvjetima ugovora, no zanima me jesu li se uvjeti na koje se poziva leasing društvo zaista promijenili?

Hanfa nije ovlaštena odlučivati o uvjetima po kojima neko leasing društvo posuđuje novac na financijskom tržištu. Obrazloženja o promjenama uvjeta na koje se poziva leasing društvo te uputu o načinu njihove provjere, možete zatražiti od leasing društva. Napominjemo kako se na ugovore o leasingu sklopljene s fizičkim osobama koje kao primatelji leasinga sudjeluju u poslovima leasinga u svrhe koje nisu namijenjene njihovoj poslovnoj djelatnosti niti obavljanju djelatnosti slobodnog zanimanja primjenjuju odredbe Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN br. 75/09, 112/12, 143/13, 147/13) pa tako i odredbe o promjenjivim kamatnim stopama.

Može li leasing društvo primatelju leasinga naplaćivati troškove izdavanja opomene vezane uz kašnjenje podmirivanja dospjelih novčanih potraživanja?

Važno je istaknuti kako primatelj leasinga može biti fizička ili pravna osoba. Zakon o leasingu, pod pojmom potrošač podrazumijeva svaku fizičku osobu koja kao primatelj leasinga sudjeluje u poslovima leasinga u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj djelatnosti niti obavljanju djelatnosti slobodnog zanimanja. U skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača (NN br. 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12 i 56/13), izdavanje opomene radi naplate dospjelih novčanih potraživanja u ugovorima o leasingu sklopljenim s potrošačima kao primateljima leasinga nije dozvoljeno naplaćivati.

Ima li posao leasinga predviđenu opciju kupnje objekta leasinga?

U skladu s odredbama Zakona o leasingu posao leasinga s obzirom na sadržaj i obilježja može biti financijski ili operativni leasing.

Posao financijskog leasinga je pravni posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaća davatelju leasinga naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, snosi troškove amortizacije tog objekta leasinga i opcijom kupnje može steći pravo vlasništva nad tim objektom leasinga po određenoj cijeni koja je u trenutku izvršenja te opcije manja od stvarne vrijednosti objekta leasinga u tom trenutku, a rizici i koristi povezani s vlasništvom na objektu leasinga većim dijelom prenose se na primatelja leasinga.

Posao operativnog leasinga je pravni posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaća davatelju leasinga određenu naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, davatelj leasinga snosi troškove amortizacije tog objekta leasinga i primatelj leasinga nema ugovorenu opciju kupnje, a rizici i koristi povezani s vlasništvom na objektu leasinga većim dijelom ostaju na davatelju leasinga, odnosno ne prenose se na primatelja leasinga. No nema zapreke da nakon redovnog isteka ugovora o operativnom leasingu i podmirenja svih potraživanja koja proizlaze iz ugovora dotadašnji primatelj leasinga kupi dotadašnji objekt leasinga od leasing društva po tržišnoj cijeni u trenutku kupovine

Ima li primatelj leasinga pravo slobodnog izbora osiguratelja objekta leasinga?

Sukladno odredbama Zakona o leasingu tijekom cjelokupnog trajanja ugovora o leasingu vlasnik objekta leasinga je davatelj leasinga. Sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. Sukladno navedenom leasing društvo kao vlasnik objekta leasinga samo slobodno određuje osiguravatelja objekta leasinga kojemu je vlasnik.

Bez obzira na nedvojbeno pravo raspolaganja objektom leasinga u vlasništvu leasing društva i preuzetu obvezu primatelja leasinga, Hanfa smatra kako bi u slučajevima sklapanja ugovora s potrošačima, a primjenjujući odredbe Zakona o zaštiti potrošača, leasing društva trebala obratiti posebnu pozornost na prava i pravnu zaštitu potrošača kao i zaštitu gospodarskih interesa potrošača.

Koje pretpostavke mora ispunjavati društvo iz druge države članice Europske unije da bi na području Republike Hrvatske moglo obavljati poslove financijskog leasinga?

Zakon o leasingu propisuje da poslove leasinga na području Republike Hrvatske može obavljati samo leasing društvo iz druge države članice Europske unije i to neposredno i putem podružnice.

Da bi leasing društvo iz druge države članice Europske unije neposredno obavljalo poslove financijskog  leasinga na području Republike Hrvatske, mora ispunjavati uvjete za obavljanje poslova financijskog  leasinga kao uzajamno priznate usluge, sukladno zakonu za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija te pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga iz države članice tj. Zakonom o kreditnim institucijama (NN, br. 159/13,19/15 i 102/15), a čije ispunjenje nadzire Hrvatska narodna banka.

Ukoliko društvo iz druge države članice Europske unije ne ispunjava gore navedene uvjete za obavljanje poslova leasinga kao uzajamno priznatih usluga, tada posao financijskog leasinga na području Republike Hrvatske može obavljati isključivo putem podružnice, a za osnivanje podružnice društvo mora dobiti odobrenje od Hanfe.

Hanfa ovdje upućuje na relevantne odredbe Zakona o leasingu (članci 46. - 48.) i Pravilnik o obavljanju poslova leasinga leasing društava iz država članica i trećih država na području Republike Hrvatske (NN, br. 68/14).

Što je ostatak vrijednosti u ugovoru o operativnom leasingu?

Ugovor o operativnom leasingu mora sukladno članku 52. stavak 3. točka 2. Zakona o leasingu (NN, br.141/13) sadržavati ostatak vrijednosti objekta leasinga. Prema odredbi članka 12. Pravilnika o sadržaju i obliku ugovora o leasingu te metodologiji izračuna efektivne kamatne stope (NN, br. 66/14), ostatak vrijednosti objekta leasinga predstavlja sporazumom utvrđenu vrijednost objekta leasinga po isteku ugovorenog trajanja ugovora o operativnom leasingu, a koja utječe na izračun visine mjesečnih obroka.

Naime, prema definiciji posla operativnog leasinga iz članka 5. Zakona stoji da u razdoblju korištenja objekta leasinga, primatelj leasinga plaća davatelju leasinga naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta, za razliku od posla financijskog leasinga koji prema odredbi istoga članka 5. stavak 2. Zakona, uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga.

Stoga, ostatak vrijednosti objekta leasinga nije i ne predstavlja ugovorenu otkupnu vrijednost objekta leasinga. S obzirom da kod posla operativnog leasinga primatelj leasinga nema ugovorenu opciju kupnje, ugovor o operativnom leasingu ne može niti sadržavati ugovorenu otkupnu vrijednost.

Da li je društvo Hypo Steiermark Kraftfahrzeung und Maschinenleasing GmbH sa sjedištem u Grazu, Joanneumring 20, Republika Austrija,  imalo ovlaštenje i dozvolu za sklapanje ugovora o leasingu na području Republike Hrvatske u radoblju do i nakon 2006. godine?

Hanfa je osnovana i započela s radom na temelju Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (NN, br.140/05 i 12/12) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2006. godine.

Zakon kojim se reguliraju leasing društva, odnosno prvi Zakon o leasingu (NN br.135/06; dalje u tekstu: ZOL I), za čiju je provedbu bila nadležna Hanfa i kojim je po prvi puta u Republici Hrvatskoj reguliran leasing, stupio je na snagu 21. prosinca 2006. godine. Novi Zakon o leasingu (NN, br.141/13, dalje u tekstu: ZOL II) stupio je na snagu 5. prosinca 2013.

Predmetno društvo nije nikada podnijelo zahtjev za izdavanjem odobrenja za obavljanje poslova leasinga, te u registrima Hanfe nikada nije bilo evidentirano kao leasing društvo koje ima njezino odobrenje ili suglasnost za obavljanje poslova leasinga na području Republike Hrvatske.

Ukoliko su ugovori o leasingu sklopljeni s navedenim društvom prije stupanja na snagu ZOL-a I i ZOL-a II, nije ni postojala zakonska osnova na temelju koje bi se izdavala odobrenja za obavljanje poslova leasinga za koje bi Hanfa bila nadležna.

Povratak na vrh

Faktoring

Može li trgovačko društvo koje nije faktoring društvo obavljati poslove:
a) izvoznog financiranja na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih tražbina osiguranih financijskim instrumentima (forfeiting) te
b) otkupa dospjelih tražbina?

Može. Hanfa izdaje odobrenje isključivo za obavljanje poslova faktoringa, no ne i posebna odobrenja za obavljanje poslova koji su u neposrednoj ili posrednoj vezi s poslovima faktoringa, a kao što su to na primjer forfeiting i posao otkupa dospjelih tražbina.

Treba li inozemna banka ishoditi posebne licence od Hanfe ako bi se radilo o izdvojenom slučaju kupnje potraživanja te ako bi se radilo o višekratnoj promjeni. Pitanje je postavljeno za potraživanje nastalo među rezidentima i ono s međunarodnim elementom.

Ako inozemna kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije želi kupiti neko potraživanje od društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, taj posao može obavljati isključivo na način i uz uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama, slijedom čega je potrebno obratiti se Hrvatskoj narodnoj banci kao nadležnom tijelu za provedbu Zakona o kreditnim institucijama.

Vrši li Hanfa nadzor nad društvima koja obavljaju djelatnost otkupa dospjelih potraživanja, a bez da društva pritom obavljaju djelatnost faktoringa?

Ne, iz relevantnih zakona ne proizlazi da Hanfa nadzire društva koja obavljaju poslove otkupa dospjelih potraživanja, ako pritom ne obavljaju poslove faktoringa.

Što je faktoring prema Zakonu o faktoringu?

Faktoring je pravni posao u kojemu pružatelj usluga faktoringa, na temelju i u skladu s ugovorom o faktoringu sklopljenim s dobavljačem i/ili kupcem, kupuje predmete faktoringa s pravom ili bez prava na regres.

Predmet faktoringa su postojeće i/ili buduće, nedospjele, cijele ili djelomične novčane tražbine proizašle s osnove isporuke dobara i/ili pružanja usluga od strane poslovnih subjekata u tuzemstvu i u inozemstvu.

Tko smije pružati usluge faktoringa u Republici Hrvatskoj?

Poslove faktoringa u Republici Hrvatskoj smiju obavljati:

- faktoring društvo sa sjedištem u RH koje usluge faktoringa pruža na temelju odobrenja Hanfe

- faktoring društvo iz druge države članice EU koje ispunjava uvjete za obavljanje poslova faktoringa kao uzajamno priznatih usluga sukladno Zakonom o kreditnim institucijama (NN br. 159/13, 19/15 i 102/15) odnosno propisima kojima se uređuje odnosno propisima kojima se uređuje osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija te pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga

- podružnica faktoring društva iz druge države članice EU koje poslove faktoringa obavlja na temelju odobrenja Hanfe

- podružnica faktoring društva iz treće zemlje koje poslove faktoringa obavlja na temelju odobrenja Hanfe

- kreditna institucija u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama odnosno propisima kojima se uređuje odnosno propisima kojima se uređuje osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija te pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga.

Na internetskoj stranici Hanfe, u javno dostupnom registru Hanfe, nalazi se popis faktoring društava (i podružnica) koje su prema odobrenju Hanfe, ovlaštene za obavljanje poslova faktoringa u Republici Hrvatskoj (link).

Pod kojim uvjetima faktoring društvo iz druge države članice Europske unije smije pružati usluge faktoringa u Republici Hrvatskoj?

Faktoring društvo iz druge države članice Europske unije smije pružati usluge faktoringa u Republici Hrvatskoj:

- neposredno, ukoliko faktoring društvo iz druge države članice Europske unije ispunjava uvjete za obavljanje poslova faktoringa kao uzajamno priznatih usluga prema Zakonu o kreditnim institucijama (NN, br. 159/13, 19/15 i 102/15) odnosno propisima kojima se uređuje osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija te pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga

- putem podružnice, za osnivanje koje podružnice faktoring društvo druge države članice Europske unije mora dobiti odobrenje Hanfe.

Pod kojim uvjetima faktoring društvo iz treće države, odnosno države koja nije članica Europske unije, smije pružati usluge faktoringa u Republici Hrvatskoj?

Faktoring društvo iz treće države odnosno države koja nije članica Europske unije smije pružati usluge faktoringa u Republici Hrvatskoj samo putem podružnice, za osnivanje koje podružnice faktoring društvo iz treće države mora dobiti odobrenje Hanfe.

 Što mora učiniti društvo koje se do 31. prosinca 2016. nije uskladilo s odredbama ZOF-a?

Pravne osobe koje su na dan stupanja na snagu Zakona o faktoringu (NN, br. 94/14 i 41/16) tj. na dan 8. kolovoza 2014. obavljale posao faktoringa i koje su imale upisane djelatnosti faktoringa u sudski registar, a nisu se uskladile s odredbama ZOF-a kako je to propisano odredbom članka 117. ZOF-a tj. do 31. prosinca 2016., dužne su prestati obavljati poslove faktoringa i djelatnost faktoringa brisati iz sudskog registra.

Ako ista društva ne postupe na tako opisani način, Hanfa je sukladno odredbama ZOF-a ovlaštena pokrenuti i postupak likvidacije.

 

Povratak na vrh

Investicijski fondovi

Prije nekog vremena kupio/la sam udjele u otvorenom investicijskom fondu s javnom ponudom. Kako nisam bio/la zadovoljan/na stanjem na tržištu i poslovanjem spomenutog fonda, odlučio/la sam se na otkup udjela. Upoznat/a sam s prospektom i statutom fonda, no smatram da nisam bio/la primjereno upozoren/a na moguće rizike. Možete li zbog toga izvršiti nadzor nad društvom za upravljanje tim fondom i poslovanjem samog fonda?

Svim kupcima udjela u otvorenom investicijskom fondu mora prethodno biti uručen ili učinjen dostupnim prospekt i/ili statut, koji u slučaju otvorenog investicijskog fonda može biti u skraćenom obliku. Napominjemo kako Hanfa izdaje odobrenja na sadržaj i eventualne izmjene prospekta i statuta otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom.

Tijekom obavljanja svojih nadzornih aktivnosti Hanfa utvrđuje je li poslovanje subjekata nadzora, odnosno u ovom slučaju društava za upravljanje investicijskim fondovima i samih investicijskih fondova, usklađeno s relevantnim zakonskim i podzakonskim odredbama. Hanfa ne može ocjenjivati i donositi odluku o tome je li poslovanje nekog fonda u skladu s osobnim očekivanjima određenog ulagatelja.

Također ističemo kako tijekom pripreme i obavljanja svojih nadzornih aktivnosti Hanfa u obzir uzima i navode iz zaprimljenih predstavki potrošača.

Povratak na vrh

Tržište osiguranja

Koje su posljedice neplaćanja premije životnog, odnosno neživotnog osiguranja i gdje su definirane odredbe vezane uz mogućnost raskida ugovora o osiguranju?

Opće odredbe koje se odnose na posljedice neplaćanja premije kod ugovora o osiguranju propisane su člankom 937. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15), a člankom 969. istog Zakona propisane su posljedice neplaćanja premije kod ugovora o osiguranju osoba (osiguranje života i osiguranje od nesretnog slučaja).

Posljedice neplaćanja premije trebale bi biti navedene u pripadajućim uvjetima osiguranja, a ako nisu istaknute  ili su u suprotnosti s navedenim odredbama Zakona o obveznim odnosima, primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima. Same odredbe vezane uz mogućnosti raskida ugovora o osiguranju također su definirane odredbama Zakona o obveznim odnosima i uvjetima ugovora o osiguranju.

Što je otkupna vrijednost police životnog osiguranja i smije li njezina vrijednost biti manja od iznosa uplaćene premije?

Sukladno odredbama članka 978. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) na zahtjev ugovaratelja osiguranja života sklopljenog za cijeli život osiguranika, osiguratelj mu je dužan isplatiti otkupnu vrijednost police, ako su do tada plaćene barem tri godišnje premije. U ugovoru o osiguranju moraju biti navedeni uvjeti pod kojima ugovaratelj može zahtijevati isplatu njezine otkupne vrijednosti te način kako se ta vrijednost izračunava, u skladu s uvjetima osiguranja. Pravo zahtijevanja otkupa ne mogu ostvarivati vjerovnici ugovaratelja osiguranja ni korisnik osiguranja, ali će otkupna vrijednost biti isplaćena korisniku na njegov zahtjev, ako je određivanje korisnika neopozivo. Iznimno, otkup police može zahtijevati vjerovnik kome je polica predana u zalog, ako tražbina radi čijeg je osiguranja dan zalog ne bude namirena o dospjelosti.

Sukladno odredbi članka 380. stavka 5. točke 4. Zakona o osiguranju (NN, br. 30/15), društvo za osiguranje dužno je prije sklapanja ugovora o osiguranju života obavijestiti ugovaratelja osiguranja i o tablicama otkupne vrijednosti.

Otkupna vrijednost police životnog osiguranja smije biti manja od iznosa uplaćene premije. Visina otkupne vrijednosti police životnog osiguranja ovisi o broju godina u kojima je uplaćivana premija osiguranja. Naime, što je broj godina u kojima je uplaćivana premija osiguranja veći, to će i otkupna vrijednost police osiguranja biti veća.

Postoji li propisana obveza osiguratelja, odnosno postupak i rokovi za rješavanje odštetnih zahtjeva kod Zakona o obveznim osiguranjima u prometu?

Odredbama članka 12. stavaka 1. i 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN, br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) propisana je obveza osiguratelja, odnosno postupak i rokovi za rješavanje odštetnih zahtjeva podnesenih osiguratelju:

 “Odgovorni osiguratelj dužan je u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva:

– obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno

– utemeljeni odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni.

U slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj je oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom navedenim stavkom 1. članka 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.”

Što je ugovor o osiguranju?

Ugovor o osiguranju je dvostrani pravni posao kojim se ugovaratelj osiguranja obvezuje platiti premiju osiguranja, a osiguratelj isplatiti osigurninu osiguraniku ili korisniku osiguranja, u slučaju nastanka osiguranog slučaja. Ugovor o osiguranju je sklopljen kada je ponuda o osiguranju prihvaćena i to ukoliko osiguratelj ne odbije pisanu ponudu osiguranja u roku od 8 dana otkad je ponuda prispjela osiguratelju (ili u kraćem roku ako ga je osiguratelj propisao), odnosno u roku 30 dana ako je potreban liječnički pregled.

Osiguratelj je o sklopljenom ugovoru o osiguranju obvezan ugovaratelju osiguranja predati uredno sastavljenu i potpisanu policu osiguranja. Polica osiguranja je pisana isprava o sklopljenom ugovoru o osiguranju i sastavni je dio ugovora o osiguranju te mora sadržavati: ugovorne strane, osiguranu osobu odnosno osiguranu stvar ili drugi predmet osiguranja, rizik obuhvaćen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokrića, iznos osiguranja ili da je osiguranje neograničeno, premiju ili doprinos (ulog), datum izdavanja police i potpise ugovornih strana.

Također, osiguratelj je dužan upozoriti ugovaratelja osiguranja da su opći i/ili posebni uvjeti osiguranja sastavni dio ugovora o osiguranju i predati mu njihov tekst, ako ti uvjeti već nisu otisnuti na polici osiguranja.

Sukladno člancima 380. do 382. Zakona o osiguranju (NN, br. 30/15), prije sklapanja ugovora o osiguranju i za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju, osiguratelj je dužan ugovaratelju osiguranja predati pisanu obavijest koja mora sadržavati podatke propisane navedenim člancima, a njen tekst i sadržaj moraju biti sastavljeni na hrvatskom jeziku.

Postoji li kod sporova u osiguranju mogućnost izvansudskog rješavanja? 

Društva za osiguranje dužna su uspostaviti postupak izvansudskog rješavanja sporova između osiguranika, odnosno ugovaratelja osiguranja i društva za osiguranje. Društvo za osiguranje također je dužno u uvjetima osiguranja koji su sastavni dio ugovora o osiguranju objaviti informaciju o načinu postupka izvansudskog rješavanja sporova, sukladno odredbama članka 377. stavka 1. Zakona o osiguranju (NN, br. 30/15).

Kada i kako se isplaćuje osigurnina određena ugovorom o osiguranju?

Kada se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom o osiguranju u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 dana otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio.

Ukoliko je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom o osiguranju u roku od 30 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti kako njegov zahtjev nije osnovan. Ako iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u prethodno navedenim rokovima, osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos neospornog dijela svoje obveze na ime predujma.

U slučaju obveznih osiguranja u prometu, odgovorni osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva:

- obrazloženu ponudu za naknadu štete ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno

- utemeljeni odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne.

U slučaju nemogućnosti utvrđivanja konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj je oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos neospornog iznosa naknade štete kao predujam u gore navedenim rokovima propisanim Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu.

Povratak na vrh

Tržište kapitala

Budući da sam izgubio/la PIN koji mi je dodijeljen prilikom otvaranja računa vrijednosnih papira u SKDD-u d.d., zanima me kome se mogu obratiti za pomoć.

Upućujemo Vas da se u svezi gubitka PIN-a obratite Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. (www.skdd.hr, telefon: +385 (1) 4607 300).

Kupio/la sam određen broj dionica kojima je od dana moje kupnje pala vrijednost.  Mogu li se obratiti Fondu za zaštitu ulagatelja?

Svako ulaganje na tržištu kapitala povezano je s određenim rizikom te je poželjno da se svaki potencijalni ulagatelj prije donošenja odluke o ulaganju upozna s mogućim rizicima te se informira i o poslovanju izdavatelja u čiji vrijednosni papir ulaže.

Fond za zaštitu ulagatelja, kojim upravlja Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., ne pokriva gubitak kojeg ulagatelji ostvare ulaganjem na tržištu kapitala, već samo osigurava tražbine klijenata prema članu Fonda (npr. investicijskom društvu), koje taj član nije u mogućnosti isplatiti i/ili vratiti svom klijentu zbog toga što je nad njim otvoren stečajni postupak ili zato što je Hanfa utvrdila kako je kod člana Fonda nastupila nemogućnost ispunjavanja obveza prema klijentima.

Sustav zaštite ulagatelja, formiranje i upravljanje Fondom, utvrđivanje osiguranog slučaja i isplata zaštićenih tražbina definirani su odredbama članka 222.-246. Zakona o tržištu kapitala. 

Zanima me vrijednost/cijena određene dionice uvrštene na Zagrebačku burzu na određeni dan.

Trgovački podaci i statistike, uključujući i podatke o vrijednosti određene dionice koja je uvrštena na Zagrebačku burzu, dostupni su na internetskim stranicama Zagrebačke burze (www.zse.hr).

Uložio/la sam novac u dionice određenog izdavatelja nakon što sam pročitao/la upise i komentare na internetskom forumu. Dionica je u međuvremenu izgubila na vrijednosti i sumnjam u manipulaciju tržištem. Koga mogu tužiti za gubitak?

Karakteristike tržišta kapitala kao što su dinamičnost, osjetljivost i reagiranje na zbivanja u stvarnom vremenu s jedne te interneta kao medija s druge strane predstavljaju moguću podlogu za pokušaje manipuliranja tržištem. Hanfa ne može utjecati na to što određeni ulagatelji svoje investicijske odluke donose na osnovi natpisa po internetskim forumima, glasina ili neprovjerenih informacija.

Napominjemo kako izdavatelji vrijednosnih papira dostavljaju propisane informacije u javno dostupan Službeni registar propisanih informacija tzv. SRPI koji je dostupan na internetskim stranicama Hanfe, kao i na Zagrebačku burzu.

Hanfa kontinuirano nadzire aktivnosti na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj, a to uključuje i nadzor trgovanja na Zagrebačkoj burzi u stvarnom vremenu. Pritom Hanfa posebnu pozornost posvećuje onim transakcijama koje odskaču po određenim parametrima, kao što su na primjer cijena ili količina. U slučaju otkrivanja nepravilnosti ili nezakonitosti Hanfa postupa u skladu sa svojim zakonski propisanim mjerama.

Napominjemo kako Hanfa ne može proglasiti određenu aktivnost manipulacijom tržištem i podizimati mjere i/ili podnositi prijave nadležnim tijelima odmah nakon primitka određene prijave, već ako u provedenom postupku utvrdi kako postoji osnova za podnošenje istih.

U određenoj kreditnoj instituciji sam uzeo/la kredit u švicarskim francima. Zbog promjene tečaja iznos rate mi je porastao. Možete li izvršiti nadzor u toj kreditnoj instituciji i obavijestiti me o rezultatima istog?

Navodi iz Vašeg upita  nisu u nadležnosti Hanfe. Upućujemo Vas da  se obratite Hrvatskoj narodnoj banci (www.hnb.hr,telefon: + 385 (1) 4564 555) koja je nadležna za nadzor banaka/kreditnih institucija.

Je li na Zagrebačkoj burzi dozvoljeno vršiti kupnju/prodaju dionica sa skrivenim nalozima?

Sukladno s Pravilima Zagrebačke burze d.d. dopuštena je mogućnost stavljanja ponude sa skrivenom količinom vrijednosnih papira.

Što je skrbnički račun?

Sukladno s Pravilima i Uputom Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. (dalje: Pravila), skrbnički račun je račun vrijednosnih papira na kojem skrbnik na temelju odgovarajućeg pravnog posla vodi pozicije vrijednosnih papira u ime i za račun treće osobe. Skrbnički račun može biti na ime, zbirni skrbnički račun i skrbnički račun pod zaporkom. Imatelj vrijednosnih papira na skrbničkom računu uvijek je osoba za čiji račun se vrijednosni papiri drže ili se njima upravlja.

Hanfa kao nadležna institucija, sukladno relevantnim zakonskim odredbama, od investicijskih društava i kreditnih institucija koja obavljaju usluge skrbništva u Republici Hrvatskoj može zatražiti podatke o osobama za koje vode skrbničke račune.

Namjeravam koristiti financijsku uslugu nekog od subjekata nadzora Hanfe. Može li mi Hanfa preporučiti neko investicijsko društvo/ društvo za osiguranje/ društvo za upravljanje investicijskim fondovima/…?

Hanfa se brine za zakonitost poslovanja subjekata nadzora, ali ne može davati savjete oko toga  s kojim društvom bi bilo uputno stupiti u poslovni odnos. Na internetskim stranicama Hanfa nalazi se registar svih subjekata nadzora pa tako i ovih koje spominjete u svom upitu, kao i publikacije, priručnici, pokazatelji poslovanja i druge informacije koje mogu poslužiti potencijalnom korisniku financijskih usluga kao podloga za donošenje vlastitih odluka o korištenju usluga određenog subjekta nadzora.

Gdje mogu doći do informacija o naknadama investicijskih društava?

Za navedene informacije možete se obratiti samim investicijskim društvima. Osim podataka o naknadama, od investicijskih društava možete zatražiti na uvid i opće uvjete, politiku izvršavanja naloga, cjenik usluga te druge relevantne dokumente.

Povratak na vrh

Društva za dokup mirovine

Dana 26. prosinca 2013. stupio je na snagu Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine (NN, br. 153/13) koji uređuje ostvarivanje doživotne otpremnine odnosno dokup mirovine te osnivanje i poslovanje društava koja provode dokup mirovine.

Sukladno članku 36. Zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, svaka pravna i fizička osoba koja obavlja poslove koje uređuje taj Zakon, bez odobrenja za rad dobivenog sukladno odredbama tog Zakona, odnosno bez odobrenja za rad Hanfe dužna je uskladiti svoje poslovanje s odredbama tog Zakona najkasnije do 31. prosinca 2015. i u roku od 30 dana od dana isteka tog roka podnijeti Hanfi:

  • izvješće o usklađenju poslovanja s odredbama tog Zakona s dokazima o izvršenom usklađenju i
  • zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama tog Zakona.

Hanfa će na temelju urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i podnesenih dokaza o usklađenju poslovanja s odredbama Zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine postupiti u skladu s odredbom članka 36. stavka 4. članka tog Zakona i najkasnije u roku od 90 dana od dana zaprimanja navedenog zahtjeva, izdati odobrenje za rad u skladu s odredbama tog Zakona, što će biti objavljeno na internetskim stranicama Hanfe.

Hanfa do sada nije zaprimila ni jedan zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama Zakona o  doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine.

 

 

Odgovori Hanfe u rubrici „Često postavljana pitanja“ predstavljaju pojednostavljena i jasnim jezikom izražena objašnjenja određenih pojmova i zbivanja na tržištu financijskih usluga. Odgovori u ovoj rubrici isključivo su informativne naravi i ne predstavljaju pravne savjete niti službena mišljenja Hanfe. Hanfa nije odgovorna za eventualnu štetu koju određena osoba pretrpi ili nanese trećoj osobi ukoliko je ona nastala na osnovu povjerenja u odgovore ili postupanja prema odgovorima koji su spomenuti u ovoj rubrici. Sve korisnike financijskih usluga upućujemo na provjeru relevantnog zakonodavnog okvira, te moguće izmjene zakona i prakse na području financijskih usluga.

Povratak na vrh