Često postavljena pitanja

Leasing

Od leasing društva kod kojeg sam potpisao/la ugovor o leasingu za nabavu objekta po financijskom leasingu dobio/la sam obavijest o promjeni rate za otplatu. U obrazloženju se navodi kako su promijenjeni uvjeti refinanciranja davatelja leasinga na tržištu novca. Takva je mogućnost propisana općim uvjetima ugovora, no zanima me jesu li se uvjeti na koje se poziva leasing društvo zaista promijenili?

Hanfa nije ovlaštena odlučivati o uvjetima po kojima neko leasing društvo posuđuje novac na financijskom tržištu. Obrazloženja o promjenama uvjeta na koje se poziva leasing društvo te uputu o načinu njihove provjere, možete zatražiti od leasing društva. Napominjemo kako se na ugovore o leasingu sklopljene s fizičkim osobama koje kao primatelji leasinga sudjeluju u poslovima leasinga u svrhe koje nisu namijenjene njihovoj poslovnoj djelatnosti niti obavljanju djelatnosti slobodnog zanimanja primjenjuju odredbe Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN br. 75/09, 112/12, 143/13, 147/13) pa tako i odredbe o promjenjivim kamatnim stopama.

Može li leasing društvo primatelju leasinga naplaćivati troškove izdavanja opomene vezane uz kašnjenje podmirivanja dospjelih novčanih potraživanja?

Važno je istaknuti kako primatelj leasinga može biti fizička ili pravna osoba. Zakon o leasingu, pod pojmom potrošač podrazumijeva svaku fizičku osobu koja kao primatelj leasinga sudjeluje u poslovima leasinga u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj djelatnosti niti obavljanju djelatnosti slobodnog zanimanja. U skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača (NN br. 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12 i 56/13), izdavanje opomene radi naplate dospjelih novčanih potraživanja u ugovorima o leasingu sklopljenim s potrošačima kao primateljima leasinga nije dozvoljeno naplaćivati.

Ima li posao leasinga predviđenu opciju kupnje objekta leasinga?

U skladu s odredbama Zakona o leasingu posao leasinga s obzirom na sadržaj i obilježja može biti financijski ili operativni leasing.

Posao financijskog leasinga je pravni posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaća davatelju leasinga naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, snosi troškove amortizacije tog objekta leasinga i opcijom kupnje može steći pravo vlasništva nad tim objektom leasinga po određenoj cijeni koja je u trenutku izvršenja te opcije manja od stvarne vrijednosti objekta leasinga u tom trenutku, a rizici i koristi povezani s vlasništvom na objektu leasinga većim dijelom prenose se na primatelja leasinga.

Posao operativnog leasinga je pravni posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaća davatelju leasinga određenu naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, davatelj leasinga snosi troškove amortizacije tog objekta leasinga i primatelj leasinga nema ugovorenu opciju kupnje, a rizici i koristi povezani s vlasništvom na objektu leasinga većim dijelom ostaju na davatelju leasinga, odnosno ne prenose se na primatelja leasinga. No nema zapreke da nakon redovnog isteka ugovora o operativnom leasingu i podmirenja svih potraživanja koja proizlaze iz ugovora dotadašnji primatelj leasinga kupi dotadašnji objekt leasinga od leasing društva po tržišnoj cijeni u trenutku kupovine

Ima li primatelj leasinga pravo slobodnog izbora osiguratelja objekta leasinga?

Sukladno odredbama Zakona o leasingu tijekom cjelokupnog trajanja ugovora o leasingu vlasnik objekta leasinga je davatelj leasinga. Sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. Sukladno navedenom leasing društvo kao vlasnik objekta leasinga samo slobodno određuje osiguravatelja objekta leasinga kojemu je vlasnik.

Bez obzira na nedvojbeno pravo raspolaganja objektom leasinga u vlasništvu leasing društva i preuzetu obvezu primatelja leasinga, Hanfa smatra kako bi u slučajevima sklapanja ugovora s potrošačima, a primjenjujući odredbe Zakona o zaštiti potrošača, leasing društva trebala obratiti posebnu pozornost na prava i pravnu zaštitu potrošača kao i zaštitu gospodarskih interesa potrošača.

Koje pretpostavke mora ispunjavati društvo iz druge države članice Europske unije da bi na području Republike Hrvatske moglo obavljati poslove financijskog leasinga?

Zakon o leasingu propisuje da poslove leasinga na području Republike Hrvatske može obavljati samo leasing društvo iz druge države članice Europske unije i to neposredno i putem podružnice.

Da bi leasing društvo iz druge države članice Europske unije neposredno obavljalo poslove financijskog  leasinga na području Republike Hrvatske, mora ispunjavati uvjete za obavljanje poslova financijskog  leasinga kao uzajamno priznate usluge, sukladno zakonu za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija te pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga iz države članice tj. Zakonom o kreditnim institucijama (NN, br. 159/13,19/15 i 102/15), a čije ispunjenje nadzire Hrvatska narodna banka.

Ukoliko društvo iz druge države članice Europske unije ne ispunjava gore navedene uvjete za obavljanje poslova leasinga kao uzajamno priznatih usluga, tada posao financijskog leasinga na području Republike Hrvatske može obavljati isključivo putem podružnice, a za osnivanje podružnice društvo mora dobiti odobrenje od Hanfe.

Hanfa ovdje upućuje na relevantne odredbe Zakona o leasingu (članci 46. - 48.) i Pravilnik o obavljanju poslova leasinga leasing društava iz država članica i trećih država na području Republike Hrvatske (NN, br. 68/14).

Što je ostatak vrijednosti u ugovoru o operativnom leasingu?

Ugovor o operativnom leasingu mora sukladno članku 52. stavak 3. točka 2. Zakona o leasingu (NN, br.141/13) sadržavati ostatak vrijednosti objekta leasinga. Prema odredbi članka 12. Pravilnika o sadržaju i obliku ugovora o leasingu te metodologiji izračuna efektivne kamatne stope (NN, br. 66/14), ostatak vrijednosti objekta leasinga predstavlja sporazumom utvrđenu vrijednost objekta leasinga po isteku ugovorenog trajanja ugovora o operativnom leasingu, a koja utječe na izračun visine mjesečnih obroka.

Naime, prema definiciji posla operativnog leasinga iz članka 5. Zakona stoji da u razdoblju korištenja objekta leasinga, primatelj leasinga plaća davatelju leasinga naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta, za razliku od posla financijskog leasinga koji prema odredbi istoga članka 5. stavak 2. Zakona, uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga.

Stoga, ostatak vrijednosti objekta leasinga nije i ne predstavlja ugovorenu otkupnu vrijednost objekta leasinga. S obzirom da kod posla operativnog leasinga primatelj leasinga nema ugovorenu opciju kupnje, ugovor o operativnom leasingu ne može niti sadržavati ugovorenu otkupnu vrijednost.

Da li je društvo Hypo Steiermark Kraftfahrzeung und Maschinenleasing GmbH sa sjedištem u Grazu, Joanneumring 20, Republika Austrija,  imalo ovlaštenje i dozvolu za sklapanje ugovora o leasingu na području Republike Hrvatske u radoblju do i nakon 2006. godine?

Hanfa je osnovana i započela s radom na temelju Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (NN, br.140/05 i 12/12) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2006. godine.

Zakon kojim se reguliraju leasing društva, odnosno prvi Zakon o leasingu (NN br.135/06; dalje u tekstu: ZOL I), za čiju je provedbu bila nadležna Hanfa i kojim je po prvi puta u Republici Hrvatskoj reguliran leasing, stupio je na snagu 21. prosinca 2006. godine. Novi Zakon o leasingu (NN, br.141/13, dalje u tekstu: ZOL II) stupio je na snagu 5. prosinca 2013.

Predmetno društvo nije nikada podnijelo zahtjev za izdavanjem odobrenja za obavljanje poslova leasinga, te u registrima Hanfe nikada nije bilo evidentirano kao leasing društvo koje ima njezino odobrenje ili suglasnost za obavljanje poslova leasinga na području Republike Hrvatske.

Ukoliko su ugovori o leasingu sklopljeni s navedenim društvom prije stupanja na snagu ZOL-a I i ZOL-a II, nije ni postojala zakonska osnova na temelju koje bi se izdavala odobrenja za obavljanje poslova leasinga za koje bi Hanfa bila nadležna.

Povratak na vrh

Faktoring

Može li trgovačko društvo koje nije faktoring društvo obavljati poslove:
a) izvoznog financiranja na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih tražbina osiguranih financijskim instrumentima (forfeiting) te
b) otkupa dospjelih tražbina?

Može. Hanfa izdaje odobrenje isključivo za obavljanje poslova faktoringa, no ne i posebna odobrenja za obavljanje poslova koji su u neposrednoj ili posrednoj vezi s poslovima faktoringa, a kao što su to na primjer forfeiting i posao otkupa dospjelih tražbina.

Treba li inozemna banka ishoditi posebne licence od Hanfe ako bi se radilo o izdvojenom slučaju kupnje potraživanja te ako bi se radilo o višekratnoj promjeni. Pitanje je postavljeno za potraživanje nastalo među rezidentima i ono s međunarodnim elementom.

Ako inozemna kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije želi kupiti neko potraživanje od društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, taj posao može obavljati isključivo na način i uz uvjete propisane Zakonom o kreditnim institucijama, slijedom čega je potrebno obratiti se Hrvatskoj narodnoj banci kao nadležnom tijelu za provedbu Zakona o kreditnim institucijama.

Vrši li Hanfa nadzor nad društvima koja obavljaju djelatnost otkupa dospjelih potraživanja, a bez da društva pritom obavljaju djelatnost faktoringa?

Ne, iz relevantnih zakona ne proizlazi da Hanfa nadzire društva koja obavljaju poslove otkupa dospjelih potraživanja, ako pritom ne obavljaju poslove faktoringa.

Što je faktoring prema Zakonu o faktoringu?

Faktoring je pravni posao u kojemu pružatelj usluga faktoringa, na temelju i u skladu s ugovorom o faktoringu sklopljenim s dobavljačem i/ili kupcem, kupuje predmete faktoringa s pravom ili bez prava na regres.

Predmet faktoringa su postojeće i/ili buduće, nedospjele, cijele ili djelomične novčane tražbine proizašle s osnove isporuke dobara i/ili pružanja usluga od strane poslovnih subjekata u tuzemstvu i u inozemstvu.

Tko smije pružati usluge faktoringa u Republici Hrvatskoj?

Poslove faktoringa u Republici Hrvatskoj smiju obavljati:

- faktoring društvo sa sjedištem u RH koje usluge faktoringa pruža na temelju odobrenja Hanfe

- faktoring društvo iz druge države članice EU koje ispunjava uvjete za obavljanje poslova faktoringa kao uzajamno priznatih usluga sukladno Zakonom o kreditnim institucijama (NN br. 159/13, 19/15 i 102/15) odnosno propisima kojima se uređuje odnosno propisima kojima se uređuje osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija te pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga

- podružnica faktoring društva iz druge države članice EU koje poslove faktoringa obavlja na temelju odobrenja Hanfe

- podružnica faktoring društva iz treće zemlje koje poslove faktoringa obavlja na temelju odobrenja Hanfe

- kreditna institucija u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama odnosno propisima kojima se uređuje odnosno propisima kojima se uređuje osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija te pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga.

Na internetskoj stranici Hanfe, u javno dostupnom registru Hanfe, nalazi se popis faktoring društava (i podružnica) koje su prema odobrenju Hanfe, ovlaštene za obavljanje poslova faktoringa u Republici Hrvatskoj (link).

Pod kojim uvjetima faktoring društvo iz druge države članice Europske unije smije pružati usluge faktoringa u Republici Hrvatskoj?

Faktoring društvo iz druge države članice Europske unije smije pružati usluge faktoringa u Republici Hrvatskoj:

- neposredno, ukoliko faktoring društvo iz druge države članice Europske unije ispunjava uvjete za obavljanje poslova faktoringa kao uzajamno priznatih usluga prema Zakonu o kreditnim institucijama (NN, br. 159/13, 19/15 i 102/15) odnosno propisima kojima se uređuje osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija te pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga

- putem podružnice, za osnivanje koje podružnice faktoring društvo druge države članice Europske unije mora dobiti odobrenje Hanfe.

Pod kojim uvjetima faktoring društvo iz treće države, odnosno države koja nije članica Europske unije, smije pružati usluge faktoringa u Republici Hrvatskoj?

Faktoring društvo iz treće države odnosno države koja nije članica Europske unije smije pružati usluge faktoringa u Republici Hrvatskoj samo putem podružnice, za osnivanje koje podružnice faktoring društvo iz treće države mora dobiti odobrenje Hanfe.

 Što mora učiniti društvo koje se do 31. prosinca 2016. nije uskladilo s odredbama ZOF-a?

Pravne osobe koje su na dan stupanja na snagu Zakona o faktoringu (NN, br. 94/14 i 41/16) tj. na dan 8. kolovoza 2014. obavljale posao faktoringa i koje su imale upisane djelatnosti faktoringa u sudski registar, a nisu se uskladile s odredbama ZOF-a kako je to propisano odredbom članka 117. ZOF-a tj. do 31. prosinca 2016., dužne su prestati obavljati poslove faktoringa i djelatnost faktoringa brisati iz sudskog registra.

Ako ista društva ne postupe na tako opisani način, Hanfa je sukladno odredbama ZOF-a ovlaštena pokrenuti i postupak likvidacije.

 

Povratak na vrh

Investicijski fondovi

Što je udio u investicijskom fondu i koja prava mi on daje?

Udio u investicijskom fondu je financijski instrument. Ponekad se pogrešno smatra da je riječ o vrijednosnom papiru, no on je slobodno prenosivi financijski instrument koji vam razna stvarna, obvezna i osobna prava, kao što su:

- pravo na obaviještenost (polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje)
- pravo na udio u dobiti
- pravo na otkup udjela (kada je riječ o UCITS fondu)
- pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske mase.

Prava koja vam udjel daje popisana su u prospektu/pravilima fonda.

Osim toga, udjeli u fondu mogu biti podijeljeni u različite klase udjela, što znači da vam daju različita prava i međusobno se razlikuju s obzirom na ta prava, u odnosu na isplatu prihoda ili dobiti fonda, denominaciju (HRK, EUR, USD), pravo izdavanja i/ili otkupa, naknadu za upravljanje plativu društvu za upravljanje, početnu cijenu udjela ili kombinaciju tih prava.

Za što su odgovorni članovi uprave i društvo za upravljanje investicijskim fondovima?

Članovi uprave dužni su voditi poslove društva i pritom im interesi ulagatelja i fonda uvijek moraju biti prioritet, pa nikada svoje interese ili interese povezanih osoba ne smiju stavljati ispred interesa ulagatelja i fonda te integriteta tržišta kapitala. Oni su u obavljanju svojih dužnosti dužni postupati savjesno i pošteno te u skladu s pravilima struke te pažnjom dobrog stručnjaka.

Članovi uprave društva za upravljanje solidarno odgovaraju društvu za štetu koja je nastala kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali pažnjom dobrog stručnjaka.

Što se tiče društva, ono je odgovorno fondu i ulagateljima za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih zakonima i aktima fonda i ako društvo ne obavi, propusti obaviti ili nepropisno obavi bilo koji posao ili dužnost, tada odgovara za štetu koja je nanesena fondu.

Članovi uprave i društvo odgovaraju prema kriteriju pretpostavljene krivnje.

 Gdje i kako mogu doći do informacija o investicijskim fondovima i društvima za upravljanje?

Svako društvo za upravljanje mora imati, te redovito ažurirati i održavati svoju mrežnu stranicu koja sadrži čitav niz raznih podataka i informacija, kao što su:

- opći podaci o društvu (tvrtka, pravni oblik, sjedište i mjesto uprave, broj odobrenja za rad koji je izdala Hanfa, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, iznos temeljnog kapitala, osnivači i članovi)
- osnovni podaci o članovima uprave, nadzornog odbora i prokuristima društva (osobna imena, kratke životopise)
- popis djelatnosti za koje društvo ima izdano odobrenje za rad
- revidirani godišnji izvještaji društva i fondova s javnom ponudom
- opći podaci o depozitaru fonda (tvrtka, pravni oblik, sjedište i adresa uprave, podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova depozitara, iznos temeljnog kapitala) i popis svih trećih osoba s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova
- popis fondova kojima društvo upravlja
- prospekt, pravila fonda i ključni podaci za ulagatelje (za fondove s javnom ponudom)
- popis delegiranih poslova
- sažeti tabelarni prikaz rizika vezanih uz društvo i fondove s javnom ponudom, sa stupnjem utjecaja svakog rizika na društvo i fond
- cijenu udjela fondova s javnom ponudom kojima upravlja i
- sve obavijesti vezane uz društvo i fondove te druge podatke predviđene propisima.

Osim toga, na mrežnoj stranici Hanfe dostupni su registri o društvima i fondovima u kojima također možete provjeriti neke od podataka.

Informirati se možete i putem akata fonda – prospekta i pravila.

 Mogu li se požaliti društvu za upravljanje i kako?

Da, možete se požaliti društvu. Naime, društvo je dužno ulagateljima omogućiti podnošenje pritužbi (najčešće putem e-maila).

Osim toga, i Hanfi možete poslati predstavku ako smatrate da vas je društvo oštetilo svojim postupanjem – više o tome pogledajte ovdje.

 Što je ugovor o ulaganju i kako ga sklapam s društvom za upravljanje?

Ugovor o ulaganju je ugovor na kojem se temelji vaš povjerenički odnos s društvom za upravljanje. Taj se ugovor najčešće ne sklapa u pisanom obliku tako da ga fizički potpisujete, nego se prema zakonskim odredbama smatra sklopljenim:

- ili kada ste društvu podnijeli uredan zahtjev za izdavanje udjela i izvršili valjanu uplatu iznosa iz zahtjeva, a društvo nije odbilo sklapanje ugovora
- ili kada vas je društvo kao ulagatelja upisalo u registar udjela koji vodi.

Ugovorom o ulaganju društvo se obvezuje izdati vam udjel, upisati vas u registar udjela, otkupiti od vas udjel kada to zatražite te dalje ulagati sredstva koja ste mu povjerili i upravljati fondom. Na temelju ugovora o ulaganju osim udjela stječete i položaj suovlaštenika na stvarima, pravima i tražbinama koje pripadaju zajedničkoj zasebnoj imovini fonda.

 Kako mogu ostvariti svoja prava i zahtjeve prema društvu za upravljanje i depozitaru?

Svoja prava i zahtjeve prema društvu možete ostvariti izravnim zahtjevom prema društvu. Ako razgovorom i dogovorom ne uspijete riješiti problem, možete podnijeti tužbu protiv društva – pred sudom ili u arbitražnom postupku. Društvo za upravljanje dužno je buduće ulagatelje upoznati s načinom i postupkom rješavanja sporova putem arbitraže.

Osim toga, možete se obratiti i depozitaru, jer je depozitar ovlašten i dužan u svoje ime ostvarivati zahtjeve i prava ulagatelja prema društvu za upravljanje, zbog kršenja odredaba propisa i akata fonda.

S druge strane, društvo za upravljanje ovlašteno je i dužno u svoje ime ostvarivati zahtjeve i prava ulagatelja prema depozitaru, no i vi sami možete pojedinačno i samostalno ostvarivati imovinskopravne zahtjeve prema depozitaru, pod uvjetom da to ne dovodi do dvostruke pravne zaštite ili do neravnopravnog postupanja prema ulagateljima.

Može li društvo za upravljanje davati nekome podatke o stanju mojih udjela u investicijskom fondu?

Načelno gledano, podaci o stanju vaših udjela u fondu su tajni, jer je društvo dužno kao poslovnu tajnu čuvati podatke o ulagateljima, stanju udjela te uplatama i isplatama. No, te   podatke društvo može dati:

- depozitaru
- osobi koja dokaže pravni interes
- pravosudnim i upravnim tijelima te drugim osobama na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja u skladu s odredbama posebnog zakona
- i nekome na temelju vašeg zahtjeva, i to samo podatke koji se odnose na vas.

Osim toga, Hanfa i društvo za upravljanje uvijek imaju pravo uvida u registar udjela fonda.

Kako mogu raspolagati svojim udjelima u investicijskom fondu?

Imatelj udjela u fondu ima pravo raspolagati svojim udjelima na način da ih prenese (kupoprodaja, darovanje i sl.) ili optereti (založno pravo, fiducijarni prijenos) na temelju uredne dokumentacije koja predstavlja valjanu pravnu osnovu za takvo raspolaganje. U praksi društva za upravljanje uz tu dokumentaciju traže i ispunjavanje obrasca za upis raspolaganja u registar udjela.

Ako ste, primjerice, društvu dostavili ugovor o kupoprodaji udjela koji ste sklopili s nekim, taj ugovor možete i opozvati, ali isključivo prije izvršenja upisa prijenosa u registar udjela, pod uvjetom:

- da se ugovor opozivate suglasno i u pisanoj formi i vi i kupac udjela
- da je društvo opoziv zaprimilo prije nego što je već provelo ugovor o kupoprodaji udjela.

I otkup udjela fonda je način raspolaganja udjelom, kod kojeg vi prodajte, a društvo za upravljanje otkupljuje udjele i isplaćuje ih iz imovine fonda.

Što se tiče zalaganja udjela u fondu, važno je znati da se na udjelu u fondu može upisati samo jedno založno pravo.

U banci sam dobio reklamne materijale o investicijskim fondovima i zainteresiran sam za kupnju udjela – trebam li pročitati ili provjerit još neke podatke i koga to mogu pitati?

Reklamni materijali su svakako dobar početak, jer bi trebali biti  jasni, nedvosmisleni i ne smiju dovoditi u zabludu. No, pored toga, prije donošenja odluke o ulaganju svakako pogledajte prospekt i pravila fonda te ključne podatke za ulagatelje (ako ih fond ima). Možete provjeriti i polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje fonda i društva.

Većina tih dokumenata dostupna je na mrežnim stranicama društva, a možete ih i sami tražiti od društva. Dapače, društvo za upravljanje, svaka osoba koja u ime i za račun društva nudi udjele UCITS fonda te posrednici koji prodaju ili savjetuju ulagatelje o mogućem ulaganju u udjele UCITS fonda ili u proizvode koji uključuju izloženost prema takvom UCITS fondu, moraju vam - prije sklapanja ugovora o ulaganju - besplatno staviti na raspolaganje ključne podatke za ulagatelje.

O čemu me društvo za upravljanje mora obavještavati?

Općenito gledano društvo je dužno, kada je to moguće, na svojim mrežnim stranicama objaviti svaki pravni i poslovni događaj u vezi s društvom za upravljanje i fondom s javnom ponudom kojim upravlja, kada se radi o događajima koji bi mogli utjecati na poslovanje fonda.

Na zahtjev ulagatelja društvo za upravljanje mu je dužno dostaviti i dodatne informacije o limitima koji se primjenjuju na području upravljanja rizicima fonda kojim društvo upravlja, postupcima koji se koriste u tu svrhu, kao i o promjenama u rizičnosti i prinosima osnovnih vrsta financijskih instrumenata u koje je uložena imovina fonda.

Kada je u pitanju UCITS fond, društvo za upravljanje mora na svojoj mrežnoj stranici objaviti utvrđenu cijenu udjela UCITS fonda za svaki dan vrednovanja u kojem je obavljeno izdavanje ili otkup udjela, a najmanje dva puta mjesečno. Osim toga, cijena udjela UCITS fonda mora biti priopćena bilo kojem ulagatelju koji to osobno zatraži putem telefona, pošte ili elektroničkim putem na adresu elektroničke pošte društva za upravljanje, odnosno dostupna u podružnici društva za upravljanje ili u prostorijama ovlaštenoga prodajnog zastupnika. Društvo je, također, dužno izrađivati mjesečni izvještaj o poslovanju UCITS fonda namijenjen ulagateljima i objavljivati ga na svojim mrežnim stranicama najkasnije do 15. u mjesecu za prošli mjesec.

Kada su u pitanju alternativni investicijski fondovi, društvo mora, za  svaki fond kojim upravlja, periodički objavljivati ulagateljima:

- postotak imovine fonda koja podliježe posebnim mjerama koje proizlaze iz njene nelikvidne prirode
- sve nove mjere za upravljanje likvidnošću fonda
- trenutni profil rizičnosti fonda i sustave upravljanja rizicima koje koristi za upravljanje navedenim rizicima.

Društvo koje upravlja ili trguje fondom koji koristi financijsku polugu redovito objavljuje za svaki takav fond:

- sve promjene maksimalne razine financijske poluge, koju društvo može koristiti za fond, kao i bilo koje  pravo  ponovnog  korištenja  kolaterala  ili  bilo  koje  garancije  odobrene  u  okviru sporazuma o financijskoj poluzi
- ukupan iznos financijske poluge koji koristi fond.

Koje sve naknade plaćam društvu za upravljanje?

Naknade koje društvo za upravljanje naplaćuje ulagatelju u UCITS fond ograničene su na ulaznu i izlaznu naknadu i one su određene prospektom fonda. Prilikom izdavanja ili otkupa udjela UCITS fonda ulagatelju se naplaćuje cijena udjela te ulazna i izlazna naknada, kada je to primjenjivo. Te se naknade iskazuju odvojeno od cijene udjela, a mogu biti prihod društva za upravljanje ili UCITS fonda.

Postoje i naknade koje društvo za upravljanje naplaćuje UCITS fondu – riječ je o naknadi za upravljanje i s time povezanim troškovima, a dopušteno je naplaćivati i naknadu vezanu uz prinos UCITS fonda. Plaćanje tih naknada kontrolira depozitar UCITS fonda i one se navode u prospektu fonda.

Osim toga, u prospektu UCITS fonda moraju biti jasno određeni uvjeti za naplatu naknada, visina naknada i način njihova izračuna, kao i mogućnost sniženja ili nenaplaćivanja neke od naknada na temelju odluke društva za upravljanje.

Što se tiče alternativnih investicijskih fondova, tu je situacija drugačija i prvenstveno se trebaju proučiti pravila fonda u kojima moraju biti naveden opis svih vrsta naknada te troškova i izdataka i njihovih maksimalnih iznosa, koje ulagatelji mogu snositi izravno ili neizravno te jasan i nedvosmislen opis obračuna naknada. To su prvenstveno ulazna i izlazna naknada, zatim naknada koja ovisi o prinosu i dr.

Treba li me društvo za upravljanje obavijestiti o promjenama naknada ili strategije ulaganja investicijskog fonda?

U pravilu da. Naime, zakon propisuje koje se promjene prospekta smatraju bitnima – to su one promjene koje se predlažu s namjerom:

- promjene ulaznih naknada, godišnjih naknada za upravljanje ili izlaznih naknada, koje mogu rezultirati većim troškovima za ulagatelje
- promjene elemenata vezanih uz ulaganja UCITS fonda navedenih u članku 191. stavku 3. točki a) podtočki 13. ZOIFJP-a
- promjene profila rizičnosti UCITS fonda, sklonosti prema riziku i sposobnosti nosivosti rizika
- promjene politike isplate prihoda ili dobiti UCITS fonda imateljima udjela i/ili
- produljenja trajanja ili skraćivanja trajanja UCITS fonda, kada je on osnovan na određeno vrijeme.

Te promjene društvo ne može provesti samo na temelju svoje odluke, nego mu je potrebno odobrenje Hanfe, a sljedeći radni dan nakon zaprimanja tog odobrenja, društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama, na vidljivom mjestu, objaviti obavijest o bitnim promjenama prospekta.

Osim toga društvo je dužno svim ulagateljima poslati obavijest o bitnim promjenama prospekta i to u roku od sedam dana od dana zaprimanja odobrenja Hanfe. U roku od 40 dana od dana objave obavijesti na svojim mrežnim stranicama. svi ulagatelji mogu tražiti otkup udjela bez plaćanja izlazne naknade.

Mogu li kod osnivanja investicijskog fonda u njega unositi stvari i prava ili mogu samo uplaćivati novac?

Prilikom osnivanja fonda u njega se mogu uplaćivati samo novčana sredstva, ne i stvari i/ili prava. Nakon početne ponude (osnivanja fonda), ako je tako propisano prospektom/pravilima fonda, mogu se u njega unositi stvari i/ili prava.

Povratak na vrh

Mirovinski fondovi

Za što su odgovorni članovi uprave i mirovinsko društvo?

Članovi uprave mirovinskog društva dužni su voditi poslove društva i pritom im interesi članova mirovinskog fonda uvijek moraju biti prioritet, pa nikada svoje interese ili interese povezanih osoba ne smiju stavljati ispred interesa članova fonda te integriteta tržišta kapitala. Oni su u obavljanju svojih dužnosti dužni postupati savjesno i pošteno te u skladu s pravilima struke te pažnjom dobrog stručnjaka.

Članovi uprave mirovinskog društva solidarno odgovaraju društvu za štetu koja je nastala kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali pažnjom dobrog stručnjaka.

Što se tiče mirovinskog društva, ono je odgovorno članovima za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih zakonima i aktima fonda i ako društvo ne obavi, propusti obaviti ili nepropisno obavi bilo koji posao ili dužnost, tada odgovara za štetu koja je nanesena članovima fonda.

Članovi uprave i društvo odgovaraju prema kriteriju pretpostavljene krivnje.

Koje naknade se plaćaju mirovinskom društvu?

Obvezni mirovinski fond - radi pokrića troškova mirovinskog društva, za mirovinsko društvo mogu se zaračunati sljedeće naknade:

1. ulazna naknada u iznosu od najviše 0,8% od uplaćenih doprinosa
2. naknada za  upravljanje  u  iznosu  od  najviše  0,45%  godišnje  od  ukupne  imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda u 2013., 2014. i 2015., a za svaku daljnju godinu stopa naknade se umanjuje za 7% u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, zaokruženo na tri decimalna mjesta, s time da ista ne  može  biti  niža  od  0,3%,  dok  će  osnovicu  za  izračun  i  način  naplate  ove  naknade Hanfa propisati pravilnikom
3. naknada za izlaz iz mirovinskog fonda u prve tri godine članstva, ako se istodobno radi promjeni mirovinskog društva, u iznosu od najviše 0,8% u prvoj, 0,4% u drugoj, odnosno 0,2% u trećoj godini članstva.

U statutu obveznog mirovinskog fonda moraju se navesti naknade i troškovi upravljanja i poslovanja koji smiju teretiti mirovinski fond, kao i način obračuna ulazne naknade, naknade za izlaz, naknade za  upravljanje te naknade depozitaru.

Dobrovoljni mirovinski fond - radi pokrića troškova mirovinskog fonda za mirovinsko društvo mogu se, u skladu s prospektom i statutom fonda, zaračunati sljedeće naknade:

1. ulazna naknada
2. naknada za upravljanje
3. naknada za izlaz iz fonda
4. naknada za troškove revizije fonda.

U prospektu dobrovoljnog mirovinskog fonda mora se navesti vrijeme, metoda i učestalost izračunavanja cijene udjela te način objavljivanja te vrijednosti, opis iznosa i učestalosti plaćanja dopuštenih naknada i troškova prilikom izdavanja udjela te prilikom promjene ili prestanka članstva u fondu.

Mogu li istovremeno biti član više obveznih mirovinskih fondova?

Ne, osiguranik može biti članom samo jednog mirovinskog fonda i imati samo jedan račun u tom mirovinskom fondu.

Kako biram obvezni mirovinski fond?

U pravilu sami birate mirovinski fond – dužni ste to učiniti u roku od šest mjeseci od dana uspostavljanja obveznog mirovinskog osiguranja. Ako to ne učinite u navedenom roku, tada će vas Središnji registar osiguranika (REGOS) po službenoj dužnosti rasporediti u mirovinski fond kategorije B.

Mogu li prijeći iz jednog obveznog mirovinskog fonda u drugi (kojim upravlja drugo mirovinsko društvo?

Da, možete prijeći u mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo - ako je od prethodne promjene mirovinskog fonda prošlo više od 14 dana, bez obzira je li prethodna promjena posljedica promjene mirovinskog fonda s obzirom na kategoriju, a kojim upravlja isto mirovinsko društvo ili promjene mirovinskog fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.

No pazite - u slučaju promjene mirovinsko društvo će vam, u prve tri godine članstva, naplatiti naknadu za izlaz.

Ako želite sami izabrati ili promijeniti mirovinski fond, morate to obaviti prijavom  REGOS-u,  na temelju koje postajete član novoizabranog mirovinskog fonda.

Mogu li promijeniti kategoriju obveznog mirovinskog fonda (A, B, C)?

Da, možete promijeniti kategoriju mirovinskog fonda - ali samo u godinama kada ćete napuniti godine života koje su višekratnik broja tri (3) i samo u kalendarskom mjesecu u kojemu ste  rođeni.

Prilikom promjene kategorije mirovinskog fonda ne naplaćuje se naknada za izlaz.

Što se događa s mojim sredstvima u obveznom mirovinskom fondu kada ostvarim pravo na mirovinu?

Kada ostvarite pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu (prema Zakonu o mirovinskom osiguranju), ukupna kapitalizirana sredstva s vašeg osobnog računa prenose se mirovinskom osiguravajućem  društvu.

Takvim povlačenjem  sredstava prestaje vaše članstvo u mirovinskom fondu.

Mogu li raspolagati svojim novcem u mirovinskom fondu?

Sredstva na vašem osobnom računu su vaša osobna imovina. No, na njih nemate pravo do umirovljenja.

Ta sredstva ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja protiv vas niti dio vaše stečajne ili likvidacijske mase, niti mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja protiv depozitara ili bilo koje druge osobe te ne ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu depozitara ili bilo koje druge osobe.

Osim toga, ta sredstva ne možete dati u zalog niti prenijeti u korist ikoga drugoga. Svaka takva radnja ništetna je.

Mogu li se požaliti mirovinskom društvu i kako?

Da, možete se požaliti mirovinskom društvu. Naime, društvo je dužno članovima omogućiti podnošenje pritužbi (najčešće putem e-maila).

Osim toga, i Hanfi možete poslati predstavku ako smatrate da vas je društvo oštetilo svojim postupanjem – više o tome možete pogledati ovdje.

Koji podaci o mirovinskom društvu i obveznom mirovinskom fondu su javno dostupi i gdje?

Svako mirovinsko društvo mora imati, te redovito ažurirati i održavati svoju mrežnu stranicu koja sadrži čitav niz raznih podataka i informacija, kao što su:

- opći podaci o mirovinskom društvu (tvrtka, sjedište i adresa uprave, broj odobrenja za rad izdanog od Hanfe, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, iznos temeljnog kapitala, osnivači i članovi)
- osnovni podaci o članovima uprave, nadzornog odbora i prokuristima društva (osobna imena, kratki životopisi)
- tromjesečni i revidirani godišnji izvještaji mirovinskih fondova i društva
- opći podaci o depozitaru mirovinskih fondova (tvrtka, sjedište i adresa uprave, podaci i  broj  odobrenja nadležne  institucije  za  obavljanje poslova depozitara, iznos temeljnog kapitala, popis svih trećih osoba s kojima depozitar ima  sklopljen  ugovor  o  delegiranju  poslova)
- popis mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja, uz naznaku kategorije mirovinskog fonda
- akti fonda (informativni prospekt i statut)
- informacije članovima mirovinskog  fonda  o mogućnostima  i  pravima  za  prelazak  iz mirovinskog fonda jedne kategorije u mirovinski fond druge kategorije
- sažeti tabelarni prikaz rizika vezanih uz mirovinsko društvo i mirovinske fondove sa stupnjem utjecaja svakog rizika na mirovinsko društvo i mirovinski fond
- vrijednost obračunske jedinice za svaki dan vrednovanja
-informacije o identificiranom sukobu interesa, ostvarivanju strategije i ciljeva ulaganja za određene vrijednosne papire
- sve obavijesti vezane za društvo i mirovinske fondove kojima društvo upravlja te druge podatke za javnu objavu predviđene ovim propisima
- informacije o mogućnosti podnošenja pritužbi te izvansudskom rješavanju sporova između mirovinskog  društva  i  članova  mirovinskih  fondova  kojima  mirovinsko  društvo upravlja.

Osim toga, na mrežnoj stranici Hanfe dostupni su registri o društvima i fondovima u kojima također možete provjeriti neke od podataka.

Informirati se možete i putem akata fonda – prospekta i statuta.

Kako dobivam informacije od mirovinskog društva?

Mirovinsko društvo je dužno usvojiti akte mirovinskog fonda (prospekt, statut, informativni prospekt) i ti su akti javno dostupni – na mrežnim stranicama mirovinskog društva. Osim toga, na tim mrežnim stranicama su dostupni i tromjesečni i revidirani godišnji izvještaji društva i fondova, s time da je društvo dužno obavještavati članove mirovinskog fonda i u vezi s poslovanjem mirovinskog fonda i drugim događajima koji bi mogli značajno utjecati na poslovanje mirovinskog fonda.

Kako i od koga mogu dobiti potvrdu o svom "stanju računa" u obveznom mirovinskom fondu?

REGOS će vam najmanje jednom na godinu i to bez plaćanja naknade učiniti dostupnom potvrdu koja sadrži broj obračunskih jedinica na osobnom računu, vrijednost imovine koja se nalazi na osobnom računu, kategoriji mirovinskog fonda u kojem je ta imovina uložena, mirovinskom društvu koje upravlja tim mirovinskim fondom, o datumima uplate i svotama doprinosa koje je član mirovinskog fonda imao u odgovarajućem razdoblju, informaciju o eventualnom prelasku u mirovinski fond druge kategorije u proteklom izvještajnom razdoblju te  mogućnosti prelaska u mirovinski fond druge kategorije u sljedećih godinu dana.

No pazite - smatra se da vam je REGOS tu potvrdu učinio dostupnom ako su navedeni  podaci dostupni na jedan od sljedećih načina:

- podaci su dostupni preko internetskog sučelja REGOS-a
- ako odete na prijemno mjesto REGOS-a (daje vam se besplatno na zahtjev)

Podaci su poslani na vašu adresu elektroničke pošte - ako su zadovoljeni i sljedeći uvjeti:

- dostavili ste REGOS-u valjanu adresu elektroničke pošte
- odabrali ste takav način dostave podataka.

Pored navedenog, i na vaš zahtjev REGOS će dostaviti obavijest o vrijednosti imovine na vašem računu – ali u tom slučaju vam REGOS može zaračunati naknadu (ona ne može biti veća od troška izrade te obavijesti).

Kako postajem član dobrovoljnog mirovinskog fonda?

Članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu počinje sklapanjem ugovora o članstvu s mirovinskim društvom koje upravlja odabranim fondom i upisom u registar članova fonda.

Ugovor o članstvu smatra se sklopljenim prihvaćanjem prospekta i statuta fonda od strane potencijalnog člana, pod uvjetom da je izvršena prva uplata u fond.

Član fonda može u roku od 15 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu  pisanom  izjavom  upućenom  mirovinskom  društvu, izjaviti da raskida ugovor o članstvu, bez navođenja posebnih razloga – tada će mu mirovinsko vratiti  uplaćeni iznos umanjen za ulaznu naknadu  te naknade koje terete imovinu fonda, sve korigirano za ostvareni prinos fonda.

Kako mi prestaje članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu?

To ovisi o odabranom načinu isplate mirovine.

Ako ste odabrali isplatu mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva, tada vam članstvo u fondu prestaje prijenosom vaših sredstava iz mirovinskog fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo koje ste odabrali.

Ako ste odabrali isplatu mirovine putem fonda, tada vam članstvo u fondu ne prestaje sklapanjem ugovora o uvjetima isplate mirovine putem fonda s mirovinskim društvom, nego  tek isplatom zadnje rate mirovine u skladu s odredbama navedenog ugovora.

Ako ste član otvorenog fonda, tada možete izaći iz članstva u tom fondu pod uvjetima i na način  određen ugovorom o članstvu, a ako ste član zatvorenog fonda, tada možete izaći iz članstva u tom fondu ako, recimo, više niste radnik u društvu ili član sindikata, u skladu s prospektom i statutom tog zatvorenog fonda.

No, morate paziti na to da ako nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu (nemate 50 godina), iz članstva u fondu možete izaći samo ako istodobno uđete u članstvo u drugom fondu.

Također morate znati da ako prestanete uplaćivati sredstva u fond i dalje ostajete član toga fonda – sve dok ne navršite 50 godina i ne odaberete način isplate mirovine.

Mogu li istovremeno biti član više dobrovoljnih mirovinskih fondova?

Da, možete izabrati više otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i u njih uplaćivati sredstva. Osim toga možete istovremeno biti član i zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda.

Kada mogu ostvariti svoja prava iz „dobrovoljne mirovinske štednje“?

Prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (ostvarivanje prava na mirovinu) ostvarujete najranije s navršenih 50 godina života.

Iznimno, pravo na mirovinu može se ostvariti u slučaju smrti i ranije.

Kako mi se može isplaćivati mirovina?

Kada ostvarite pravo na mirovinu (s navršenih 50 godina života) trebate odabrati način isplate mirovina. Isplata mirovine može biti:

1. privremena ili

2. doživotna.

Isplatu mirovine vrši mirovinsko osiguravajuće društvo ili sam fond – ako je riječ o privremenoj isplati mirovina.

Ako ste odlučili da vam mirovinu isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo, tada će se iznos s vašeg računa u fondu prenijeti u mirovinsko osiguravajuće društvo koje ste izabrali i koji će  vam isplaćivati mirovinu.

Ako s navršenih 50 godina života na svom računu imate manje od 50.000,00 kuna, tada se možete odlučiti na isplatu mirovine putem fonda, s time da se iz imovine fonda može vršiti samo privremena isplata mirovine, i to pod sljedećim uvjetima:

- mogućnost isplate mirovine iz fonda predviđena je prospektom fonda
- trajanje isplata ugovoreno je na najmanje pet godina
- isplate su periodične
- sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate.

Je li moguća jednokratna isplata mirovine?

Da, kada navršite 50 godina života mirovinsko društvo može izvršiti isplatu dijela mirovine u obliku jednokratne isplate u visini od najviše 30% iznosa na vašem računu, a može i u većem postotku, ali tada maksimalno do iznosa od 10.000, 00 kuna.

Ako ste s navršili 50 godina i istekom ugovorenog roka iz ugovora o članstvu na vašem računu  imate manje od 10.000,00 kuna, mirovinsko društvo vam može isplatiti ukupno ostvarena sredstva. Tu isplatu mirovinsko društvo radi na temelju vašeg pisanog zahtjeva i to jednokratno u punom iznosu te vam nema pravo naplatiti izlaznu naknadu.

Kako i kada imam pravo na državna poticajna sredstva?

Članovima mirovinskog fonda odobravaju se državna poticajna sredstva iz državnog proračuna na osnovi dokumentiranih podataka mirovinskog društva o prikupljenim uplatama na osobne račune članova fonda u prethodnoj kalendarskoj godini.

Pravo na državna poticajna sredstva ima svaki član fonda koji ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili je državljanin Republike Hrvatske.

Državna poticajna sredstva iznose 15% od ukupno uplaćenog iznosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uplaćenog iznosa od 5000,00 kuna po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine.

Mirovinsko društvo dužno je do 1. ožujka tekuće godine podnijeti Ministarstvu  financija  skupno  za sve članove fonda pisani zahtjev za isplatu državnih poticajnih sredstava za prethodnu godinu, a Ministarstvo financija je dužno, nakon što se međusobno usklade podneseni  zahtjevi, u roku od 60 dana od dana podnošenja korigiranog zahtjeva, isplatiti mirovinskom društvu državna poticajna sredstva.

Državna poticajna sredstva odobravaju se za članstvo, odnosno uplate izvršene u samo jednom fondu. Ako ste istodobno  član i ostvarujete pravo na državna poticajna u više fondova  pod upravljanjem jednog ili više mirovinskih društava, tada morate svake godine - najkasnije  do 1. veljače – sami odabrati u korist kojeg osobnog računa (u kojem fondu) želite ostvariti upis državnih poticajnih sredstava i o tome izvijestiti mirovinsko društvo.

Povratak na vrh

Tržište osiguranja

Koje su posljedice neplaćanja premije životnog, odnosno neživotnog osiguranja i gdje su definirane odredbe vezane uz mogućnost raskida ugovora o osiguranju?

Opće odredbe koje se odnose na posljedice neplaćanja premije kod ugovora o osiguranju propisane su člankom 937. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15), a člankom 969. istog Zakona propisane su posljedice neplaćanja premije kod ugovora o osiguranju osoba (osiguranje života i osiguranje od nesretnog slučaja).

Posljedice neplaćanja premije trebale bi biti navedene u pripadajućim uvjetima osiguranja, a ako nisu istaknute  ili su u suprotnosti s navedenim odredbama Zakona o obveznim odnosima, primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima. Same odredbe vezane uz mogućnosti raskida ugovora o osiguranju također su definirane odredbama Zakona o obveznim odnosima i uvjetima ugovora o osiguranju.

Što je otkupna vrijednost police životnog osiguranja i smije li njezina vrijednost biti manja od iznosa uplaćene premije?

Sukladno odredbama članka 978. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) na zahtjev ugovaratelja osiguranja života sklopljenog za cijeli život osiguranika, osiguratelj mu je dužan isplatiti otkupnu vrijednost police, ako su do tada plaćene barem tri godišnje premije. U ugovoru o osiguranju moraju biti navedeni uvjeti pod kojima ugovaratelj može zahtijevati isplatu njezine otkupne vrijednosti te način kako se ta vrijednost izračunava, u skladu s uvjetima osiguranja. Pravo zahtijevanja otkupa ne mogu ostvarivati vjerovnici ugovaratelja osiguranja ni korisnik osiguranja, ali će otkupna vrijednost biti isplaćena korisniku na njegov zahtjev, ako je određivanje korisnika neopozivo. Iznimno, otkup police može zahtijevati vjerovnik kome je polica predana u zalog, ako tražbina radi čijeg je osiguranja dan zalog ne bude namirena o dospjelosti.

Sukladno odredbi članka 380. stavka 5. točke 4. Zakona o osiguranju (NN, br. 30/15), društvo za osiguranje dužno je prije sklapanja ugovora o osiguranju života obavijestiti ugovaratelja osiguranja i o tablicama otkupne vrijednosti.

Otkupna vrijednost police životnog osiguranja smije biti manja od iznosa uplaćene premije. Visina otkupne vrijednosti police životnog osiguranja ovisi o broju godina u kojima je uplaćivana premija osiguranja. Naime, što je broj godina u kojima je uplaćivana premija osiguranja veći, to će i otkupna vrijednost police osiguranja biti veća.

Postoji li propisana obveza osiguratelja, odnosno postupak i rokovi za rješavanje odštetnih zahtjeva kod Zakona o obveznim osiguranjima u prometu?

Odredbama članka 12. stavaka 1. i 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN, br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) propisana je obveza osiguratelja, odnosno postupak i rokovi za rješavanje odštetnih zahtjeva podnesenih osiguratelju:

 “Odgovorni osiguratelj dužan je u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva:

– obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno

– utemeljeni odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni.

U slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj je oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom navedenim stavkom 1. članka 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.”

Što je ugovor o osiguranju?

Ugovor o osiguranju je dvostrani pravni posao kojim se ugovaratelj osiguranja obvezuje platiti premiju osiguranja, a osiguratelj isplatiti osigurninu osiguraniku ili korisniku osiguranja, u slučaju nastanka osiguranog slučaja. Ugovor o osiguranju je sklopljen kada je ponuda o osiguranju prihvaćena i to ukoliko osiguratelj ne odbije pisanu ponudu osiguranja u roku od 8 dana otkad je ponuda prispjela osiguratelju (ili u kraćem roku ako ga je osiguratelj propisao), odnosno u roku 30 dana ako je potreban liječnički pregled.

Osiguratelj je o sklopljenom ugovoru o osiguranju obvezan ugovaratelju osiguranja predati uredno sastavljenu i potpisanu policu osiguranja. Polica osiguranja je pisana isprava o sklopljenom ugovoru o osiguranju i sastavni je dio ugovora o osiguranju te mora sadržavati: ugovorne strane, osiguranu osobu odnosno osiguranu stvar ili drugi predmet osiguranja, rizik obuhvaćen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokrića, iznos osiguranja ili da je osiguranje neograničeno, premiju ili doprinos (ulog), datum izdavanja police i potpise ugovornih strana.

Također, osiguratelj je dužan upozoriti ugovaratelja osiguranja da su opći i/ili posebni uvjeti osiguranja sastavni dio ugovora o osiguranju i predati mu njihov tekst, ako ti uvjeti već nisu otisnuti na polici osiguranja.

Sukladno člancima 380. do 382. Zakona o osiguranju (NN, br. 30/15), prije sklapanja ugovora o osiguranju i za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju, osiguratelj je dužan ugovaratelju osiguranja predati pisanu obavijest koja mora sadržavati podatke propisane navedenim člancima, a njen tekst i sadržaj moraju biti sastavljeni na hrvatskom jeziku.

Postoji li kod sporova u osiguranju mogućnost izvansudskog rješavanja? 

Društva za osiguranje dužna su uspostaviti postupak izvansudskog rješavanja sporova između osiguranika, odnosno ugovaratelja osiguranja i društva za osiguranje. Društvo za osiguranje također je dužno u uvjetima osiguranja koji su sastavni dio ugovora o osiguranju objaviti informaciju o načinu postupka izvansudskog rješavanja sporova, sukladno odredbama članka 377. stavka 1. Zakona o osiguranju (NN, br. 30/15).

Kada i kako se isplaćuje osigurnina određena ugovorom o osiguranju?

Kada se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom o osiguranju u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 dana otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio.

Ukoliko je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom o osiguranju u roku od 30 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti kako njegov zahtjev nije osnovan. Ako iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u prethodno navedenim rokovima, osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos neospornog dijela svoje obveze na ime predujma.

U slučaju obveznih osiguranja u prometu, odgovorni osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva:

- obrazloženu ponudu za naknadu štete ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno

- utemeljeni odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne.

U slučaju nemogućnosti utvrđivanja konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj je oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos neospornog iznosa naknade štete kao predujam u gore navedenim rokovima propisanim Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu.

Povratak na vrh

Tržište kapitala

Budući da sam izgubio/la PIN koji mi je dodijeljen prilikom otvaranja računa vrijednosnih papira u SKDD-u d.d., zanima me kome se mogu obratiti za pomoć.

Upućujemo Vas da se u svezi gubitka PIN-a obratite Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. (www.skdd.hr, telefon: +385 (1) 4607 300).

Kupio/la sam određen broj dionica kojima je od dana moje kupnje pala vrijednost.  Mogu li se obratiti Fondu za zaštitu ulagatelja?

Svako ulaganje na tržištu kapitala povezano je s određenim rizikom te je poželjno da se svaki potencijalni ulagatelj prije donošenja odluke o ulaganju upozna s mogućim rizicima te se informira i o poslovanju izdavatelja u čiji vrijednosni papir ulaže.

Fond za zaštitu ulagatelja, kojim upravlja Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., ne pokriva gubitak kojeg ulagatelji ostvare ulaganjem na tržištu kapitala, već samo osigurava tražbine klijenata prema članu Fonda (npr. investicijskom društvu), koje taj član nije u mogućnosti isplatiti i/ili vratiti svom klijentu zbog toga što je nad njim otvoren stečajni postupak ili zato što je Hanfa utvrdila kako je kod člana Fonda nastupila nemogućnost ispunjavanja obveza prema klijentima.

Sustav zaštite ulagatelja, formiranje i upravljanje Fondom, utvrđivanje osiguranog slučaja i isplata zaštićenih tražbina definirani su odredbama članka 222.-246. Zakona o tržištu kapitala. 

Zanima me vrijednost/cijena određene dionice uvrštene na Zagrebačku burzu na određeni dan.

Trgovački podaci i statistike, uključujući i podatke o vrijednosti određene dionice koja je uvrštena na Zagrebačku burzu, dostupni su na internetskim stranicama Zagrebačke burze (www.zse.hr).

Uložio/la sam novac u dionice određenog izdavatelja nakon što sam pročitao/la upise i komentare na internetskom forumu. Dionica je u međuvremenu izgubila na vrijednosti i sumnjam u manipulaciju tržištem. Koga mogu tužiti za gubitak?

Karakteristike tržišta kapitala kao što su dinamičnost, osjetljivost i reagiranje na zbivanja u stvarnom vremenu s jedne te interneta kao medija s druge strane predstavljaju moguću podlogu za pokušaje manipuliranja tržištem. Hanfa ne može utjecati na to što određeni ulagatelji svoje investicijske odluke donose na osnovi natpisa po internetskim forumima, glasina ili neprovjerenih informacija.

Napominjemo kako izdavatelji vrijednosnih papira dostavljaju propisane informacije u javno dostupan Službeni registar propisanih informacija tzv. SRPI koji je dostupan na internetskim stranicama Hanfe, kao i na Zagrebačku burzu.

Hanfa kontinuirano nadzire aktivnosti na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj, a to uključuje i nadzor trgovanja na Zagrebačkoj burzi u stvarnom vremenu. Pritom Hanfa posebnu pozornost posvećuje onim transakcijama koje odskaču po određenim parametrima, kao što su na primjer cijena ili količina. U slučaju otkrivanja nepravilnosti ili nezakonitosti Hanfa postupa u skladu sa svojim zakonski propisanim mjerama.

Napominjemo kako Hanfa ne može proglasiti određenu aktivnost manipulacijom tržištem i podizimati mjere i/ili podnositi prijave nadležnim tijelima odmah nakon primitka određene prijave, već ako u provedenom postupku utvrdi kako postoji osnova za podnošenje istih.

U određenoj kreditnoj instituciji sam uzeo/la kredit u švicarskim francima. Zbog promjene tečaja iznos rate mi je porastao. Možete li izvršiti nadzor u toj kreditnoj instituciji i obavijestiti me o rezultatima istog?

Navodi iz Vašeg upita  nisu u nadležnosti Hanfe. Upućujemo Vas da  se obratite Hrvatskoj narodnoj banci (www.hnb.hr,telefon: + 385 (1) 4564 555) koja je nadležna za nadzor banaka/kreditnih institucija.

Je li na Zagrebačkoj burzi dozvoljeno vršiti kupnju/prodaju dionica sa skrivenim nalozima?

Sukladno s Pravilima Zagrebačke burze d.d. dopuštena je mogućnost stavljanja ponude sa skrivenom količinom vrijednosnih papira.

Što je skrbnički račun?

Sukladno s Pravilima i Uputom Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. (dalje: Pravila), skrbnički račun je račun vrijednosnih papira na kojem skrbnik na temelju odgovarajućeg pravnog posla vodi pozicije vrijednosnih papira u ime i za račun treće osobe. Skrbnički račun može biti na ime, zbirni skrbnički račun i skrbnički račun pod zaporkom. Imatelj vrijednosnih papira na skrbničkom računu uvijek je osoba za čiji račun se vrijednosni papiri drže ili se njima upravlja.

Hanfa kao nadležna institucija, sukladno relevantnim zakonskim odredbama, od investicijskih društava i kreditnih institucija koja obavljaju usluge skrbništva u Republici Hrvatskoj može zatražiti podatke o osobama za koje vode skrbničke račune.

Namjeravam koristiti financijsku uslugu nekog od subjekata nadzora Hanfe. Može li mi Hanfa preporučiti neko investicijsko društvo/ društvo za osiguranje/ društvo za upravljanje investicijskim fondovima/…?

Hanfa se brine za zakonitost poslovanja subjekata nadzora, ali ne može davati savjete oko toga  s kojim društvom bi bilo uputno stupiti u poslovni odnos. Na internetskim stranicama Hanfa nalazi se registar svih subjekata nadzora pa tako i ovih koje spominjete u svom upitu, kao i publikacije, priručnici, pokazatelji poslovanja i druge informacije koje mogu poslužiti potencijalnom korisniku financijskih usluga kao podloga za donošenje vlastitih odluka o korištenju usluga određenog subjekta nadzora.

Gdje mogu doći do informacija o naknadama investicijskih društava?

Za navedene informacije možete se obratiti samim investicijskim društvima. Osim podataka o naknadama, od investicijskih društava možete zatražiti na uvid i opće uvjete, politiku izvršavanja naloga, cjenik usluga te druge relevantne dokumente.

Povratak na vrh

Društva za dokup mirovine

Dana 26. prosinca 2013. stupio je na snagu Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine (NN, br. 153/13) koji uređuje ostvarivanje doživotne otpremnine odnosno dokup mirovine te osnivanje i poslovanje društava koja provode dokup mirovine.

Sukladno članku 36. Zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, svaka pravna i fizička osoba koja obavlja poslove koje uređuje taj Zakon, bez odobrenja za rad dobivenog sukladno odredbama tog Zakona, odnosno bez odobrenja za rad Hanfe dužna je uskladiti svoje poslovanje s odredbama tog Zakona najkasnije do 31. prosinca 2015. i u roku od 30 dana od dana isteka tog roka podnijeti Hanfi:

  • izvješće o usklađenju poslovanja s odredbama tog Zakona s dokazima o izvršenom usklađenju i
  • zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama tog Zakona.

Hanfa će na temelju urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i podnesenih dokaza o usklađenju poslovanja s odredbama Zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine postupiti u skladu s odredbom članka 36. stavka 4. članka tog Zakona i najkasnije u roku od 90 dana od dana zaprimanja navedenog zahtjeva, izdati odobrenje za rad u skladu s odredbama tog Zakona, što će biti objavljeno na internetskim stranicama Hanfe.

Hanfa do sada nije zaprimila ni jedan zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama Zakona o  doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine.

 

 

Odgovori Hanfe u rubrici „Često postavljana pitanja“ predstavljaju pojednostavljena i jasnim jezikom izražena objašnjenja određenih pojmova i zbivanja na tržištu financijskih usluga. Odgovori u ovoj rubrici isključivo su informativne naravi i ne predstavljaju pravne savjete niti službena mišljenja Hanfe. Hanfa nije odgovorna za eventualnu štetu koju određena osoba pretrpi ili nanese trećoj osobi ukoliko je ona nastala na osnovu povjerenja u odgovore ili postupanja prema odgovorima koji su spomenuti u ovoj rubrici. Sve korisnike financijskih usluga upućujemo na provjeru relevantnog zakonodavnog okvira, te moguće izmjene zakona i prakse na području financijskih usluga.

Povratak na vrh